Svijet
NOVI MISTERIOZNI NESTANAK! Čovjeku koji zna sve nuklearne tajne gubi se trag
Spisak misterioznih nestanaka i smrti osoba povezanih sa američkim nuklearnim i svemirskim tajnama nastavlja zabrinjavajuće da raste. Posljednji, deseti, slučaj je Stiven Garsija.
Garsija je vladin izvođač radova koji je imao najviši nivo bezbjednosne provjere i pristup osjetljivim nuklearnim postrojenjima. Nestao je 28. avgusta 2025. godine bez ikakvog traga.
Posljednji put viđen je kako pješice napušta svoj dom u ulici Kattejl Kort (Cattail Court) SW u Albukerkiju, u Novom Meksiku. Nosio je samo pištolj, zelenu maskirnu majicu i šorts. Policija je objavila snimke nadzornih kamera na kojima se vidi kako odlazi neposredno nakon 9 časova ujutru po lokalnom vremenu. Vlasti su upozorile da „Garsija može biti opasan po sebe“.
Međutim, anonimni izvor blizak istrazi za Dejli mejl (Daily Mail) kategorički odbacuje mogućnost samoubistva.
„Bio je vrlo stabilna osoba“, rekao je izvor i dodao da je najvjerovatnija teorija da je Garsija postao meta stranih obavještajnih službi.
Garsija je radio za Nacionalni bezbjednosni kampus Kanzas Siti (KCNSC) u Albukerkiju – objekat koji proizvodi više od 80% svih nenuklearnih komponenti za američko vojno nuklearno oružje. Prema izvoru, obavljao je „vrlo visoku, nadzornu poziciju za svu imovinu“. Nakon nestanka, KCNSC je pokrenuo internu istragu. Pregledani su svi njegovi radni računari, mejlovi i fajlovi, ali ništa nije ukazivalo na razlog nestanka.
Deseti slučaj
Ovo je već deseti slučaj u posljednjih nekoliko godina u kojem je osoba sa pristupom američkim nuklearnim ili svemirskim tajnama umrla ili nestala pod misterioznim okolnostima. Posebno zabrinjava to što su četiri osobe nestale na gotovo identičan način – pješice, bez telefona, novčanika ili ličnih stvari, noseći samo oružje.
U Novom Meksiku su pod sličnim okolnostima 2025. nestali i Entoni Čavez (79) i Melisa Kasis (54), oboje povezani sa Nacionalnim laboratorijama Los Alamos, jednim od najvažnijih centara za razvoj nuklearnog oružja. Čavez je radio u laboratoriji do penzije 2017, dok je Kasis bila administrativna asistentkinja sa najvišom bezbjednosnom provjerom.
Svo troje povezani su sa penzionisanim generalom Ratnog vazduhoplovstva Vilijamom Nilom MakKaslandom (68). MakKasland je nestao 27. februara 2026. u Albukerkiju na gotovo identičan način – napustio je dom pješice, noseći samo revolver kalibra .38, bez telefona, naočara ili bilo kakvih uređaja. Bio je bivši komandant Istraživačke laboratorije Ratnog vazduhoplovstva (AFRL).
„Cijela ta misija odvija se iz vazduhoplovne baze Kirtland. Veliki dio, uključujući tehnologiju i proizvodnju, odvija se u Albukerkiju. Dakle, MakKasland je apsolutno znao za te pogone i bio u njima“, rekao je izvor.
Bivši pomoćnik direktora FBI-a Kris Svoker izjavio je:
„Naši naučnici već dugo su meta napada neprijateljskih stranih obavještajnih službi.“
NASA naučnica Monika Hasinto Reza (60), direktorka grupe za obradu materijala u NASA-inom Džet propalšn laboratoriju (Jet Propulsion Laboratory), nestala je 22. juna 2025. tokom planinarenja u Kaliforniji. Bila je povezana sa MakKaslandom preko projekta razvoja metala „Mondaloj“ (Mondaloy).
Astrofizičar Karl Grilmajer (67) ubijen je ispred svoje kuće 16. februara 2026. Nuklearni fizičar Nuno Lurijero (47) ubijen je u svom domu u Bruklajnu 15. decembra 2025.
