Operativci Republikanske stranke koji su bliski predsjedniku Sjedinjenih Američkih Država Donaldu Trampu, Džejms Bler i Kris LaSivita, našli su se u velikom problemu nakon što je otkriveno da su radili na kampanji za SNSD i predsjednika ove stranke Milorada Dodika.

Kako piše Politiko, ovaj posao bi ih mogao skupo koštati. Dvojica najbližih Trampovih stratega, koji bi trebali spašavati republikansku većinu u Kongresu, dospjeli su pod vatru sopstvene stranke jer su pred izbore u Bosni i Hercegovini savjetovali Dodika i njegov SNSD, dok je u Vašingtonu “gorjelo” zbog kampanje za predstojeće izbore.

Dalje se ističe da je ova vijest otvorila prostor da ih se kritikuje, a jedan operativac je to slikovito opisao:
“Noževi su izvučeni”, rekao je neimenovani republikanski strateg.

Prema navodima Politika, Donald Tramp nije znao da su Bler i LaSivita otputovali u Republiku Srpsku. Kada je to saznao, telefonom je zvao nekoliko savjetnika i tražio njihove reakcije, a potom je Natali Harp, svojoj saradnici u Bijeloj kući, izdiktirao objavu za Truth Social.

U njoj je dvojicu savjetnika nazvao spoljnim konsultantima koji ne rade za njega. Riječ je o neuobičajenom javnom distanciranju, s obzirom na to da je Tramp tek u aprilu Blera hvalio kao jednog od najbistrijih političkih umova u zemlji i zadužio ga da pomogne republikancima da dobiju izbore.

Tramp je u objavi na Truth Social-u još dodao da bi ih odmah otpustio ako se pokaže da postoji sukob interesa i da će zatražiti uvid u listu njihovih klijenata.

Kris Kristi, bivši guverner Nju Džerzija koji razmišlja o novoj kandidaturi za Bijelu kuću, smatra da ovo pokazuje da se republikanci već okreću eri poslije Trampa.

“Ako se vaši glavni političari ne bave izborima, nego izvlače novac u stranoj državi, to znači da su prešli dalje od Trampa”, poručio je.

Bler i LaSivita dolaze iz kruga šefice Trampovog kabineta Suzi Vajls i uživaju veliki dio zasluga za pobjedu 2024. godine, kada su mnogi Trampa smatrali politički toksičnim. Upravo zato jedan sagovornik Politika govori da je “toliko loše da ih ni Suzi nije mogla zaštititi.”

Politiko dalje tvrdi da je dvojac u panici i da zove sve saradnike tražeći da ih neko javno odbrani. Rijetki koji jeste je Vord Bejker, strateg koji je s njima radio na kampanji senatorke Marše Blekbern.

“Nema nikoga ko više mari za predsjednika od njih”, rekao je Bejker, a anonimne kritičare optužio da “nemaju hrabrosti”.

Trampovo nezadovoljstvo vođstvom izborne strategije raste mjesecima. Jedan izvor blizak Trampu kaže da je ljut već duže vrijeme i da ne podnosi kada neko zarađuje na njegovom imenu, pogotovo kad ga takvi napuste.

Politiko navodi da su promjene prije izbora malo vjerovatne, ali Tramp ih, kako se navodi, može zauvijek odsjeći ako stvari ne krenu nabolje.

Prema NYT-u, Bler i LaSivita su preko vašišgtonske advokatske firme koju je angažovala Vlada Republike Srpske dobili po nekoliko stotina hiljada dolara.

RS je, prema dokumentima podnesenim američkom Ministarstvu pravde, od početka prošle godine lobistima povezanim s Trampovim krugom isplatila više od četiri miliona dolara.

Vođa demokrata u Kongresu Hkim Džefris ovu priču je prokomentarisao riječima da su republikanski operativci “svoje zlonamjerne spletke prenijeli u bivšu Jugoslaviju”.

(Klix)

Pred Upravom za indirektno oporezivanje BiH trenutno se vodi 813 drugostepenih upravnih postupaka u kojima uvoznici automobila traže oko tri miliona maraka depozita koje su platili UIO na ime uvezenih vozila, otkriva CAPITAL.

Iako je Sud BiH u nizu presuda zauzeo praksu po kojoj su depoziti nezakonito naplaćivani, UIO se na to ne obazire i odbija da vrati tražene depozite, zbog čega će na kraju pored povrata depozita morati da plati i zakonske zatezne kamate.

Ukoliko svih 813 predmeta završi pred Sudom BiH i sud nastavi sa praksom donošenja presuda u korist uvoznika, UIO će, a time ustvari građani BiH, morati da plate sudske i troškove advokata koji će premašiti milion maraka.

