Connect with us

Politika

NOVI IZBORI SU NEREALNI, ali kriza će trajati mjesecima

Odluka o ponavljanju izbora za predsjednika Republike Srpske ili za bilo koji drugi nivo vlasti ne može biti donijeta prije nego što Centralna izborna komisija (CIK) BiH objavi konačne preliminarne rezultate izbora, a nakon toga razmotri sve pritužbe na izborni proces.
Iako iz vlasti i opozicije u Srpskoj ovih dana stižu dijametralno suprotne informacije o dosadašnjem toku ponovljenog brojanja glasova za predsjednika Srpske, gdje jedni tvrde da su odstupanja od prvobitnih rezultata zanemarljiva, dok drugi poručuju da je krađa izborne volje građana ogromnih razmjera, izvori Srpskainfo iz Glavnog centra za brojanje glasova u Sarajevu otkrivaju da je na osnovu do sada ponovo prebrojanih glasova nerealno očekivati ponavljanje izbora.
– Iako na pojedinim biračkim mjestima postoje utvrđene nepravilnosti, pa je tako, na primjer, jednom kandidatu za predsjednika Srpske u odnosu na drugog upisano 100 ili 200 glasova više u odnosu na pravo stanje, to još uvijek ne predstavlja razlog za donošenje odluke o ponavljanju izbora. Pravi “džumbus” očekuje se tek nakon što CIK, nakon ponovljenog brojanja glasova, objavi konačne preliminarne rezultate, a poslije toga slijede pritužbe političkih subjekata, analize i provjere materijalnih dokaza o tome da li je na određenom biračkom mjestu došlo do izborne krađe ili neke druge utvrđene nepravilnosti u izbornom procesu – objašnjavaju izvori Srpskainfo.

Oni, između ostalog, dodaju i to da bi čak u slučaju da se ponovljenim brojanjem utvrdi da je, primjera radi, u korist kandidata SNSD za predsjednika Srpske, Milorada Dodika, upisano pet, sedam ili deset hiljada glasova više u odnosu na stvarno stanje u glasačkim kutijama, to i dalje nedovoljan razlog da CIK naloži ponavljanje izbora!
– Ako je nakon prvih preliminarnih rezultata razlika u korist jednog kandidata oko 30.000 glasova, a nakon ponovljenog brojanja utvrđeno da ona iznosi 20.000, nema potrebe da se izbori ponavljaju, jer je razlika i dalje tolika da utvrđene nepravilnosti ne utiču na konačni rezultat. Jedino u slučaju da se nakon uloženih prigovora na konačne rezultate provjerom dokaza o, recimo, uništavanju glasačkih listića, dopisivanju nepostojećih glasova ili nekim drugim prevarama direktno uticalo na konačni rezultat, CIK ima obavezu da poništi izbore i naloži njihovo ponavljanje. Ta procedura može da traje mjesecima – ističu sagovornici Srpskainfo.
Kandidat PDP za predsjednika Srpske, Jelena Trivić, izjavila je da sada ne može govoriti o ishodu ponovljenog brojanja ali da će svaku nepravilnost, prema njenim riječima, dokumentovati i predati pravosudnim institucijama.

– Da li ponovljeno brojanje uopšte obuhvata to čiji su nevažeći listići, na koji način su napravljeni, da li ima mrtvih koji su glasali, da li se radi grafološko vještačenje paralelno sa ponovnim brojanjem – rekla je Trivićeva.
Predsjednik Strateškog odbora koalicije “Pod lupom” i bivši član CIK BiH, Vehid Šehić, za Srpskainfo potvrđuje da su za eventualno ponavljanje izbora potrebni čvrsti materijalni dokazi koji govore o počinjenoj izbornoj krađi koja je, prema njegovim riječima, uticala na konačni izborni rezultat.

– Izbori bi se mogli ponoviti na teritoriji cijele Republike Srpske jedino ako se provjerom podnesenih žalbi utvrdi da su nepravilnosti postojale na toliko mnogo biračkih mjesta čime su kompromitovani konačni rezultati. Izborne krađe na malim biračkim mjestima, koje čak i da su rezultati potpuno drugačiji ne bi uticali na konačni izborni rezultat, ne mogu dovesti do ponavljanja izbora. Članove biračkih odbora za koje se utvrdi da su učestvovali u krađi izborne volje građana svakako treba sankcionisati, ali je donošenje odluke o poništavanju kompletnih izbora ozbiljna stvar, koja se ne donosi tek tako – objašnjava Šehić.
U Glavnom centru za brojanje glasova u Sarajevu juče je završeno ponovno brojanje glasova za predsjednika Republike Srpske u Doboju, a počelo je prebrojavanje u Zvorniku. Nakon toga, slijedi ponovno prebrojavanje glasova iz Prijedora, a zatim iz Laktaša. Otvaranje vreća i kontrolno ponovno brojanje glasačkih listića po službenoj dužnosti na svim redovnim biračkim mjestima u Republici Srpskoj za nivo predsjednika i potpredsjednike Republike Srpske obavlja se na osnovu naredbe CIK od 10. oktobra.
Srpska info

Related Topics:

Politika

PAŽNJA BIRAČI: CIK objavio kako pravilno popuniti glasački listić, JEDNA STVAR POSEBNO VAŽNA

Centralna izborna komisija BiH objavila je video priloge namjenjene za informisanje birača “Kako pravilno označiti glasačke listiće?” i to posebno za birače iz Republike Srpske, FbiH za birače iz Brčko Distrikta BiH sa entitetskim državljanstvom FBiH i za birače Brčko Distrikta.

