Connect with us

Društvo

NOVI PREGOVORI SINDIKATA I VLADE RS: Šta s platama u lokalnim zajednicama?

Članovi Odbora za pregovore reprezentativnih sindikata u oblasti lokalne samouprave u srijedu, 15. novembra, sješće za isti sto s predstavnicima Ministarstva uprave i lokalne samouprave RS, kako bi pokušali da završe posao oko posebnog kolektivnog ugovora (PKU), a koji, kako traže, podrazumijeva povećanje plata za više od 6.500 zaposlenih.

Iz Sindikata uprave RS i Sindikata lokalne samouprave, uprave i javnih službi RS, koji čine Odbor, poručuju da će, ukoliko PKU, a koji je pravni osnov za sve 64 lokalne zajednice u Srpskoj, ne bude potpisan, biti omogućeno svim načelnicima i gradonačelnicima da samoinicijativno odlučuju o iznosu primanja za zaposlene.

Iz sindikata podsjećaju i da aktuelni PKU uskoro ističu, te da je neophodno da novi dokument bude potpisan što prije, jer su lokalne zajednice u RS već počele pripremati budžete za 2024. godinu.

Branko Zelenović, predsjednik Sindikata lokalne samouprave, uprave i javnih službi Republike Srpske, kazao je za “Nezavisne novine” da već mjesecima imaju brojne probleme kada je u pitanju saradnja s resornim ministarstvom, koje je, tvrdi, pokušalo da što duže odugovlači sa ovim pitanjem.

“Pregovori o posebnom kolektivnom ugovoru za zaposlene u jedinicama lokalne samouprave trebalo je već da budu završeni, jer opštine/gradovi već planiraju budžet za narednu godinu, a sindikati su tražili povećanje plata, odnosno povećanje cijene rada i svih koeficijenata za radnike u lokalnim samoupravama. Vjerujte da se u prethodnih nekoliko mjeseci, kad su bili pregovori, nismo pomjerili sa mrtve tačke, pa sam morao da vršim pritisak da se nastave pregovori”, poručuje Zelenović.

On pojašnjava da se PKU za zaposlene u lokalnoj samoupravi razlikuje od PKU za zaposlene u upravi javne službe, jer se jedino kroz ovaj dokument rješava pitanje plata zaposlenih u opštinama i gradovima.

“Mi kao sindikati tražimo povećanje cijene rada i koeficijenata, jer jedino tako možemo doći do povećanja plata. Ne možemo čekati da li će se neki načelnik ili gradonačelnik sjetiti da sam poveća platu, ima takvih, ali je to rijetkost. Moramo da na republičkom nivou napravimo jedan dobar dokument, jedan poseban kolektivni ugovor gdje ćemo uspjeti da povećamo plate. Samo takav ugovor će potpisati sindikati i apsolutno nećemo pristati na bilo kakve ucjene, a kamoli one iz Ministarstva uprave i lokalne samouprave RS. Jedino tako garantujemo radnicima da će im biti povećane plate”, upozorio je Zelenović.

Njegov kolega iz Sindikata uprave RS Božo Marić dodao je da se nada da će Ministarstvo prepoznati značaj novog PKU, te da neće dozvoliti da radnici u opštinskim/gradskim upravama budu prepušteni na milost i nemilost poslodavcu.

“Bez PKU, gradonačelnik ili načelnik bi mogao da donese samoinicijativno pravilnik o zaradama jer nema pravnog okvira koji bi ga obavezao da u okviru lokalne zajednice mora da potpiše pojedinačni kolektivni ugovor sa sindikalnom organizacijom. Dakle, ukoliko ne postoji PKU iz koga se dalje, na primjer, zaključuje kolektivni ugovor za opštinu Gacko ili zaposlene u opštini Bileća, Trebinje ili Banjaluka itd., onda ti poslodavci mogu raditi šta hoće kada su u pitanju plate. Zato mi želimo da u PKU definišemo krovni ugovor u kome su utvrđeni koeficijenti rada, koliko iznosi topli obrok ili regres. To je ono što radnici moraju imati najmanje u toj lokalnoj zajednici i ispod toga ne može. Oni mogu, ukoliko ta opština/grad ima novca, da imaju i veću zaradu od onog što smo mi utvrdili, ali manju ne mogu i to im je zagarantovano”, naglasio je Marić.

