Društvo
Novi apel iz RiTE Ugljevik: Ugroženi proizvodnja struje i radna mjesta!
Sindikat radnika Rudnika i termoelektrane (RiTE) Ugljevik uputio je novi apel institucijama Republike Srpske da hitno riješe pitanje koncesije na ležište uglja Ugljevik Istok 2, upozoravajući da bi, ukoliko se to ne desi, moglo izazvati ozbiljne posljedice po stabilnost elektroenergetskog sistema Srpske, ali i egzistenciju radnika.
Kako je za “Nezavisne novine” rekao predsjednik Sindikata Boban Benović, RiTE Ugljevik trenutno je najveći pojedinačni proizvođač električne energije u Republici Srpskoj, a obezbjeđenje dugoročnih rezervi uglja iz lokalnog ležišta od suštinskog je značaja za opstanak ovog sistema.
“RiTE Ugljevik proizvodi trećinu ukupne električne energije u okviru ‘Elektroprivrede RS’. Zapošljavamo gotovo 2.000 radnika i imamo izuzetan značaj za cijelu regiju. Ipak, i pored brojnih obećanja najviših zvaničnika, koncesija na ležište Ugljevik Istok 2 još nije vraćena našem preduzeću, iako je to ključno za naš dalji rad”, ističe Benović.
Prema njegovim riječima, još krajem januara nadležni su najavili da će Vlada RS otkupiti firmu “Comsar Energy Group Limited”, koja trenutno ima koncesiju, i time omogućiti RiTE Ugljevik nesmetanu eksploataciju ovog bogatog ugljenog ležišta. Međutim, ni nakon šest mjeseci ništa se nije konkretno desilo.
“Tačno je da su radnici zabrinuti. Prošlo je dosta vremena, a obećanja su ostala samo na riječima. Apelujemo na Vladu i nadležno ministarstvo da ispune ono što su rekli. Nećemo dozvoliti da treća lica, mimo RiTE Ugljevik, eksploatišu naš ugalj. Ukoliko se ne riješi koncesija, velika je vjerovatnoća da ćemo u zimskim danima ponovo ostajati bez uglja i samim tim i bez proizvodnje električne energije”, kazao je Benović.
Dodaje da su radnici spremni da pokrenu i radikalnije sindikalne mjere ukoliko se problem ne riješi, jer od stabilnog rada RiTE Ugljevik zavisi egzistencija hiljada porodica.
Sindikat podsjeća da ležište Ugljevik Istok 2 sadrži procijenjene rezerve od oko 48 miliona tona uglja, što bi, prema stručnim analizama, omogućilo nesmetan rad termoelektrane do 2050. godine.
Sličnog mišljenja je i ekonomista Milenko Stanić, koji smatra da bi energetska stabilnost i kontinuitet domaće proizvodnje trebalo da budu među ključnim prioritetima Vlade RS.
“Pomalo je čudno što još nije poznato koliko zaista novca je potrebno za preuzimanje koncesije. Spekuliše se o iznosu od 300 miliona KM, ali javnost nema tačne informacije. Ključno pitanje je kada će ovaj proces biti završen”, navodi Stanić.
On upozorava da je globalno energetsko tržište sve nestabilnije te da Republika Srpska mora osigurati sopstvene resurse ako želi izbjeći buduće poremećaje i zavisnost od skupog uvoza.
“Energetska nezavisnost, posebno kada imate domaće resurse, mora biti apsolutni prioritet. U trenutku kada brojne države ulažu milijarde da bi kupile sigurnost snabdijevanja, mi ne smijemo dozvoliti da nam ovako važan rudnik ostane van domaće kontrole”, zaključio je Stanić.
Podsjetimo, Vlada Republike Srpske je u aprilu na posebnoj sjednici prihvatila da kompaniji “Comsar Energy Group Limited” sa Kipra uplati 58,6 miliona KM, u svrhu otkupa koncesije za eksploataciju uglja na koncesionom polju Ugljevik Istok 2, koje se nalazi u sklopu Rudnika i TE
Ugljevik, a koja je u vlasništvu pomenute kiparske firme.
Društvo
VREMENSKA PROGNOZA! Sunčano i toplije
U Republici Srpskoj i Federaciji BiH /FBiH/ će biti sunčano vrijeme uz malu oblačnost i toplije.
