Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski izneo je danas tvrdnju da je stvarni uzrok rata u Evropi “Rusija i isključivo Rusija”, uz poruku da će Ukrajina biti spremna da obustavi udare na ruske naftne rafinerije ukoliko Rusija prestane da gađa ukrajinsku energetsku infrastukturu.

On je, u objavi na mreži Iks, optužio ruskog predsednika Vladimira Putina da ne želi da obustavi udare na ukrajinsku energetsku infrastrukturu iako bi to, kako Zelenski tvrdi, Putin to mogao da uradi “već danas”.

“Ukrajina će biti spremna da prestane sa udarima na ruske rafinerije nafte ako Rusija prestane da udara na našu energetsku infrastrukturu. Bilo kakvi koraci ka deeskalaciji moraju biti uzajamni i podržani stvarnim garancijama. Zahvalan sam svim našim hitnim službama koje rade na otklanjanju posledica brutalnih ruskih udara”, objavio je Zelenski na mreži Iks.

Potvrdio je da su jutros završene operacije potrage i spasavanja u Zaporožju, gde su, kako je naveo, u ruskim napadima poginule 23 osobe a među žrtvama je i četvoro dece.

“Jutros su Rusi pogodili petospratnu stambenu zgradu u Slavjansku – ceo jedan deo zgrade je uništen, a ljudi su možda još uvek pod ruševinama. I ovo se nastavlja nesmanjenim intenzitetom. Samo ove nedelje Rusi su upotrebili oko 1.450 avio-bombi, 75 projektila različitih tipova i više od 1.640 jurišnih dronova, od kojih je oko 60 odsto na mlazni pogon”, naveo je Zelenski.
Najavio je dalju koordinaciju sa ukrajinskim partnerima i razgovore sa evropskim liderima.

“Praktično svakog dana koordiniramo na različitim nivoima i radimo na dodatnim odbrambenim paketima, pre svega na PVO sistemima i municiji za borbene avione. Sve ovo služi zaštiti života našeg naroda i interesa Ukrajine”, poručio je predsednik Ukrajine.

(Tanjug)

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da je Ukrajini potreban novi lider, optuživši Vladimira Zelenskog da ne želi da okonča sukob sa Rusijom i da svojim postupcima stvara probleme cijelom svijetu.

Prema Trampovim riječima, Zelenski je imao više prilika da okonča sukob, ali je odlučio da to ne učini.

Američki predsjednik je takođe poručio da Kijev ne bi trebalo da izvodi napade na ruske rafinerije nafte, navodeći da su Sjedinjene Američke Države izričito zahtijevale od Ukrajine da obustavi takve napade. Prethodno je Tramp izjavio da je sa ruskim liderom Vladimirom Putinom dogovorio kupovinu velikih količina ruskog dizel-goriva.

Upozorenje njemačkog kancelara Fridriha Merca da ekstremizam prodire u njemački parlamentarni sistem, izrečeno ove sedmice, najnoviji je u nizu pokazatelja da je “vatreni zid” glavnih političkih stranaka, kojim nastoje da izoluju krajnje desnu Alternativu za Njemačku (AfD), počeo da popušta, piše agencija Rojters.

Kako je glasanje u Saksoniji-Anhaltu uzdrmalo CDU?

Čini se da su ove sedmice najmanje četiri poslanika glavnih političkih stranaka u istočnoj njemačkoj saveznoj pokrajini Saksoniji-Anhalt (Sachsen-Anhalt) prekršila stranačka uputstva i glasala za to da AfD dobije svog prvog predsjednika regionalnog parlamenta. AfD se zalaže za ograničavanje imigracije i obnovu energetskih veza s Rusijom. Glasanje je bilo tajno, ali sumnja je odmah pala na 15 poslanika Mercove konzervativne Hrišćansko-demokratske unije (CDU), kojima je bilo naloženo da budu uzdržani. Karin Prin (Karin Prien), zamjenica predsjednika saveznog CDU-a, izjavila je da će, ako se pokaže da su za to odgovorni poslanici CDU-a, „morati da snose posljedice“.

Koliku podršku ima AfD u Njemačkoj?

Sam AfD, koji već više od godinu dana u anketama na nacionalnom nivou bilježi veću podršku od CDU-a i koji je objavio da mu je cilj da pobjedi na nacionalnim izborima zakazanim za 2029. godinu, proglasio je ovaj događaj „političkom prekretnicom“. “Prvi put postalo je jasno da takozvani ‘vatreni zid’ ne mora biti jači od slobode djelovanja poslanika“, izjavio je Martin Rajhart (Martin Reichardt), lider AfD-a u Saksoniji-Anhaltu.

Prošlomjesečni istorijski izborni rezultat AfD-a uznemirio je političke suparnike, koji tu stranku smatraju antidemokratskom i suprotnom vrijednostima na kojima je Njemačka obnovila svoju državu nakon Drugog svjetskog rata i odrekla se strahota nacizma i njegove nacionalističke i rasističke ideologije. AfD odbacuje oznaku „krajnje desnice“, smatrajući je pogrdnom.

Može li AfD pobijediti na njemačkim saveznim izborima?

