Connect with us

Politika

NOVE TEHNOLOGIJE U IZBORIMA! Opravdana investicija ili prevelik trošak?

Politika i struka podijeljene su po pitanju da li bi plaćanje 112 miliona maraka za uvođenje novih tehnologija u izborni sistem BiH bila opravdana investicija.

Podsjećanja radi, Centralna izborna komisija BiH predložila je okvirni budžet za uvođenje skenera glasačkih listića i biometrijske identifikacije glasača uz prateće softvere, skladišta, obuke, softvere i dodatnu opremu u visini od 112 miliona maraka.

Prethodna studija iz 2017. godine, u čijoj izradi je učestvovao i CIK, za uvođenje skenera za glasačke listiće u jednoj varijanti predvidjela je troškove od oko 25 miliona maraka. Takođe, neka poređenja koja smo uradili s drugim zemljama koje su nedavno uvele nove tehnologije pokazuju da bi troškovi mogli iznositi dvostruko manje.

Miroslav Kojić, poslanik SNSD-a u Predstavničkom domu BiH, ističe da je stav njegove stranke o toj temi jasan – nove tehnologije ne mogu garantovati da neće biti manipulacija, a mnogo koštaju.

– Postoji opasnost da neko ko kontroliše taj softver može da utiče na rezultate. A pilot-projekti koji su provođeni na lokalnim izborima su pokazali da nije došlo do odstupanja od rezultata u odnosi na ranije kada nije bilo te opreme – kaže Kojić.

S druge strane, Igor Crnadak, poslanik PDP-a u Narodnoj skupštini RS, kaže za “Nezavisne novine” da ne može ocijeniti koliko je predloženi budžet CIK-a realan ili naduvan, ali da čak ni 112 miliona ne bi bilo puno u odnosu na ono što građani dobijaju.

– Pa pogledajte, samo kumova zgrada pokriva taj iznos, a postoji i drugi način kako se može doći do tog novca. Skeneri su prioritet broj jedan. A što se tiče biometrijske identifikacije i video-nadzora na biračkim mjestima koji se takođe spominju, to ne bi trebalo biti toliko skupo jer postoji baza u IDDEEA, to je samo stvar povezivanja. A oprema kad se jednom kupi, ostaje i za sve naredne izbore – smatra Crnadak.

Vehid Šehić, bivši predsjednik CIK-a, smatra da ne postoji cijena koju treba platiti da se zaštiti izborna volja građana.

Što se tiče sume koju je iznio CIK, Šehić smatra da će se do konačne cijene doći kada se napravi analiza, i u Savjetu ministara i u nadležnim ministarstvima i tijelima, ali ističe da se uvijek kroz pregovore s dobavljačima može postići bolja cijena.

– Ta analiza treba da pokaže da li su neke stavke previše zaračunate, ali jedno mora biti jasno: Novac za nove tehnologije mora biti predviđen u budžetu. Naredne izbore moramo održati s novim tehnologijama, a u svemu treba da budu uključene i javnost i struk – kaže Šehić za “Nezavisne novine”.

Na sjednici od 28. februara predstavnici CIK-a su raspravljali o uvođenju novih tehnologija, a tada je istaknuto da bi u proces obezbjeđivanja novca i nabavku opreme trebalo ući na vrijeme, kako se ne bi desilo da se ovaj proces bude zaustavljen. Takođe su zaključili da, ako novih tehnologija ne bude, to ne smije biti odgovornost CIK-a.

Related Topics:

Politika

Da li je diploma predsjednika Skupštine opštine Rogatica SINIŠE JANKOVIĆA FALSIFIKOVANA?

Ovo pitanje je u žiži javnosti nakon što je predsjednik Opštinskog odbora PSS Rogatica Dragan Nerić saopštio da je početkom godine podnio krivičnu prijavu protiv Siniše Jankovića zbog sumnje da je koristio falsifikovanu diplomu Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Beogradu.

Nerić navodi da je 4. januara 2026. godine podnio prijavu nakon saznanja da Janković, prema informacijama kojima je raspolagao, nije završio studije na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Beogradu, te da diploma kojom se predstavlja navodno nije evidentirana u zvaničnim knjigama fakulteta.

„Prijavu sam podnio u dobroj vjeri, radi zaštite zakonitosti, javnog interesa i povjerenja u obrazovni sistem i institucije. Nisam nadležan da utvrđujem autentičnost diplome, ali sam smatrao da postoje osnovi sumnje koje treba da provjere nadležni organi“, ističe Nerić.

On tvrdi da je u međuvremenu dobio informacije od pripadnika Uprave kriminalističke policije u Beogradu i Banjaluci da je izvršenim provjerama utvrđeno kako Siniša Janković nije zaveden u zvaničnim evidencijama fakulteta čijom se diplomom predstavlja, te da navedena diploma nije validna.