Ujutro će biti vedro i svježe, u višim predjelima i po kotlinama prohladno, a lokalno duž rijeka moguća je magla, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.
Duvaće slab do umjeren, istočni i sjeveroistočni vjetar. U Hercegovini se ujutru očekuje umjerena bura, a tokom dana južni vjetar. Jutarnja temperatura vazduha biće od devet od 14, na jugu do 19, u višim predjelima od četiri, a dnevna od 24 do 30, u višim predjelima od 20 stepeni Celzijusovih.
Društvo
STUDIJA EVROPSKOG PARLAMENTA: Jugoistočna Evropa se naoružava, jedino BiH zaostaje
Bosna i Hercegovina je jedina zemlja u regionu jugoistočne Evrope koja nije povećala izdvajanja za odbranu, objavljeno je u opširnoj studiji na stranici Odbora za spoljne poslove Evropskog parlamenta koja se bavi bezbjednosnim strategijama zemalja u procesu proširenja.
BiH daleko iza susjeda
Kako je navedeno, procentualno gledano, Kosovo, koje je i u studiji navedeno kao nepriznat međunarodni subjekt, Sjeverna Makedonija i Albanija najviše su povećale ulaganja u odbranu, dok je u apsolutnom iznosu apsolutni šampion Srbija, za koju je naglašeno da je povećala ulaganja u gotovo svim segmentima.
Prema ovim podacima, u protekloj deceniji Kosovo je povećalo ulaganja u odbranu za 242 odsto, Sjeverna Makedonija 154, a Albanija 150 odsto. I Crna Gora je udvostručila svoja ulaganja u odbranu na 115 odsto.
“Kontrasta radi, BiH je svoja ulaganja u odbranu povećala marginalno, za osam odsto tokom dekade, i u odbranu ulaže oko 0,7 odsto bruto domaćeg proizvoda, što je daleko iza njenih susjeda”, navedeno je.
Srbija dominira regionalnom vojnom industrijom
Za Srbiju je navedeno da apsolutno dominira regionalnom namjenskom industrijom i da njenu kičmu čine državna preduzeća i velika mreža malih i srednjih privatnih kompanija koje se specijalizuju u različitim oblastima vojne industrije poput oklopnih vozila, vojnih dronova i projektila.
“Srbija je u periodu od 2021. do 2025. godine zauzimala 37. mjesto u svijetu po uvozu glavnih kategorija naoružanja, znatno ispred ostalih zemalja u regionu. U istom periodu Kina je postala glavni dobavljač naoružanja Srbiji, sa udjelom od 61 odsto u ukupnom uvozu glavnih sistema naoružanja. Srbija je postala prvi evropski korisnik nekoliko ključnih kineskih vojnih tehnologija, među kojima su sistem protivvazdušne odbrane FK-3 i balističke rakete vazduh – zemlja CM-400AKG”, navedeno je, uz napomenu da je nakon ruske invazije na Ukrajinu saradnja Srbije s ruskom namjenskom industrijom prestala i da se Srbija od tada preusmjerila na podršku Ukrajini.
Srbija ulaže milijarde, BiH manje od 200 miliona dolara
Konkretno u brojkama, Srbija je prije deset godina ulagala milijardu dolara u odbranu, 2021. više od dvije, a prošle godine više od 2,5 milijardi. Daleko iza nje su Albanija i Gruzija, koje su prošle godine znatno povećale ulaganja u odbranu, ali u apsolutnom iznosu to je “tek” oko 600 miliona dolara. BiH je u obranu prošle godine uložila manje od 200 miliona dolara, ali taj iznos je čak manji nego godinu dana ranije.
Uprkos marginalnim ulaganjima, BiH i dalje ima relativno veliku vojsku. Od zemalja u procesu proširenja najveća je Ukrajina, koja trenutno ima oko 700.000 vojnika ili oko 1,8 odsto ukupne populacije. Druga je Srbija s oko 28.000 vojnika, odnosno oko pola procenta ukupne populacije. BiH je na četvrtom mjestu u regionu, jer ima oko 11.000 vojnika, odnosno oko trećinu jednog procenta ukupne populacije. To, međutim, nije veoma impresivan podatak jer je BiH druga najveća zemlja u jugoistočnoj Evropi, poslije Srbije, koje nisu članice EU i obuhvaćene su ovom studijom.