Izborni rezultat, kojim je AfD ostao nadomak apsolutne većine u pokrajinskom parlamentu, širom Evrope i šire protumačen je kao jedan od dosad najočiglednijih pokazatelja da bi stranka mogla da pobjedi na saveznim izborima 2029. godine. Mercova koalicija sa socijaldemokratama leijvog centra u Berlinu suočava se sa sve većim napetostima. Razdiru je nesuglasice, a podrška joj pada u anketama jer birači, kao i u mnogim drugim zemljama zapadne Evrope, glavne političke stranke smatraju odgovornim za pad životnog standarda.

U srijedu su predstavnici koalicionih stranaka održali razgovore kako bi prevazišli nesuglasice o pitanjima poput penzija i poreza. Poručili su da su „odlučni da ne prepuste zemlju ekstremistima“.

AfD, osnovan prije više od deset godina tokom dužničke krize u evrozoni, izrastao je iz marginalnog pokreta u najpopularniju političku stranku u Njemačkoj prema anketama javnog mnjenja. Ipak, njemačke bezbjednosne službe pojedine dijelove AfD-a, uključujući njegov ogranak u Saksoniji-Anhaltu, proglasile su ekstremističkim.

Moguće koalicije?

To znači da ih smatraju protivnim ustavnim načelima ljudskih prava, demokratije i vladavine prava. Savezna kancelarija za zaštitu ustava (BfV), njemačka unutrašnja obavještajna služba, prošle godine sastavila je povjerljiv izvještaj na 1.100 stranica u kojem je zaključila da AfD podstiče netrpeljivost prema migrantima, rasizam i islamofobiju.

AfD, s druge strane, tvrdi da vraća njemački nacionalni ponos i vrijednosti i obezbjeđuje da migranti nemaju prednost pred njemačkim državljanima. Dosadašnja strategija „vatrenog zida“, prema kojoj etablirane stranke odbijaju saradnju s AfD-om, spriječila je njen ulazak u bilo koju koalicionu vladu.

U Saksoniji-Anhaltu, gdje joj za većinu nedostaju još tri poslanička mjesta, i dalje nije jasno kako bi AfD mogao da sastavi vladu. Razgovori o mogućoj koaliciji s populističkim ljevičarskim Savezom Sare Vagenkneht (Bündnis Sahra Wagenknecht – BSW) nisu ostvarili napredak.

Ulrih Zigmund (Ulrich Siegmund) iz AfD-a, koji „vatreni zid“ smatra „djetinjastim“, tvrdi da može da ubijedi dovoljan broj poslanika drugih stranaka da prekrše stranačka uputstva i tako mu omoguće da do kraja godine bude izabran za predsjednika pokrajinske vlade.

Zašto Merc odbija saradnju s AfD-om?

Na ovosedmičnom glasanju za predsjednika parlamenta kandidat AfD-a Tobijas Rauš (Tobias Rausch) osvojio je 48 glasova, četiri više od ukupnog broja poslanika AfD-a i Saveza Sare Vagenkneht (BSW). Merc je isključio bilo kakav dogovor s AfD-om, za koji tvrdi da mu je cilj da uništi CDU. O tom pitanju trebalo bi da se raspravlja na sastanku rukovodstva CDU-a u nedjelju i ponedjeljak.

Međutim, sve se više nameće pitanje da li je i dalje održivo odbijati saradnju sa strankom koja osvaja gotovo trećinu glasova, a u nekadašnjim komunističkim pokrajinama na istoku zemlje, gdje je najjača, i više od toga. Zamjenica predsjednika CDU-a Karin Prin upozorila je da bi svaki znak popuštanja prema AfD-u mogao da produbi unutrašnje podjele i „ugrozi sam opstanak cijele stranke“.

AfD je ojačao na nacionalnom nivou, ali i dalje uživa manju podršku u zapadnoj nego u istočnoj Njemačkoj. Čini se da na pokrajinskim izborima sljedeće godine neće ponoviti rezultat ostvaren u Saksoniji-Anhaltu.

Šta stoji iza rastućeg nezadovoljstva Nijemaca?

Ipak, problemi koji su omogućili njen brzi uspon ne mogu se jednostavno rješiti. Rat u Ukrajini prekinuo je dotok jeftine energije koja je pokretala njemačku privredu, dok je konkurencija iz Kine oslabila nekada neprikosnovenu njemačku industrijsku bazu.

Osjećaj zanemarenosti

Ekonomisti neprestano upozoravaju da su neophodne temeljne reforme penzionog i poreskog sistema kako bi se odgovorilo na potrebe stanovništva koje sve više stari. Istovremeno, duboke podijele između istočnih i zapadnih dijelova zemlje i dalje su prisutne, gotovo četiri decenije nakon pada Berlinskog zida.

Obilježavajući prošle sedmice godišnjicu njemačkog ujedinjenja 1990. godine, predsjednik Frank-Valter Štajnmajer (Frank-Walter Steinmeier) priznao je da se mnogi građani osjećaju zanemareno od strane političkog sistema i da je opšti osjećaj nesigurnosti narušio povjerenje.

Međutim, u neuobičajeno sumornoj procjeni upozorio je da bi zaoštrena politička klima mogla Njemačku ponovo da gurne u haos koji je doveo do sloma demokratije u predratnoj Vajmarskoj Republici.

“Danas je riječ o opstanku demokratije“, izjavio je.

“Moramo se zauzeti za ono što je i dalje važno”, poručio je Štajnmajer, prenosi Index.hr.