Connect with us

Društvo

NOVAC POSTOJI, REFORME NE! Zašto BiH ne može da povuče 976 miliona evra iz EU?

Od 976 miliona evra, koliko je BiH dobila iz Reformske agende EU, 261 milion namijenjen je za zelenu tranziciju, 223 miliona za razvoj privatnog sektora, 234 miliona za razvijanje ljudskog kapitala, a 257 miliona za temeljne sistemske reforme.

Od ovih 976 miliona, predviđeno je da 280 bude dodijeljeno u vidu grantova, a ostatak kroz pozajmice, i to 454 miliona iz trezora EU, 241 milion iz fonda za zapadni Balkan.

Novac dodijeljen po stavkama
Prema podacima koje smo dobili iz Evropske komisije, ugrubo se može reći da je za razvoj digitalizacije EU dodijelila BiH oko 50 miliona evra, za sajber bezbjednost oko 20 miliona, dok je za reformu tržišta dodijeljeno oko 55 miliona evra.

Za dekarbonizaciju planirano je 73 miliona evra, a za energetsku efikasnost još oko 47 miliona evra. Čak 200 miliona evra predviđeno je za reforme namijenjene poboljšanju poslovnog okruženja, a 15 miliona za reformu finansijskog sistema. Za obrazovanje je planirano oko 120 miliona evra, a oko 69 miliona za reformu rada, dok je 25 miliona odvojeno za reformu sistema socijalne zaštite.

Za demokratizaciju planirano je oko 22 miliona, a 55 miliona za reformu pravosuđa. Za borbu protiv korupcije bi bilo izdvojeno oko 64 miliona evra, 41 milion za borbu protiv organizovanog kriminala, a 44 miliona za temeljna prava. Za viznu politiku i pitanja granica planirano je oko 22 miliona evra.

BiH teško do novca
Međutim, zbog kašnjenja predavanja liste reformi iz agende, kao i sporosti donošenja zakona na nivou BiH, već sada postoji opasnost da BiH neće uspjeti povući ovaj novac. Konačni rok za implementaciju reformi je kraj avgusta 2027, a BiH još nije ni počela, dok su ostale zemlje u regionu već gotovo godinu dana u samom reformskom procesu.

Na primjer, iz oblasti energetike, reforme su trebale početi već 2024. godine, a BiH ni do kraja prošle godine nije ni započela svoj dio posla. I primjenu Trećeg energetskog paketa trebalo je završiti do kraja prošle godine, a BiH i u tom poslu znatno kasni. BiH je prošle godine trebalo i da započne s deregulacijom cijena energenata, posebno u oblasti električne energije, što je osjetljiva politička tema koju je teško očekivati da će biti pokrenuta u izbornoj godini. BiH je trebalo i da uvede tržišne principe u prodaji energije, posebno kada je riječ o tržištu električnom energijom prošle godine, a ni to nije ostvareno, iako je bilo određenog pomaka.

EU priprema izvještaje i kontrolu
Jedan od razloga što se bh. političari nisu previše uzrujali što se s reformama kasni je što je Komisija uvela mehanizam stroge kontrole kako se novac troši, a reforme primjenjuju.

Kako je objašnjeno u dokumentu, Komisija će Evropskom parlamentu i Savjetu EU podnositi godišnji izvještaj o napretku u ostvarivanju ciljeva.

“Godišnji izvještaj će se takođe baviti sinergijama i komplementarnostima Instrumenta s drugim programima EU, naročito podrškom obezbijeđenom na osnovu Uredbe (EU) 2021/1529, s ciljem izbjegavanja dupliciranja pomoći i dvostrukog finansiranja. Godišnji izvještaj biće dopunjen prezentacijama o stanju sprovođenja Instrumenta dva puta godišnje. Komisija će godišnji izvještaj dostavljati Odboru iz člana 31 Uredbe (EU) 2024/1449 i vodiće, najmanje dva puta godišnje, dijalog s nadležnim odborima Evropskog parlamenta, prema potrebi”, istaknuto je.

Takođe je naglašeno da će biti ocjenjivan i stepen i kvalitet sprovođenja svih reformi i investicija radi ostvarivanja ciljeva utvrđenih u Reformskoj agendi.

“Korisnik će uspostaviti redovne i sistemske mehanizme praćenja i izvještavanja kako bi se informisalo o napretku ka ostvarivanju planiranih rezultata, uključujući razvrstavanje podataka”, naglašeno je.

Nezavisne novine

Društvo

NOĆENJE U VAGONU TITA I KRALJICE ELIZABETE: Čuveni Plavi voz ponovo ide ka moru, evo koliko košta karta

Vagoni čuvenog Titovog Plavog voza ponovo idu ka moru. U luksuzu u kom su nekada uživali svjetski lideri danas možete prespavati i vi, jer su salon kola postala dio redovne linije za Bar.