BiH među zemljama koje su naoružanjem pomogle Ukrajini
Zanimljivo je i da je BiH okarakterisana kao jedna od zemalja koja je značajno pomogla Ukrajini, što je navedeno u dijelu studije koja se bavi ukrajinskom namjenskom industrijom.
“Između 2021. i 2025. godine Ukrajina je bila najveći svjetski uvoznik glavnih kategorija naoružanja, uključujući sisteme protivvazdušne odbrane, avione i oklopna vozila, sa udjelom od 9,7 odsto u ukupnom svjetskom uvozu naoružanja. Od početka ruske invazije 2022. godine, najmanje 22 države članice EU i tri zemlje obuhvaćene procesom proširenja – BiH, Crna Gora i Sjeverna Makedonija – isporučile su Ukrajini glavne sisteme naoružanja”, navedeno je.
Zemlje regiona sklapaju poslove s evropskim kompanijama
Takođe je navedeno da je većina zemalja regiona, za razliku od BiH, ostvarila značajnu saradnju s drugim zemljama. Tako su, na primjer, Albanija, Crna Gora i Sjeverna Makedonija potpisale ugovore s velikim EU kompanijama namjenske industrije kako bi uskladile svoje vojne potencijale s NATO standardima.
“Tokom protekle dvije godine Sjeverna Makedonija je, na primjer, nabavila višenamjenske helikoptere italijanske kompanije ‘Leonardo’, dok su Albanija i Crna Gora potpisale ugovore sa francuskim kompanijama ‘Thales’ i ‘Kership’ o nabavci sistema za nadzor vazdušnog prostora, odnosno patrolnih brodova za djelovanje na otvorenom moru”, navode oni. Takođe, Srbija je potpisala ugovor s francuskom kompanijom “Dassault” za kupovinu aviona rafale, kako bi u svoju vojsku uvela i značajnu evropsku komponentu.
Društvo
VREMENSKA PROGNOZA! Mjestimično kiša i pljuskovi
U Bosni i Hercegovini će preovladavati promjenljivo do pretežno oblačno vrijeme, ponegdje sa prolaznom kišom i kratkotrajnim pljuskovima.
drugom dijelu dana se očekuje smanjenje oblačnosti uz sunčane periode, dok će uveče biti pretežno vedro i svježe, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorloškog zavoda.
Minimalna temperatura vazduha biće od 10 do 15, na jugu do 17, u višim predjelima na istoku od šest stepeni, a maksimalna od 21 na istoku do 26 na zapadu, na jugu do 30, u višim predjelima od 19 stepeni Celzijusovih. Duvaće slab do umjeren vjetar, promjenljiv ili sjevernih smjerova, na jugu ujutro umjerena i jaka bura, koja će tokom dana oslabiti.
-
Politika1 dan agoSAMRTNI ROPAC REŽIMA! U paničnom strahu od STANIVUKOVIĆA i skenera, SNSD laže KAO NIKADA DO SADA!
-
Banjaluka3 dana agoKROV NAD GLAVOM ZA MLADE PORODICE! Basara “Besplatni placevi su šansa da gradimo budućnost u Banjaluci!”
-
Politika3 dana agoNAROD PRELOMIO! Stanivuković pitao za premijersku funkciju, ORILO SE SAMO JEDNO! (VIDEO)
-
Svijet2 dana agoKIJEV PROVOCIRA NUKLEARNI INCIDENT?! Pogođene cisterne sa gorivom za nuklearku u Zaporožju!
-
Politika2 dana agoSVOJSKI TROŠE NOVAC GRAĐANA! Vlada Srpske ponovo kupuje milionske zgrade, opozicija grmi: „Ovo je čisto rasipanje!“
-
Banjaluka1 dan agoZMIJANJSKI MARATON OVOG VIKENDANA MANJAČI: Stiže 350 djece, nove staze i sajam domaćih proizvoda
-
Politika2 dana agoMOĆNE RIJEČI LIDERA PSS-a! Draško Stanivuković na osveštanjuu Modriči hrama poslao jasnu poruku čitavoj Srpskoj!
-
Svijet1 dan agoDRAMA U ŠVEDSKOJ: Samo tri mandata dijele dva politička bloka
