U Republici Srpskoj i FBiH će biti pretežno sunčano uz malu oblačnost i još toplije, ali će krajem dana na krajnjem zapadu doći do postepenog naoblačenja.

Duvaće slab do umjeren, istočni i sjeveroistočni vjetar, a u višim predjelima i u Hercegovini južni, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Jutarnja temperatura vazduha od tri do devet, na jugu do 12, a u višim predjelima od jedan, a dnevna od 22 do 28, u višim predjelima od 17 stepeni Celzijusovih.

Svaka ubijena žena je dokaz da institucije nisu ozbiljno procijenile rizik, glasi jedna od brojnih poruka, nakon što je u petak, 1. maja, u stanu na Dobrinji u Sarajevu ubijena novinarka Elma Godinjak-Prusac (41), a za šta je osumnjičen njen suprug Tarik Prusac (49).

Elma je posljednja žrtva femicida u BiH, problema kojem nadležni ne pridaju dovoljno pažnje, o čemu svjedoči i činjenica da baza podataka nije ažurirana još od prošle godine.

Šokantni podaci
Naime, Agencija za ravnopravnost polova BiH Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice je od tužilaštva prikupila statističke podatke o ubistvima žena u BiH u periodu 1. januar 2023. – 31. decembar 2024. godine.

“Na osnovu prikupljenih podataka, u Bosni i Hercegovini je u datom periodu ubijeno 35 žena, od čega u FBiH 31, a u Republici Srpskoj četiri”, naveli su iz Agencije u julu 2025.

Od ukupnog broja ubijenih žena, kako navode, njih 17 je bilo u nekoj vrsti partnerske veze sa počiniocem.

Sistem ne štiti žene
Neformalna grupa aktivistkinja i novinarki iz BiH poručila je, nakon zločina u Sarajevu, da ovo nije još jedna “porodična tragedija”, niti je zločin iz “strasti”.

“Femicid je obrazac – posljedica sistema koji ne štiti žene. Ubistvo tokom brakorazvodne parnice nije izolovan slučaj. To je situacija visokog rizika od ponavljanja prijetnji, odmazde i eskalacije nasilja. U takvim slučajevima najdjelotvornija mjera zaštite je pritvor. Mjera koja se, nažalost, u slučajevima nasilja u porodici najrjeđe traži i izriče. Zahtijevamo da policija, tužilaštva, sudovi i centri za socijalni rad postupaju hitno, u skladu s rizikom po život žena”, ističu one.

Slučajevi femicida su u BiH, gotovo, postali svakodnevnica. Podsjetimo, krajem aprila, nakon pronalaska tijela muškarca i žene u Srebreniku, u naselju Brda, ispostavilo se da je riječ o ubistvu i samoubistvu. Muškarac je, kako su prenijeli mediji, usmrtio ženu, pa, kako se vjeruje, presudio sebi.

Anis Kalajdžić (34) iz Mostara optužen je u aprilu za teško ubistvo bivše djevojke Aldine Jahić (32) iz Kalesije i neovlašteno nabavljanje, držanje ili prodaju oružja, a terete ga i da je prijetio bivšoj djevojci N.M.

Krajem 2025. godine, sedamdesetšestogodišnja Vinka Đ. ubijena je sjekirom u dvorištu svoje kuće u Stanarima, a za zločin je osumnjičen njen muž Nenad.

Porast broja femicida
Spomenuti podaci, koje je saopštila Agencija za ravnopravnost polova BiH, ukazuju na porast broja femicida.

“U poređenju sa prethodnim periodom 2021-2022. godina, kada je bio registrovano 16 ubistava žena, može se zaključiti da je u prošle dvije godine došlo do velikog porasta broja ubistava žena u BiH. S tim u vezi Agencija za ravnopravnost polova BiH Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice poziva sve resorne institucije da bez odlaganja pristupe reformi zakonodavnog i institucionalnog okvira BiH za zaštitu žena od rodno zasnovanog i porodičnog nasilja”, naveli su.