Kako pravilno označiti glasački listić Republika Srpska – Opšti izbori 2026

Kako pravilno označiti glasački listić – Federacija Bosne i Hercegovine – Opšti izbori 2026

Kako pravilno označiti glasački listić – Brčko distriktu BiH – Opšti izbori 2026 – entitetsko državljanstvo FBiH

Kako pravilno označiti glasački listić – Brčko distriktu BiH – Opšti izbori 2026 – entitetsko državljanstvo Republike Srpsk

 

Nastavi čitati

Politika

BASARA “Četvrto dijete ne smije biti manje vrijedno od trećeg, ZAŠTO SISTEM SMANJUJE podršku višečlanim porodicama?”

Ovlašteni potpisnik u Odjeljenju za brigu o porodici i demografiju Grada Banja Luka, Adriana Basara, upozorila je na nelogične razlike u naknadama i dodacima za djecu, poručivši da društvo koje se suočava sa demografskim padom mora mijenjati sistemski odnos prema porodicama.

Ona je istakla da trenutni sistem šalje pogrešnu poruku roditeljima, jer finansijska podrška na republičkom nivou umjesto da raste, opada nakon trećeg rođenog djeteta.

Poređenje novčane podrške na republičkom nivou:

Vrsta podrške Treće dijete Četvrto dijete
Pronatalitetna naknada 600 KM 450 KM
Dječiji dodatak 169 KM 117 KM

„Društvo u kojem je evidentan pad demografske slike iz godine u godinu ne može dopustiti da je četvrto dijete po redu rođenja manje vrijedno nego treće. Ako nam je cilj više djece, onda ne možemo četvrto dijete podržavati manje nego treće. A gdje su peto, šesto, sedmo dijete?“, upitala je Basara.

Kao majka četvoro djece i dugogodišnja aktivistkinja u udruženjima višečlanih porodica, naglasila je da roditelji ne traže nikakve privilegije, već sistemsko uvažavanje.

„To ne govorim samo o porodicama sa četvoro i više djece, već i o roditeljima jednog djeteta koji danas razmišljaju mogu li uopšte imati drugo. Svako dijete mora biti posmatrano kao najveći kapital Republike Srpske. Zato se zalažem za konkretnu demografsku, a ne samo socijalnu politiku. Ne možemo imati društvo iz kojeg odlaze mladi bračni parovi, čitave porodice i djeca, a istovremeno imati sistem koji nakon trećeg djeteta smanjuje podršku“, istakla je ona.

Basara je zaključila da je Republici Srpskoj potrebna dugoročna vizija koja podstiče širenje porodice.

„Ne treba nam politika koja porodici poručuje: ‘Treće je dovoljno’. Treba nam politika koja kaže: svako sljedeće dijete je dobrodošlo, svaka porodica je važna i što je porodica veća, podrška mora biti veća, a ne manja. Ne rađamo djecu da očekujemo pomoć države, ali država treba da prepozna šta je njen kapital. To je demografska politika koja gleda u budućnost — za više djece, za jače porodice i za Republiku Srpsku koja raste“, poručila je Basara.

Nastavi čitati

Politika

DIZEL SKUPLJI NEGO U SLOVENIJI! Kresojević “Nemamo evropske plate, ALI IMAMO EVROPSKE CIJENE”

Narodni poslanik Bojan Kresojević upozorio je na drastičan pad životnog standarda građana usled konstantnog rasta cijena energenata i osnovnih namirnica, poručivši da nadležni svjesno ignorišu krizu dok dodatno pune budžet preko leđa naroda.

Narodni poslanik PDP-a / PSS-a Bojan Kresojević oštro je kritikovao ekonomsku politiku vlasti, ističući da građani Republike Srpske plaćaju gorivo po cijenama višim nego u pojedinim zemljama Evropske unije sa značajno višim standardom.

„Cijene gore kao na benzin, a Vlada se češlja. Nemamo evropske plate, ali imamo evropske cijene goriva! Cijena dizela kod nas je prešla 3,90 KM odnosno 2 evra, dok je, na primjer, u Sloveniji 1,85 evra. Prosječna plata u Sloveniji iznosi oko 1.700 evra, a u Srpskoj oko 850 evra“, poručio je Kresojević.

On upozorava da se efekat poskupljenja naftnih derivata neće zaustaviti samo na pumpama, već da slijedi lančana reakcija koja će dodatno pogoditi kućne budžete.

„Rast cijena goriva neće ostati na benzinskoj pumpi, već će se proširiti na pekaru, market, ali i struju koju ova vlast želi poskupjeti odmah poslije izbora. Dok narodu daju mrvice, u posljednjih 5 godina hljeb je poskupio 100%“, istakao je Kresojević.

Kresojević se osvrnuo i na budžetske prihode, navodeći da država koristi krizu za ostvarivanje ekstra profita kroz poreze.

„Za to vrijeme država zarađuje na PDV-u — samo od povećanja cijene uzme 20 feninga po litri, a narodu vrati samo 10. Da budžet nije rezervisan za Serdarova i slične, vlast bi ukinula akcizu na gorivo od 30 feninga dok traje kriza. Ovako, budžet je prazan“, naveo je on.

Na kraju je poručio da donosioci odluka ne osjećaju teret krize jer troškove prebacuju na javni sektor i građane.

„Oni voze službena auta, njima je gorivo jeftino. Na izborima 4. oktobra birate da li će gorivo biti jeftino njima ili narodu“, zaključio je Kresojević.

Nastavi čitati

Aktuelno