Dva NASA naučnika iz JPL-a, Frenk Majvald (61) i Majkl Dejvid Hiks (59), preminula su 2024. i 2023. pod nepoznatim okolnostima, bez obdukcije i bez objavljenog uzroka smrti. Farmaceutski istraživač Džejson Tomas nestao je bez traga, a pronađen je mrtav u jezeru u Masačusetsu 17. marta 2026.
Američke vlasti i KCNSC zasad nisu dali zvaničan komentar o slučaju Garsije. Istraga je i dalje otvorena.
Oglasila Bijela kuća
Portparolka Karolajn Livit prvi put je upitana o deset osoba koje su umrle ili nestale bez traga od 2023. godine. Na pitanje da li je administracija predsjednika Donalda Trampa upoznata sa tim slučajevima i da li se vodi istraga, Livit nije imala jasan odgovor.
„Nisam razgovarala sa nadležnim agencijama o tome. Svakako ću to učiniti i dostaviti vam odgovor. Ako je to tačno, naravno da je to nešto što bi ova vlada i administracija smatrale vrijednim istraživanja. Dakle, dopustite mi da se time pozabavim“, odgovorila je.
(Večernji)
Svijet
ŠOK ZA ZAPADNE LIDERE! Pao tajni dogovor Trampa i Putinovog čovjeka od povjerenja, Evropa više nikada neće biti ista!
Američki predsjednik Donald Tramp najavio je mogućnost postizanja velikog sporazuma o okončanju rata u Ukrajini, koji bi mogao da promijeni bezbjednosnu arhitekturu cijele Evrope.
On je potvrdio da se u četvrtak, 5. novembra, u Bijeloj kući sastao sa Kirilom Dmitrijevim, specijalnim izaslanikom ruskog predsjednika Vladimira Putina, ističući da je kraj rata sve bliži.
Istovremeno je otkrio da se nije sastao sa ukrajinskim zvaničnicima koji su se istog dana nalazili u predsjedničkoj rezidenciji povodom događaja koji je organizovala prva dama Sjedinjenih Država Melanija Tramp.
Trampove izjave dolaze u važnom trenutku diplomatskih napora za okončanje sukoba.
Dok je ruski izaslanik boravio u Vašingtonu, američki predstavnici razgovarali su sa ukrajinskim i evropskim zvaničnicima u sjedištu NATO-a u Briselu o bezbjednosnim garancijama za Kijev i budućem bezbjednosnom poretku Evrope.
Sljedeće nedjelje očekuje se sastanak delegacija Sjedinjenih Američkih Država, Rusije i Ukrajine u Abu Dabiju, što bi bili prvi trilateralni mirovni pregovori od februara.
Trampova najava sporazuma, koji bi mogao da obuhvati cijelu Evropu, dodatno je otvorila pitanja o tome koliko će pregovori biti široki i kakvu će ulogu u njima imati evropski saveznici.
Tramp optimističan
Obraćajući se novinarima u Bijeloj kući, Tramp je izrazio veliki optimizam u pogledu mogućnosti diplomatskog rješavanja sukoba.
“Doći će do sporazuma. Biće to veliki sporazum i obuhvatiće mnogo više od Ukrajine… Mogao bih čak da kažem da bi mogao da uključi cijelu Evropu. Biće to veliki, izvanredan sporazum i svi će biti oduševljeni”, izjavio je Tramp.
Potvrdio je da se sastao sa Dmitrijevim, ali nije iznio detalje njihovog razgovora. Sa druge strane, priznao je da nije razgovarao sa ukrajinskom delegacijom, koja se takođe nalazila u Bijeloj kući.
Nije objasnio zbog čega do susreta nije došlo, a američka administracija nije se oglasila povodom tog pitanja.
Ovakav razvoj događaja posebno je zanimljiv imajući u vidu da je Tramp više puta kritikovao ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, pripisujući mu odgovornost za usporavanje pregovora zbog odbijanja da prihvati teritorijalne i druge ustupke.
Istovremeno, tokom posljednjih nedjelja kampanje za međuizbore u SAD, Tramp je sa Putinom postigao dogovor o ukidanju sankcija na izvoz ruskog dizela, što predstavlja još jedan primjer šireg približavanja Vašingtona i Moskve.
U Briselu su, u međuvremenu, američki predstavnici razgovarali sa zvaničnicima Ukrajine, NATO-a i evropskih država. Među njima je bio i Trampov zet Džared Kušner, koji je razgovore ocijenio kao produktivne i suštinske.
