Snažno nevrijeme, koje je tokom jučerašnjeg dana zahvatilo otvoreno more sjevernog i dijela srednjeg Jadrana, kulminiralo je rijetkom i dramatičnom pojavom meteocunamija.

Sistem grmljavinskih oblaka, koji se razvio još tokom popodneva nad sjevernom Italijom donoseći grad prečnika i do osam centimetara, sinoć se premjestio preko Jadrana, uzrokujući niz incidentnih situacija od Istre do srednjodalmatinskih ostrva.

Dramatične scene na Hvaru
Najviše uzbuđenja zabilježeno je u Starom Gradu na Hvaru, gdje je oko 23 časa izražena plima podigla nivo mora za više od 30 centimetara, prelivajući se preko rive.

“Na donjem dijelu rive more se podiglo oko 30 centimetara, a na gornjem desetak. Najviše su bili iznenađeni turisti koji ovu pojavu vjerovatno prvi put vide. More je nekima bilo do koljena i bježali su od nadiranja mora”, posvjedočio je jedan od očevidaca za Dalmaciju Danas.

Svega nekoliko trenutaka kasnije, situacija se dramatično promijenila. More se naglo povuklo za oko 60 centimetara ispod uobičajenog nivoa, ostavljajući pojedine brodice na suvom i nasukanim na morsko dno.

View this post on Instagram

A post shared by DalmacijaDanas (@dalmacijadanas)

Posljedice oluje širom obale
Pored pojava oscilacija nivoa mora, koje su zabilježene i u Puli i Zadru, nevrijeme je ostavilo i materijalnu štetu. Zadarski vatrogasci imali su deset intervencija tokom noći zbog pada stabala i grada, a zabilježeno je i prevrtanje jedrilice direktno na rivi.

Šta je meteocunami?
Stručnjaci objašnjavaju da je meteocunami pojava uslovljena mikropromjenama vazdušnog pritiska koje izazivaju oscilacije nivoa mora. Ova pojava je najizraženija u izduženim i plitkim uvalama, naročito onima koje su direktno izložene smjeru dolaska talasa, što Stari Grad na Hvaru čini idealnom lokacijom za ovakav fenomen.

Iako su turisti bili iznenađeni i uplašeni naglim nadiranjem vode, ova pojava, koja se na Jadranu intenzivnije prati posljednjih petnaestak godina, još jednom je pokazala svu snagu i nepredvidivost prirode usred ljetne sezone.

Hrvatska je, prema podacima Eurostata, među najskupljim mediteranskim destinacijama kada je riječ o restoranima i hotelima, a turisti se, prema analizi više od 1,6 miliona recenzija, najčešće žale upravo na visoke cijene.

Naime, podaci pokazuju da su restorani i hoteli u Hrvatskoj skuplji su nego u Španiji i Grčkoj, a od svih mediteranskih destinacija najjeftinija je Turska.

Zanimljivu analizu cijena napravio je Euronews Business, i to na osnovu podataka Eurostata. Analizu je objavio i jedan hrvatski tehnološki preduzetnik koji je na Googleu i Bookingu analizirao 1,62 miliona recenzija gostiju koji su boravili na Mediteranu te zaključio da se u Hrvatskoj najviše žale na cijene, i to upravo u restoranima, prenosi Danas.hr.

“Tek sam stigla prije tri sata, ali mislim da je ovdje veoma skupo jer me samo ova boca vode koštala 3,50 evra (oko 6,85 KM)”, kaže Iva s Malte.

“Ja sam stigao iz Holandije. Očekivao sam da će cijene biti niže, ali su više nego što sam mislio”, kaže Timon.

“Restorani su bili najskuplji dio boravka u Hrvatskoj”, kaže Ivet iz Južne Afrike, a s njom se slaže i Linda.

To su primijetili i gosti, ali i Eurostat. Prema podacima za 2025. godinu, gdje je prosjek Evropske unije indeks 100, ovo je poredak cijena smještaja i restorana na Mediteranu, od najjeftinijih do najskupljih:

“Sa indeksom 73,6 najpovoljniji je Portugal. Slijede Turska, Španija, a zlatnu sredinu sa indeksom 86,1 zauzima Grčka. Hrvatska je na trećem mjestu sa indeksom 89,6. Skuplji smještaj i restorane od Hrvatske imaju samo Italija i, na prvom mjestu, Francuska.”

