Iako je u bh. javnosti novi sistem ulaska u zemlje Šengena, koji treba da počne s postepenom primjenom od oktobra ove godine, uglavnom dočekan negativno i sa skepsom, postoji više argumenata koji bi mogli ići u prilog tvrdnjama da će on zapravo olakšati, a ne otežati putovanja u EU.

Prvo, radi podsjećanja o čemu se radi, EU je nakon migrantske krize 2015, koja je uzburkala duhove, ojačala ekstremnu desnicu i dovela do rasta populizma, odlučila da se na sistemski način pozabavi sigurnosti granica EU, ali i generalno borbom protiv međunarodnog kriminala. Brojne mjere su tokom proteklih godina predstavljene, od jačanja Frontexa, odnosno evropske granične službe, jačanja bezbjednosti na aerodromima, jačanja saradnje s policijskim agencijama i graničnim službama zemalja koje graniče s EU, pa do uspostavljanja patroliranja na zelenoj granici, potpisivanja sporazuma saradnje sa zemljama iz kojih migranti najčešće dolaze i finansiranja humanitarne pomoći i izbjegličkih kampova u inostranstvu.

Mjera o kojoj danas govorimo je kontrola ulaska i izlaska na spoljnim granicama EU i zemalja Šengena koje nisu članice. Ta mjera se, u suštini, može podijeliti na dva osnovna segmenta. Prvi se odnosi na EES, odnosno Sistem ulaska i izlaska, koji podrazumijeva uspostavljanje baza podataka i uzimanje biometrijskih podataka putnika koji ulaze na prostor Šengena. On počinje s primjenom u oktobru ove godine, ako ne dođe do novih neplaniranih odgađanja, i prva faza primjene hoće dovesti do usporavanja prelaska granice jer će putnici na graničnim prelazima morati davati svoje biometrijske podatke, poput fotografije lica i otiska prstiju. Međutim, kada se taj postupak završi, prelazak granice će biti brži i jednostavniji jer će granični službenici zemalja EU odmah moći utvrditi ne samo identitet osobe koja prelazi granicu, nego i brzo obaviti bezbjednosnu procjenu. On će čak omogućiti i prelazak granice bez carinskih službenika putem automatizovanih kućica u kojima će putnici sami provući svoj pasoš kroz skener, dati otiske prstiju i napraviti fotografiju. Ovaj način graničnih kontrola postoji već danas u EU, posebno na aerodromima i većim graničnim prelazima, ali on nije dostupan za naše građane jer ćemo tek nakon uvođenja EES-a biti dio baza podataka.

Drugi dio sistema je ETIAS, odnosno Evropski informatički putnički sistem za autorizaciju, i o njemu, vjerovatno, postoji najviše nedoumica i nerazumijevanja u javnosti. On bi trebalo da počne s primjenom sljedeće godine, a podrazumijeva onlajn prijavu prije ulaska u EU putem interneta, i ne predstavlja vizu, kako smatra dio naše javnosti, već sigurnosnu mjeru kako bi se pojačala bezbjednost unutar EU i spriječile zloupotrebe od strane trgovaca ljudima i drugih kriminalaca.

Ono što je manje-više poznato je da će ova onlajn potvrda koštati sedam evra, a važiće tri godine ili do isteka važenja pasoša, ali je manje poznato da građani BiH čak i nakon otpočinjanja rada ETIAS-a neće biti vraćani s granica ako nisu ispunili obrazac. Naime, predviđeno je da prvih šest mjeseci granični službenici samo obavještavaju putnike da je ETIAS počeo s radom, a narednih šest mjeseci će bez ETIAS-a moći ući samo oni građani koji u prethodnih šest mjeseci nisu putovali u EU, odnosno nisu primili obavještenje na graničnom prelazu. Tek nakon pune godine, sistem počinje s punom primjenom, i ETIAS će važiti za sve.

U Agenciji za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka BiH, koja izdaje važeća dokumenta građanima, smatraju da građani BiH neće imati problema u korištenju ovih sistema.

“Bh. građani moći će koristiti ove nove tehnologije pod uslovom da posjeduju putne isprave najnovije generacije koje imaju punu biometriju. S obzirom na to da su ovi obrasci dostupni onlajn, IDDEEA BiH predviđa porast potražnje za kvalifikovanim elektronskim potpisima, koje je građanima BiH stavila na raspolaganje u julu 2024. godine. Ove nove mjere imaju za cilj da kriminalcima ili teroristima otežaju ulazak u EU s lažnim pasošima, ističu oni.