Prema Nerićevim navodima, Uprava kriminalističke policije Banjaluka o tome je službenom depešom obavijestila Policijsku upravu Istočno Sarajevo, koja bi trebalo da preduzme dalje korake u skladu sa svojim nadležnostima, te da o tome obavijesti OJT u Istočnom Sarajevu.

“Da li je PU Istočno Sarajevo obavjestila OJT u Istočnom Sarajevu o izvrsenim provjerama, da imenovani nije zaveden u zvanicne evidencije fakulteta te o preduzimanju daljih mjera i radnji prema istom?”, pita Nerić i dodaje:

„Očekujem da nadležne institucije do kraja ispitaju sve okolnosti ovog slučaja i utvrde da li je došlo do nezakonitog pribavljanja i korišćenja diplome, kao i da li postoji odgovornost drugih lica koja su eventualno učestvovala u tom procesu“, poručio je Nerić.

Nastavi čitati

Politika

PRED DELEGATIMA ZAKONI O VSTS-u I SUDU BIH, ali male šanse da budu usvojeni

Delegati Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine na sjednici u četvrtak trebalo bi da razmatraju Prijedlog zakona o VSTS-u, a ako je suditi po ranijim sjednicama, od toga neće biti ništa.

Dosadašnji pokušaji da se ovaj zakon usvoji nisu urodili plodom, a u jednom trenutku u proceduri kako u Domu naroda, tako i u Predstavničkom domu, bilo je i nekoliko zakona o VSTS-u. U međuvremenu, neki od njih su povučeni, a na dnevnom redu u četvrtak naći će se Prijedlog zakona koji su predložili Kemal Ademović, predsjedavajući Doma naroda, i njegovi zamjenici Dragan Čović i Nikola Špirić.

Njihovim prijedlogom predviđa se povećanje broja članova VSTS-a sa 15 na 20, a u samom zakonu se navodi da će se osam članova vijeća birati iz reda sudija, osam iz reda tužilaca, dok će se jedan birati na prijedlog ministra pravde, po jedan član vijeća dolaziće iz advokatskih komora Republike Srpske i Federacije BiH, a jednog će imenovati Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH.

Osim zakona o VSTS-u, na prijedlog Ademovića, Čovića i Špirića na dnevnom redu naći će se i i izmjene Zakona o Sudu Bosne i Hercegovine kojim se propisuje poseban status za Apelaciono odjeljenje u okviru Suda BiH. Predsjednika Apelacionog odjeljenja Suda imenovao bi Visoki sudski i tužilački savjet BiH na period od pet godina.

Ovo je predloženo iz razloga što sada u suštini žalbu izjavljenu protiv presude Suda BiH preispituje isti taj sud i o njoj donosi odluku.

“To se kosi sa ustaljenom definicijom da kao najvažniji pravni lijek žalba protiv prvostepene presude definiše se kao redovan, devoutivan, suspenzivan i potpun pravni lijek stranaka i drugih zakonom ovlaštenih lica kojim se traži od višeg suda da zbog određenog nedostatka prvostepenu presudu preinači ili da je u cjelini ili djelimično ukine i zamjeni presudom višeg suda”, piše u obrazloženju predloženih izmjena Zakona o sudu BiH.

S obzirom na to da se o Zakonu o sudu već godinama pokušava postići saglasnost, posebno oko osnivanja drugog višeg ili visokog suda BiH, teško je povjerovati da će delegati usvojiti rješenja koja su predložili Čović, Ademović i Špirić.

Inače, na ova dva zakona, između ostalih, insistira i Evropska unija i oni su na određen način, uz imenovanje glavnog pregovarača BiH sa EU i uslov za početak pregovora BiH sa EU.

Nastavi čitati

Politika

ZASJEDANJE PIK-a U SARAJEVU: Ko će biti predložen za visokog predstavnika?

U Sarajevu bi danas trebalo da počne dvodnevno zasjedanje Savjeta za implementaciju mira u BiH (PIK). Prema najavama, trebalo da bude predložen novi visoki predstavnik.

Mediji prenose da je američki favorit Italijan Antonio Zanardi Landi, dok Velika Britanija, Francuska i Njemačka podržavaju imenovanje Francuza Renea Trokaza.

Karen Pirs više nije u igri

Kako je ATV juče pisao, Karen Pirs više nije u igri za nasljednika Kristijana Šmita.

Iako je Pirs važila za jednog od glavnih favorita političkog Sarajeva za funkciju visokog predstavnika u BiH, izvjesno je da od tog scenarija neće biti ništa, saznaje ATV iz diplomatskih krugova.

Pirs, koja trenutno obavlja funkciju specijalne izaslanice Ujedinjenog Kraljevstva za Zapadni Balkan, u bošnjačkim političkim i medijskim krugovima smatrana je poželjnim kandidatom zbog stavova i aktivnosti koje su u Republici Srpskoj često ocjenjivane kao usmjerene protiv njenih interesa i dejtonske pozicije.

Nastavi čitati

Aktuelno