Eurostat upoređivao nacionalne prosjeke

“Hrvatska je zabilježila rast indeksa cijena u ugostiteljstvu i hotelijerstvu u odnosu na uporedive mediteranske zemlje isključivo zbog rasta operativnih troškova, odnosno ulaznih troškova. Poskupjeli su energija, radna snaga i hrana”, kaže ekonomski analitičar Petar Vušković.

I cijene hrane u Hrvatskoj su iznad prosjeka Evropske unije. Namirnice su skuplje samo u Francuskoj, Grčkoj i Italiji. S druge strane, turisti su hranu plaćali manje u Portugalu, Španiji i Turskoj.

“Lokalne prodavnice su skupe, ali ako odete dalje od obale, cijene su niže”, kaže Kefin iz Holandije.

Eurostat nije upoređivao turistička središta, već nacionalne prosjeke. Tako u hrvatski prosjek ulaze i Zagreb, Slavonija ili Lika, baš kao što u grčki ulaze i Atina i manja ostrva.

„Da li ste istraživali Atinu, Mikonos, Santorini, Hvar, Zagreb, Dubrovnik? Da li su to bile visoke ili niske cijene u sezoni ili van sezone? Da li je riječ o hotelima sa četiri ili pet zvjezdica?“, pita savjetnica za turizam u Grčkoj Danijel Rudić.

Ona zbog posla u turizmu jednom godišnje obiđe sve zemlje obuhvaćene ovim istraživanjem.

„Kada govorimo o vanpansionskoj potrošnji, tu definitivno vidimo najveći rast cijena i moramo reći da Hrvatska i dalje prednjači“, smatra Rudićeva.

Hrvatska gubi prednost na Mediteranu

Hrvatska prednjači i po cijenama alkohola. Na prvom mjestu je Turska, druga je Grčka, a Hrvatska je treća. To znači da je alkohol jeftiniji u Portugalu, Francuskoj i Španiji nego u Hrvatskoj, dok je najjeftiniji u Italiji.

Kada je riječ o ribi i morskim plodovima, najskuplja je Grčka. Hrvatska je na drugom mjestu, dok je Francuska treća. To znači da su riba i morski plodovi u Hrvatskoj skuplji nego u Turskoj, Italiji, Španiji i Portugalu.

„Kada govorimo o percepciji turističke destinacije, uzimaju se u obzir tri kriterijuma za poređenje – cijena smještaja, cijena hrane i cijena pića. U suštini, Hrvatska gubi svoju konkurentnost na Mediteranu“, kaže Vušković.

Međutim, kada se uporede ukupne cijene više od 2.000 proizvoda i usluga, najskuplja je, kao i u većini kategorija, Francuska, koja je ujedno jedina zemlja iznad evropskog prosjeka. Slijede Italija, Španija, Grčka i Portugal, dok je Hrvatska na šestom, pretposljednjem mjestu sa indeksom 78,4. Jeftinija od Hrvatske jedino je Turska.

„Pritužba broj jedan – cijena“

To su bili podaci Eurostata, a slijedi utisak samih turista. Njega je uz pomoć vještačke inteligencije izračunao preduzetnik Ivan Ivanković, koji je analizirao više od 1,6 miliona recenzija iz pet mediteranskih zemalja. Ovo su njegovi najvažniji zaključci za Hrvatsku.

„Pritužba broj jedan je cijena, uz najveći udio riječi ‘preskupo’ među svih pet zemalja. Na ‘samo gotovina’ gosti se žale četiri do sedam puta češće nego drugdje. Voda je najskuplja na Mediteranu“, napisao je Ivanković na LinkedInu.

Njegova analiza pokazala je i da je Hrvatska najlošije ocijenjena kada je riječ o korišćenju klima-uređaja, osjećaju da je sve preskupo, dostupnosti i cijeni parkinga, kao i veličini porcija u restoranima. Jer, gost će se uvijek vratiti tamo gdje će za svoj novac dobiti najviše.