Nekada su u ovim vagonima sjedeli predsjednici, kraljice, diplomate i najmoćniji ljudi 20. vijeka, a danas u njima možete da kupite kartu, legnete u kabinu i probudite se negdje između planina, tunela i mostova na putu prema Jadranu.

Plavi voz, jedan od najprepoznatljivijih simbola nekadašnje Jugoslavije i voz kojim je Josip Broz Tito prešao više od 600.000 kilometara, ponovo je dio putničkog iskustva na pruzi prema Baru.

I to nije samo muzejska vožnja za fotografisanje.

Salon kola iz sastava Plavog voza priključuju se međunarodnim kompozicijama prema Crnoj Gori, pa putnici mogu da rezervišu kabinu i dio puta provedu u enterijeru koji je decenijama bio rezervisan za državni vrh.

Doplata za dvokrevetnu kabinu u salon kolima iznosi 20 evra, dok je doplata za jednokrevetnu 45 evra, uz odgovarajuću voznu kartu.

Koliko zapravo košta putovanje?
Ovdje je važno napraviti razliku između vozne karte i doplate za kabinu.

Karta na relaciji prema Baru zavisi od polazne stanice i razreda, dok se za korišćenje postelje plaća dodatna rezervacija. Za salon kola Plavog voza doplata je trenutno 20 evra za “dubl”, odnosno dvokrevetnu kabinu, i 45 evra za “singl” kabinu.

Jednosmjerna karta od Zemuna do Bara košta 23,80 evra u drugom i 35,60 evra u prvom razredu, dok rezervacija običnog sjedišta iznosi tri evra.

To znači da istorijsko iskustvo nije rezervisano samo za turiste sa velikim budžetom – za cijenu regularne karte i doplatu za kabinu možete provesti noć u vagonima koji su nekada bili dio predsjedničkog voza.

Mahagoni, orah, pliš i svila – unutrašnjost je ostala gotovo netaknuta
Plavi voz nije bio zamišljen samo kao prevozno sredstvo.

Bio je pokretna rezidencija.

Njegovu unutrašnjost projektovali su arhitekte Vladeta Maksimović i Nikola Radanović, a u enterijeru su korišćeni mahagoni, kruška i orah, dok su saloni i hodnici ukrašavani intarzijama.

Vuneni tepisi, pliš, svila i elementi art dekoa činili su prostor dovoljno luksuznim da u njemu mogu da se organizuju državnički razgovori, večere i višednevna putovanja.

U kompoziciji su se nalazili predsjednički salon sa apartmanima, svečana trpezarija, kuhinja, salon za goste, restoran i spavaća kola.

Sve je bilo projektovano tako da Tito tokom putovanja praktično ne mora da prekida svakodnevne obaveze.

Sama pruga prema Baru posebna je priča.

Prolazi kroz planinske predjele, preko mostova i kroz veliki broj tunela, pa mnogi upravo putovanje vozom smatraju jednim od najljepših načina da se stigne do crnogorskog primorja.

A kada tome dodate činjenicu da dio puta možete provesti u vagonu koji izgleda gotovo isto kao prije više od pola vijeka, putovanje dobija potpuno drugačiji karakter.

U kuhinji se moglo pripremiti čak 300 obroka
Jedan od detalja koji možda najbolje pokazuje koliko je voz bio ozbiljno projektovan jeste njegova kuhinja.

U njoj je bilo moguće pripremiti do 300 obroka, a hranu su spremali vrhunski domaći i strani kuvari.

Posebno se vodilo računa i o udobnosti vožnje.

Vagoni su bili tako konstruisani i ogibljeni da se, prema podacima o Plavom vozu, iz čaša tokom putovanja nije prosipalo piće.

Drugim riječima, kada se govorilo o “salonskom vozu”, to nije bila samo zgodna titula.

Njime su putovali kraljica Elizabeta, Hruščov, Brežnjev i Gandi
Tokom decenija u Plavom vozu boravile su neke od najpoznatijih političkih ličnosti 20. vijeka.

Među gostima se navode Nikita Hruščov, Leonid Brežnjev, Gamal Abdel Naser, Indira Gandi, ali i britanska kraljica Elizabeta II, princ Filip i princeza Ana, kao i brojni drugi državnici i članovi kraljevskih porodica.

Tito je ovim vozom putovao kroz Jugoslaviju, ali i van njenih granica – prema Francuskoj, Austriji, Poljskoj, Mađarskoj, Rumuniji, Bugarskoj, Grčkoj i tadašnjem Sovjetskom Savezu.