Pod institucionalnim okvirom se podrazumijeva jačanje resornih institucija, ustanova i organizacija zaduženih za prevenciju, zaštitu i podršku žrtava i procesuiranje počinilaca nasilja.

“Samo usklađivanjem zakonodavnog i institucionalnog okvira sa standardima Konvencije Savjeta Evrope o borbi i sprečavanju nasilja nad ženama i nasilja u porodici bi se i efikasnije prevenirali slučajevi ubistava žena, odnosno femicida”, istakli su iz Agencije.

Kompanije iz Evropske unije u narednih godinu dana očekuju znatno veći rast prodajnih cijena i ulaznih troškova, što povećava zabrinutost za inflaciju u Evropskoj centralnoj banci (ECB).

Prema najnovijem istraživanju SAFE o pristupu finansiranju, kompanije predviđaju rast prodajnih cijena od 3,5 odsto u narednih 12 mjeseci, u odnosu na 2,9 odsto u prethodnom ciklusu.

Istovremeno, očekivani rast ulaznih troškova porastao je na 5,8 odsto, sa ranijih 3,6 odsto. Ovo u ECB-u smatraju značajnim.

Iz ECB-a su napomenuli da su kompanije koje su učestvovale u anketi nakon 28. februara, kada je započeo sukob sa Iranom, iskazivale znatno veće cjenovne i troškovne pritiske, što sugeriše direktan uticaj geopolitičkih dešavanja na poslovna očekivanja.

“Inflaciona očekivanja za jednogodišnji period takođe su porasla – na tri odsto, sa prethodnih 2,6 odsto, dok su projekcije za tri i pet godina ostale stabilne”, naveli su iz Evropske centralne banke.

Istraživanje, sprovedeno između 19. februara i 1. aprila, dolazi neposredno prije nove odluke ECB-a o kamatnim stopama, koja se očekuje u četvrtak, 30. aprila, i smatra se važnim indikatorom mogućih posljedica sukoba na Bliskom istoku.

Rast cijena energenata

Rast cijena energenata već sada podstiče inflaciju i negativno utiče na ekonomsko raspoloženje u Evropi, iako su srednjoročni efekti još neizvjesni.

Ipak, ECB je već dala signale da bi ove sedmice mogla zadržati postojeće kamatne stope, ali ekonomisti i investitori sve više očekuju povećanje u junu. Ono što su kompanije iz evrozone još prijavile jeste rast kamatnih stopa na kredite, te druge troškove finansiranja, uz stabilnu tražnju za kreditima i blago smanjenu dostupnost.

Da li ćemo visoku inflaciju imati najmanje narednih godinu dana?

Ono što nas zanima je to kako će novi sukob u Iranu i poremećaji u lancima snabdijevanja naftom u cijelom svijetu uticati i na Bosnu i Hercegovinu u dugoročnom periodu, odnosno da li ćemo visoku inflaciju imati najmanje narednih godinu dana?

Znajući da su se u prethodnom periodu sve negativne stvari iz Evropske unije prelile i na BiH, ne možemo biti optimisti.

Predrag Mlinarević, profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Istočnom Sarajevu, kaže za “Nezavisne novine” da je šok ponude izazvan rastom cijena sirove nafte usljed prekinutih transportnih ruta izazvao inflatorni udar u svim zemljama EU.

“Usljed posljedičnog rasta cijena kao rezultata prilagođavanja na novonastalu situaciju došlo je do pritiska na rast zarada kako bi se ublažio erodirajući efekat inflacije na kupovnu moć. To je za sobom vodilo rastu troškova rada i poslodavce stavilo pred izbor da umanjuju sopstveni profit ili povećavaju cijene”, ističe Mlinarević.

Prema njegovim riječima, većina u kratkom roku može privremeno zbog cjenovne elastičnosti tražnje sporije povećavati cijene, dok u dugom roku ta strategija nije moguća.

“Iz tog razloga, ukoliko se problemi sa lancima snabdijevanja nastave, logično je očekivati da dođe do osjetnijeg rasta prodajnih cijena. U BiH kao rezultat uvezene inflacije i sličnih trendova na tržištu rada treba očekivati isti scenario”, zaključio je Mlinarević.