Iz UIO su za CAPITAL potvrdili samo da se pred ovom institucijom vodi 813 drugostepenih upravnih postupaka zbog neblagovremenog povrata depozita.

„Podatke o vrijednosti sporova nismo u mogućnosti dostaviti s obzirom na to da se isti ne evidentiraju u upisniku drugostepenih predmeta“, navodi se u odgovoru UIO.

Uvoznici od UIO BiH potražuju više od tri miliona KM

Ipak, naši odlično upućeni sagovornici kažu da je prosječna visina depozita koje potražuju uvoznici u ovih 813 predmeta kreće oko 3.000 KM po vozilu, što praktično znači da će UIO u konačnici uvoznicima morati da vrati oko 2,5 miliona KM.

„To su pare koje je UIO nezakonito naplatila od uvoznika i koje će po svim prilikama i u skladu sa sudskom praksom morati da vrati. Ali tome treba dodati zakonske zatezne kamate koje potražuju uvoznici, a znamo da kamate mogu dostići glavnicu. Da zlo bude veće, ukoliko sve završi pred sudom, UIO će morati da plati i sudske i troškove advokata“, objašnjava naš odlično upućeni sagovornik.

On dodaje da advokatska tarifa po svakom predmetu iznosi 1.300 KM plus PDV, što iznosi oko 1.520 KM.

„To praktično znači da će UIO zbog nezakonitog postupanja svojih službenika samo advokatima morati da plati više od 1,2 miliona KM“, objašnjava naš sagovornik.

Dobojski advokat Damir Sprečo koji je zastupao uvoznika automobila iz Tešnja kaže da su svi predmeti okončani u korist njegovog klijenta, precizirajući da je od UIO potraživao između 70.000 KM i 80.000 KM za period od 2018.-2019. godine.

„Svi predmeti su okončani u korist mog klijenta koji je pored potraživanja glavnice dobio još nekoliko desetina hiljada maraka na ime zatezne kamate. Kada se dodaju sudski troškovi i advokatske takse, to je još nekoliko desetina hiljada maraka“, kaže Sprečo za CAPITAL.

Herbez: UIO očigledno svjesno odbija da riješi te predmete

Advokat iz Banjaluke Predrag Herbez koji se kao bivši radnik Republičke uprave carina specijalizovao za „carinsko pravo“ kaže za naš portal da od ukupno 813 predmeta on zastupa klijente u „sigurno 500-600 predmeta“.

„Cijeli ovaj problem je nastupio nakon što je UIO 2022. godine pokrenula oko 4.900 postupaka i od carinskih organa Holandije zatražila masovnu provjeru porijekla vozila uvezenih iz te zemlje preko ovlaštenih izvoznika. Nakon odgovora holandskih vlasti da za dio vozila nije dokazano preferencijalno porijeklo, UIO je aktivirala, odnosno uzela položene depozite“, objašnjava Herbez.

Međutim, nastavlja on, Apelaciono vijeće Suda BiH kasnije je zauzelo pravno stanovište da je način provjere holandskih izvoznika bio sporan i da se mora utvrditi da li su oni imali status ovlaštenih izvoznika.

„To je posebno važno, jer status ovlaštenog izvoznika podrazumijeva da su carinski organi Holandije njima dali ovlaštenje da mogu izvoziti iz Holandije vozila sa izjavom na fakturi koja služi umjesto „EUR1“ obrasca da je ta roba preferencijalnog, odnosno EU porijekla“, pojašnjava Herbez.

To praktično znači da se na tu robu, odnosno na uvezene automobile ne plaća carina od 15 odsto, a UIO je od uvoznika to naplaćivala tako što je uzimala depozit koji je bila obavezna da vrati nakon što dobije dokaze o porijeklu.

„Ne može se tražiti provjeru dokaza o porijeklu od ovlaštenog izvoznika, jer njegova izjava o porijeklu važi sve dok mu zemlja izvoznica ne ukine taj status. Holandija je firmi „Exit Autos“ koja je u epicentru cijele priče status ovlaštenog izvoznika ukinula 30. avgusta 2024. godine. Znači, sve fakture koje je ta firma izdala do tog datuma su validne, važeće i u skladu sa carinskim zakonom EU i pratećim propisima“, kaže Herbez.

On dodaje da se gotovo svih 813 drugostepenih postupaka pred UIO odnosi na te predmete, ističući da UIO očigledno svjesno odbija da riješi te predmete i uvoznicima vrati položene depozite, iako je Sud BiH zauzeo praksu po kojoj će to na kraju morati da urade, ali i da plate kamate i druge dodatne troškove.

Naš portal je ranije otkrio i da je UIO BiH koja je godinama zadržavala (i potrošila) novac za depozite na uvezene automobile iz EU obavezana da ta sredstva vrati zajedno sa kamatama i sudskim troškovima.