Procjene govore o više od 600.000 pređenih kilometara.

Plavi voz bio je i posljednji Titov voz
Plavi voz vezan je i za jedan od najsnažnijih prizora jugoslovenske istorije.

Nakon Titove smrti 1980. godine, upravo njime je njegovo tijelo prevezeno iz Ljubljane u Beograd, gdje je potom sahranjen u Kući cvijeća.

Tako je voz koji je decenijama služio za državne posjete, protokol i putovanja postao dio i posljednjeg putovanja čovjeka zbog kojeg je prvobitno i napravljen.

Danas možete i samo da ga obiđete
Ako vam put do Bara nije u planu, Plavi voz moguće je upoznati i drugačije.

Kompozicija se koristi u turističke i komercijalne svrhe, a pojedina kola ili cio voz mogu se iznajmljivati za događaje, snimanja, sastanke i druge prilike.

Postoje i organizovane posjete, pa je ovo danas istovremeno i istorijski eksponat i prostor koji još živi.

I možda je upravo to najzanimljiviji dio priče.

Nekada je običnom čovjeku bilo gotovo nezamislivo da zakorači u vagon kojim su putovali Tito, kraljica Elizabeta i najveći državnici tog vremena.

Danas možete da kupite kartu, rezervišete krevet i provedete noć u njemu dok voz ponovo ide prema moru.

Nastavi čitati

Društvo

NATO STIŽE NA MANJAČU! Hiljadu vojnika, helikopteri…

Na Glavnom poligonu za obuku Oružanih snaga Bosne i Hercegovine (OSBiH) na Manjači od 19. do 23. oktobra biće održana vojna vježba “Trenutni odgovor 26”, u kojoj će učestvovati više od 1.200 pripadnika OSBiH i NATO snaga, saopšteno je iz Ministarstva odbrane BiH.

Riječ je o jednoj od najznačajnijih i najkompleksnijih vježbi OSBiH u 2026. godini, čiji je cilj provjera operativnih sposobnosti deklarisanih jedinica i njihove spremnosti za djelovanje u skladu sa NATO standardima.

U samoj vježbi učestvovaće 881 pripadnik deklarisanih jedinica, dok će u Direktorijatu vježbe i ocjenjivačkoj strukturi biti angažovano dodatnih 330 pripadnika OSBiH i NATO Savezničke komande združenih snaga iz Napulja (JFC Naples).

Rukovodilac i direktor vježbe biće brigadni general dr Jasmin Čajić, zamjenik komandanta Komande za podršku OSBiH za operacije.

Tokom petodnevnih aktivnosti na terenu biće korišćeno naoružanje i oprema predviđena formacijom jedinica, uključujući oklopne transportere OT M113 A1, savremena sanitetska vozila, kao i helikoptere Brigade vazdušnih snaga i protivvazdušne odbrane OSBiH.

Nakon faze obuke uz računarske simulacije (JCATS sistem), pripadnici jedinica učestvovaće u terenskoj vježbi (FTX) uz angažovanje protivničkih snaga (OPFOR), čime će se u realističnim uslovima provjeriti sposobnosti komandovanja i izvođenja operacija podrške miru.

U okviru vježbe biće sprovedena i ponovna evaluacija deklarisanih jedinica na nivou NEL-2 (NATO koncept OCC E&F), koja obuhvata ocjenjivanje u sedam ključnih područja sposobnosti.

Eksterno ocjenjivanje sprovodiće mješoviti timovi NATO evaluatora iz Napulja, pod vođstvom višeg NATO mentora Roberta Marčijana, i sertifikovanih ocjenjivača iz sastava OSBiH.

Iz Ministarstva odbrane BiH ističu da vježba “Trenutni odgovor 26” predstavlja jedan od ključnih prioriteta Oružanih snaga BiH u oblasti obuke i međunarodne vojne saradnje u ovoj godini.

(Vijesti.ba) Foto: OSBiH

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Sunčano, na istoku hladnije

U Bosni i Hercegovini  će biti pretežno sunčano i toplo uz promjenljivu oblačnost, na istoku veći dio dana oblačno i svježije.

Duvaće slab vjetar, promjenljiv ili sjevernih smjerova, u Hercegovini slab jugozapadni vjetar, saopštio je Republički hidrometeorološki zavod.

Jutro uglavnom vedro uz prolaznu oblačnost, na istoku oblačnije. Oko rijeka i po kotlinama maglovito.

Minimalna temperatura vazduha od tri do devet stepeni, u višim predjelima od minus jedan stepen Celzijusov.

Maksimalna temperatura vazduha od 17 na istoku do 23 na sjeveru i zapadu, u višim predjelima od 14 stepeni.

Nastavi čitati

Aktuelno