Mljekari u Republici Srpskoj su u sve većem problemu, otkup mlijeka se smanjuje, viškovi su preplavili tržište, a uvoz je enorman.

Sve veći problemi sa plasmanom mlijeka
Na sastanku koji je održalo Udruženje mljekara Republike Srpske u nedjelju naglašeno je da postoji sve veći problem plasmana prerađevina na domaćem tržištu.

“Iz preduzeća ‘Mlijekoprodukt’ Kozarska Dubica smo dobili najavu potpune obustave otkupa svježeg sirovog mlijeka na neodređen period u skorije vrijeme. Očekujemo i dodatno pogoršanje situacije s obzirom na enorman uvoz mlijeka i mliječnih proizvoda, često po nerealno niskim cijenama”, napominju iz Udruženja mljekara RS.

Mljekari traže hitnu reakciju institucija
Kažu da bi ovo bio veliki udar na sve proizvođače, ali i proizvođače i distributere poljoprivrednih inputa.

“S tim u vezi pozivamo da se konačno institucije na nivou BiH uključe u rješavanje ove problematike, a kada je u pitanju zaštita domaćeg tržišta. Molimo nadležne u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS da se konačno usvoji Pravilnik o deklarisanju, kako bi se rasteretilo tržište mlijeka i mliječnih proizvoda i na policama jasno odvojili oni koji to nisu, a predstavljaju se takvima. Palmino ulje i mlijeko nisu ista stvar”, naglašavaju iz Udruženja.

Od Ministarstva su zatražili i da se pod hitno isplate dugovanja za prošlu godinu i da se aktivnije krene s isplatama za ovu godinu.

“Napominjemo da gazdinstvima u Srpskoj koja su registrovana kao pravna lica još nije isplaćena podrška po grlu”, navode.

“Mlijekoprodukt” upozorava na rast zaliha
Iz preduzeća “Mlijekoprodukt” za “Nezavisne novine” navode da se njihova kompanija, kao i ostale iz mliječne industrije u BiH, regionu, te zemljama EU suočavaju s ekstremnim viškovima sirovog mlijeka i ogromnim povećanjem nivoa zaliha gotovih proizvoda.

“Ta činjenica se reflektuje direktno na poslovanje kako naše, tako i ostalih mljekara, i sa tim u vezi cijena sirovog mlijeka će se ubuduće usklađivati sa nivoom zaliha, a kao i do sada pratiće otkupne cijene sirovog mlijeka u regionu i na tržištu EU”, navode iz “Mlijekoprodukta”.

Prema njihovim navodima, u ovakvoj situaciji svaki potencijalni kvar, zastoj ili remont na postrojenjima mljekare može dovesti do trenutne obustave otkupa viška mlijeka.

“Pored navedenog, ‘Mlijekoprodukt’ je u saradnji sa Ministarstvom poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS pokrenuo niz inicijativa sa ciljem rješavanja viškova mlijeka na tržištu”, dodali su.

Pad otkupnih cijena dodatno pogodio proizvođače
Iz Udruženja mljekara RS podsjećaju da je ova mljekara, od 16. aprila, dodatno oborila cijenu mlijeka za 0,05 KM/l, uz nastavak količinskih ograničenja.

Takođe, kako navode, od 1. maja i mljekara “Pađeni” je snizila cijenu svježeg sirovog mlijeka za 0,05 KM, tako da pojedini proizvođači dobijaju tek 0,70 KM za litar punomasnog mlijeka.

Podsjetimo, mljekari su i ranije upozoravali da postoji mogućnost da dođe do urušavanja cijena mlijeka jer ni svjetski trendovi ne idu na ruku, što se sada i obistinilo.

Hantavirusi nisu nova pojava i na našem području su godinama prisutni određeni sojevi koji izazivaju takozvanu mišju groznicu, ističu epidemiolozi i poručuju da u Bosni i Hercegovini do sada nije zabilježeno širenje ovog virusa sa čovjeka na čovjeka.

“Andes virus, prоnаđеn u Јužnој Аmеrici, trеnutnо je јеdini hаntаvirus koji se može prenositi sa čovjeka na čovjeka, dok se ostali sojevi koji su prisutni u prirodi ne prenose na taj način”, kazao je Ednan Drljević, epidemiolog iz Sarajeva.