Kako je naveo u objavi na društvenoj mreži X, razgovori su bili usmjereni na dva međusobno povezana pitanja: bezbjednosne garancije za Ukrajinu i stvaranje šireg evropskog bezbjednosnog sistema.
“Intenzivno radimo sa svim stranama kako bismo pronašli praktična rješenja koja bi mogla da okončaju ovaj rat i postave temelje za trajni mir”, poručio je Kušner.
Za sada, međutim, nije jasno šta tačno Tramp podrazumijeva pod sporazumom koji bi mogao da obuhvati cijelu Evropu, niti da li se razgovara o konkretnim promjenama u odnosima Rusije i NATO-a.
Primirje u Oleškiju
Dolazak Dmitrijeva u Bijelu kuću bio je povezan i sa događajem koji je organizovala Melanija Tramp, a koji se odnosio na nedavno šestodnevno primirje između Rusije i Ukrajine u Oleškiju, gradu u Hersonskoj oblasti na jugu Ukrajine, koji se nalazi pod ruskom kontrolom.
Privremena obustava vatre trajala je od 27. oktobra do 1. novembra i predstavljala je jedno od značajnijih lokalnih primirja od početka rata u Ukrajini u februaru 2022. godine.
Cilj je bio dopremanje humanitarne pomoći i evakuacija civila iz grada, u kojem su se životni uslovi dramatično pogoršali.
Prema riječima Melanije Tramp, tokom operacije iz Oleškija je evakuisano gotovo 800 stanovnika.
Kada je primirje stupilo na snagu, procjenjivalo se da je u gradu ostalo oko 2.000 ljudi. Stanovnici su mogli da se evakuišu u područja pod ukrajinskom ili ruskom kontrolom, ali i da ostanu, uz mogućnost snabdijevanja novim količinama hrane i lijekova.
Prva dama SAD objasnila je da je kontakte u vezi sa ovom inicijativom pokrenula nakon što je na događaju održanom na marginama Generalne skupštine Ujedinjenih nacija u septembru upoznata sa humanitarnom situacijom u gradu.
Kako je navela, zajedno sa svojim bliskim saradnikom Markom Bekmanom, direktno je sarađivala sa ruskim i ukrajinskim rukovodstvom kako bi bili dogovoreni uslovi privremenog primirja.
Melanija Tramp izrazila je nadu da će primjer Oleškija postati početak šireg i trajnijeg dogovora o prekidu vatre.
“Neka Oleški bude mala iskra iz koje će se rasplamsati trajni plamen mira”, poručila je ona.
Prva dama SAD je tokom protekle godine imala sve aktivniju ulogu u humanitarnim inicijativama povezanim sa ratom u Ukrajini, uključujući napore za ponovno spajanje porodica razdvojenih zbog sukoba.
Neizvjesnost u vezi s pregovorima
Diplomatska situacija dodatno se komplikuje nakon pobjede Demokratske stranke na međuizborima u Sjedinjenim Državama 3. novembra, koja je promijenila odnos snaga u Kongresu. Demokrate su pobjedom na izborima preuzele i Senat i Predstavnički dom.
Šefica evropske diplomatije Kaja Kalas izrazila je očekivanje da će novi saziv Kongresa vršiti “veći pritisak na Rusiju”, ukazujući na drugačiji pristup evropskih saveznika u rješavanju rata.
Predstojeći razgovori u Abu Dabiju trebalo bi da pokažu da li optimizam Trampa može da se pretvori u konkretne obaveze Moskve i Kijeva, prenosi Euronews.
Ključno pitanje više nije samo kako okončati rat u Ukrajini, već i šta će sadržati širi sporazum o kojem govori američki predsjednik i kakvu će ulogu evropske države imati u njegovom oblikovanju.
Svijet
NOVA DRAMA U ORMUSKOM MOREUZU: Dva naftna tankera u plamenu nakon udara u pomorske mine
Dva tankera za naftu zapalila su se nakon što su naišla na pomorske mine u Ormuskom moreuzu, saopštila je Iranska revolucionarna garda, dan nakon sličnih incidenata u kojima su učestvovali brodovi na tom plovnom putu.
U saopštenju se navodi da je jedan tanker naišao na minu u istočnom dijelu moreuza, dok je drugi pogođen duž “nedozvoljene rute”, te da su oba plovila ostala nepokretna.