Ističe da je liječio desetine takvih bolesnika i da je situacija uglavnom povoljna, jer su smrtni ishodi i zatajenje bubrega bili vrlo rijetki. “Većina slučajeva je prolazila kao virusna infekcija. Simptomi uključuju visoku temperaturu, groznicu, bolove u mišićima i leđima te u nekim slučajevima krvarenje po koži. U težim slučajevima dolazi do oštećenja krvnih žila i bubrega, što može dovesti do privremenog ili potpunog zatajenja bubrega i potrebe za dijalizom. Ipak, oštećenje najčešće nije trajno, te se pacijenti u potpunosti oporave”, kazao je Drljević. Kako je pojasnio, virus nema potencijal da se širi kao što su to kovid-19 ili virus gripa.

Dodaje da se soj koji je prisutan u BiH uglavnom prenosi sa glodara, voluharica i šumskih miševa te da čovjek slučajno ulazi u taj lanac zaraze.

“Do infekcije dolazi kada osoba dođe u kontakt sa njihovim izlučevinama i unese virus preko oštećene kože, sluznice oka ili usta, ali oboljela osoba ne prenosi virus dalje na druge ljude”, kazao je Drljević.
Ističe da je liječenje simptomatsko, pošto je riječ o virusnoj bolesti.

“Kao i kod većine virusnih infekcija, ne postoji specifičan lijek, već se snižava visoka temperatura, po potrebi se primjenjuje dijaliza kako bi se spriječilo zatajenje bubrega, te se nadoknađuju tečnost i elektroliti, uz terapiju protiv bolova”, pojasnio je Drljević.

Dijana Simić, epidimilog iz Doma zdravlja Banjaluka, istakla je da razloga za paniku nema.

Prema njenim riječima, hantavirusi nisu nova pojava i na našem području su godinama prisutni određeni sojevi koji izazivaju takozvanu mišju groznicu, odnosno hemoragijsku groznicu sa bubrežnim sindromom.
Linker
“Virus prvenstveno prenose glodari, poput poljskih i šumskih miševa. Ljudi se najčešće zaraze udisanjem prašine kontaminirane izlučevinama glodara, posebno prilikom boravka ili čišćenja zapuštenih prostorija”, objasnila je Simićeva.

Dodala je da se na Balkanu uglavnom registruju blaži oblici bolesti koji mogu izazvati povišenu temperaturu, glavobolju, mučninu, bolove u stomaku i leđima, kao i probleme sa radom bubrega. Ipak, naglasila je da je smrtnost kod ovih sojeva mala ukoliko se pacijenti na vrijeme jave ljekaru.

Simićeva je pojasnila da je soj virusa koji je izazvao epidemiju na kruzeru u Јužnoj Americi znatno opasniji, jer napada pluća i može izazvati teško disanje, zatajenje pluća i smrtni ishod.

“Taj tip hantavirusa karakterističan je za područja Argentine i Čilea. Tamo je njegovo stanište, tamo su svi uslovi i faktori koji doprinose opstanku i razmnožavanju tog virusa. Trenutno ne postoji opasnost od njegovog širenja na našem području”, rekla je ona za Nezavisne.

Posebno ugroženim smatraju se planinari, lovci, kamperi, radnici komunalnih službi i svi koji borave u područjima gdje ima glodara. Ipak, stručnjaci poručuju da nema potrebe izbjegavati prirodu, već je potrebno poštovati mjere opreza.

Građanima se savjetuje redovno pranje ruku, pravilno čuvanje hrane i izbjegavanje boravka u zapuštenim prostorijama bez prethodnog provjetravanja.

Prilikom čišćenja tavana, podruma i vikendica preporučuje se korištenje maski i rukavica, kao i izbjegavanje metenja i usisavanja kako se ne bi podizala prašina.

“Najvažnije je pravovremeno reagovati i javiti se ljekaru ukoliko se nakon boravka u prirodi pojave simptomi poput temperature, drhtavice i smanjenog mokrenja”, naglasila je Simićeva.

U Republici Srpskoj u ovoj godini nema registrovanih slučajeva mišje groznice izazvane hantavirusom, potvrđeno je iz Instituta za javno zdravstvo Republike Srpske.

Alen Šeranić, ministar zdravlja i socijalne zaštite Srpske, rekao je da hantavirus ne predstavlja opasnost za građane Srpske i da nema razloga za zabrinutost.

“Virus ne predstavlja opasnost za Republiku Srpsku i njene građane, nizak je intenzitet i mogućnost prenosa. Nije nepoznat virus kao korona, poznat je, duži niz godina obitava u Јužnoj Americi, tako da je poznat i način liječenja i dijagnostike”, rekao je Šeranić.