Iranska garda je napomenula da su tankeri prethodno onesposobili svoje sisteme za navigaciju i identifikaciju i da su pokušali da prođu kroz moreuz uz podršku američke vojske, prenio je portal “Šafak njuz”.
Revolucionarna garda Irana objavila je juče da su se dva tankera za naftu zapalila nakon što su naišla na mine. Kasnije se zapalio i tegljač koji je prišao da pomogne jednom brodu.
Iran je ranije upozorio brodove da ne pokušavaju da plove neodobrenim rutama u Ormuskom moreuzu i da plovidba ovim strateški važnim putem mora da se odvija uz odobrenje od Teherana.
SAD i dalje vrše blokadu iranskih luka.
Svijet
Lažirali glasove i lica direktora pa izvukli milione: BANKE I BOLNICE MEĐU ŽRTVAMA
Trojica muškaraca optužena su u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) za prevaru vrijednu oko 129 miliona dolara, u kojoj su uz pomoć vještačke inteligencije (AI) oponašali glasove, a ponekad i izgled direktora kompanija kako bi naveli zaposlene da im prebace novac.
Prema navodima američkih tužilaca, osumnjičeni su tokom više od godinu i po dana ciljali hiljade kompanija širom svijeta, predstavljajući se kao njihovi rukovodioci i advokati. Među žrtvama su se našle banke, bolnički sistemi i druge kompanije.
Prema optužnici podnesenoj saveznom sudu u Njujorku, Džejkob Soal (41), Šeron Hazan (54) i Gaj Šitrit (42) tokom više od godinu i po dana ciljali su hiljade kompanija širom svijeta, prenosi Tanjug.
Za šta ih terete?
Trojica optuženih terete se za elektronsku prevaru, tešku krađu identiteta i pranje novca, prenio je Tajms of Izrael.
Među žrtvama su bili bolnički sistemi u Misuriju i Kaliforniji, banka u Roud Ajlendu, britanska finansijsko-tehnološka kompanija, investiciona kompanija u Masačusetsu i proizvođač hrane za kućne ljubimce na Floridi.
Prema sudskim dokumentima, osumnjičeni su uglavnom ciljali računovodstvena odjeljenja kompanija, šaljući imejlove u ime generalnih direktora i tražeći pomoć oko povjerljivih finansijskih transakcija.
Detalji prevare
Oni su organizovali telefonske ili video-pozive, tokom kojih su vještačkom inteligencijom oponašali glas, a ponekad i izgled direktora.
Žrtvama su potom govorili da kontaktiraju advokata iz velike advokatske kancelarije, čiji su identitet takođe bili spremni da lažno predstave.
Soal i Šitrit su uhapšeni između juna i septembra, dok nije navedeno kada je uhapšen Hazan.
On je 2008. godine u Njujorku osuđen za zavjeru radi bankarske prevare.
-
Politika1 dan agoSTANIVUKOVIĆ VIZIONAR, VLADA PLAGIJATOR! Prvo su ga napadali i opstruisali, a sad mu kradu projekte!
-
Region2 dana agoPLENKOVIĆ OPLEO PO STUDENTSKOJ LISTI “Slavili ste, a gdje su vam evropske zastave?!”
-
Region2 dana agoUHAPŠEN KOMANDANT SAJ-a Igor Žmirić, terete ga za brutalno iživljavanje nad studentima!
-
Društvo2 dana agoCIJENE PONOVO DIVLJAJU! Loše vijesti za vozače u Srpskoj, spremaju li se drastično viši cjenovnici na pumpama?!
-
Politika13 sati agoSKANDAL TEŽAK 200 MILIONA MARAKA! Stanivuković podnosi prijavu “Voze blato i sumpor iz Prijedora, prijeti havarija termoelektrane!”
-
Politika1 dan agoHAVARIJA! Rufijev ugalj „sahranio“ RiTE „Ugljevik“, PUKAO KOTAO, PROIZVODNJA STALA
-
Politika2 dana agoDODIK SLETIO U SAD TAČNO U TRENUTKU DEBAKLA REPUBLIKANACA: Mreže gore zbog „Dodikovog prokletstva”, pljušte komentari
-
Politika2 dana ago„DŽABA GALAMITE, NEĆU DATI OSTAVKU!“ Pukao film lideru SDS-a! Otvorio karte o saboterima na izborima i poručio im da novac traže od Milorada!