Materijal obiman, procedura hitna, a tema ozbiljna do te mjere da potresa temelje Republike Srpske. Ovim bi se riječima mogao opisati prijedlog izmena Zakona o obaveznom zdravstvenom osiguranju. Ključ operacije je enormno povećanje participacije za liječenje. Da li ćemo u našim bolnicama uskoro gledati dramatične scene, kakve smo ranije viđali samo u američkim filmovima: scene koje svjedoče o surovom kapitalizmu, u kojem je zdravlje privilegija rezervisana za bogate, jer samo oni mogu da platite liječenje?

U izmjenama zakona, koje bi trebalo da budu usvojene po hitnom postupku na sjednici Narodne skupštine RS 19. maja, predviđeno je drastično povećanje particpacije.

Kako je Srpskainfo ranije pisala, prema važećem zakonu participacija u RS može iznositi najviše 370 KM. Po novom zakonu, taj bi limit bio ukinut. Iznos participacije nema ograničenje i može iznositi od 5 do 50 % cijene zdravstvene usluge. A to može biti, doslovno, i po nekoliko hiljada maraka. Na predloženu drastičnu izmjenu zakona među prvima je reagovala Dragana Stanković, poznata banjalučka advokatica i braniteljka ljudskih prava.
– Ovim se odstupa od načela načela dostupnosti i solidarnosti, na kojima se zasniva zdravstvena zaštita, i dovode se u pitanja neka temeljna ustavna prava. Jer, kako će to platiti ljudi koji novca imaju knap da prežive mjesec! Očigledno smo odustali od socijalne države, a što je najgore mnogi ljudi misle da tako mora biti – poručila je Stankovićeva.

Dodala je da je ova izmjena zakona u javnosti danima ostala neprimjećena i moglo se desiti da paprena participacija “prođe ispod radara.”

– Mnogo je izmjena u predloženom tekstu, ali smatram da je participacija ključni razlog što se uopšte pristupilo izmjenama zakona, i to s ciljem da se odrede drastično veći iznosi. Time se odstupa od solidarnosti i socijalne pravde, a prinicipi socijalne pravde su propisani kao temeljni Ustavom Republike Srpske – kaže Stankovićeva za Srpskainfo.
U stvarnom životu to znači da bi neko ko je decenijama uplaćivao zdravstveno osiguranje, kada se razboli i kada mu zatreba skupo lliječenje, po novom zakonu morao da “iskešira”, na primjer, 10.000 KM za participaciju.

– Nije isključeno da će, danas sutra, neka operacija ili medicinska procedura koštati 20.000 KM, a to znači da bi participacija mogla iznositi 10.000 KM. Ko to može da plati? I šta da radi onaj ko to ne može da plati? I da li je, uopšte, u redu da neko ko je osiguran plati toliko za liječenje – pita Dragana Stanković.

Goran Stanković, predsjendik Saveza sindikata Republike Srpske, smatra da to ne bi bilo u redu i da je nepravedno da se u takvoj situaciji nađe neko ko je, na primjer, cijeli radni vijek solidno zarađivao i u Fond zdravstvenog osiguranja izdvajao više nego solidnih 200 do 300 KM mjesečno, ili oko 3.000 KM godišnje.

– I kako onda radnike ubijediti da je uplata doprinosa bitna, da ne treba pristajati na “dio plate u koverti”? Kako, ako se zdrvstveno osiguranje vrednuje na ovakav način – kaže Stanković za Srpskainfo.

Upravo zbog toga je Savez sindikata RS uputio 4 amandmana na preložene izmjene Zakona o obaveznom zdravstvenom osiguranju. Između ostalog, sindikalci traže da se visina participacije ograniči na maksimalnih 50 % od iznosa najniže palte u Srpske. Po sadašnjem minimalcu, to bi iznosilo iznosilo 500 KM.

I Goran Stanković smatra da je povećanje participacije najznačajnija stavka u predloženim izmjenama zakona i da to ukazuje da “situacija nije nimalo dobra”.

– Očigledno je da Fond nema novaca da ispunjava svoje obaveze i da se problemi pokušavaju rješiti preko leđa najslabijih: u ovom slučaju građana – pacijenata, pa i radnika, koji nisu zaštićeni kada poslodavac, koji za to uzima dio radničke plate, ne uplaćuje doprinose – ističe Stanković.

Podsjećamo, sindikalci su amandmanima tražiuli da se iz novog zakona ukloni stavka po kojoj će radniku biti uskraćeno zdravstveno osiguranje, ukoliko poslodavac ne uplaćuje doprinose, i da radnik, ako plati liječenje iz svog džepa, refundaciju treba da traži od poslodavca, a na na šalterima Fonda.
Srpskainfo