Dodao je da bi, ukoliko bi dogovor bio postignut, PKU mogao biti potpisan već ove sedmice. A da li će do dogovora doći, teško je reći.

Posebno na osnovu onoga što je za “Nezavisne novine” rečeno iz Ministarstva uprave i lokalne samouprave RS. Na naša pitanja da li su u prethodnom periodu razmotrili zahtjeve Sindikata i kakav je njihov stav o pitanju upozorenja na posljedice ukoliko PKU ne bude potpisan, iz resornog ministarstva samo su prepisali naša pitanja i umjesto upitnika stavili tačku, uz potvrdu da će u srijedu biti održan sastanak radi postizanja dogovora o zaključenju PKU za zaposlene u oblasti lokalne samouprave.

Društvo

SUD POVUKAO CRVENU LINIJU! Nema više ponižavanja novinara od strane funkcionera

Osnovni sud u Banjaluci potvrdio je da javni funkcioner ne smije ponižavati građane, uključujući novinare, ističe advokatica Jovana Kisin Zagajac, komentarišući prvostepenu presudu ovog suda, kojom je utvrđeno da je načelnik Šipova Milan Kovač izvršio neposrednu diskriminaciju nad novinarima Alenom Beširević i Harunom Dinarevićem vrijeđajući ih i ponižavajući.

Kovač je, podsjetimo, novinare zasuo salvom uvreda, tokom kojih je psovao poput kočijaša.

“Jesi sve snimio?”
– Trebao si doći da slikaš, pa kada imaš vremena da dođeš, ti ili ta koleginica, da mi pop*** k***c. Ako ti je mrsko u kancelariji, možeš na terasi, ako je tebi mrsko, pošalji nju. A zvaću ti ovog, on ima veći k***c. Imam jednog koji je takve kao što si ti, ako hoćeš, ako si u geju. Jesi sve snimio? Hoćeš objaviti sve – naveo je 2023. godine u telefonskom razgovoru Kovač te pozvao novinara da sve objavi, što je ovaj i učinio.

Slučaj je završio na sudu, a Kisin Zagajac, koja je bila punomoćnik novinara, ističe da je ovo prva presuda u BiH kojom je sud utvrdio diskriminaciju nad novinarima, i ujedno prva presuda u kojoj je sud raspravljao o diskriminaciji zasnovanoj na pretpostavljenoj pripadnosti zaštićenoj grupi – standardu koji je odavno uspostavljen u praksi Evropskog suda za ljudska prava.

– Sud je potvrdio da javni funkcioner ne smije ponižavati građane, uključujući novinare, upućujući im seksualno eksplicitne, homofobne i rodno uvredljive poruke, te da takvo ponašanje predstavlja uznemiravanje i degradaciju zabranjenu Zakonom o zabrani diskriminacije BiH – poručila je Kisin Zagajac u izjavi za “Nezavisne novine”.

Odluka štiti slobodu medija
Ova odluka, kako je dodala, ima širi društveni značaj: ona štiti ne samo dvoje novinara, nego i slobodu medija i javni interes.

– Presuda jasno poručuje da novinari imaju pravo na dostojanstvo i sigurnost u svom radu te da diskriminacija – uključujući i onu zasnovanu na pretpostavljenim karakteristikama, a ne stvarnoj pripadnosti – neće biti tolerisana – rekla je Kisin Zagajac.

Kovač se ni nakon žestokih kritika javnosti zbog incidenta iz 2023. godine nije smirio. Već u aprilu 2024. je izvrijeđao novinarku portala “Capital” Bojanu Ninković i glavnog i odgovornog urednika Sinišu Vukelića uputivši im uvrede i psovke.

– Ma, marš, šta izmišljaš, stoko jedna. Stoko jedna bezobrazna. Šta me urnišete više. Je..m vam mater i tebi i onom tvom šefu – rekao je Kovač Ninkovićevoj.

Ona je takođe odlučila da presavije tabak, ali ne zna u kojoj je fazi sudski postupak.

Napadi moćnika
– Više puta sam doživjela napade od moćnika i funkcionera i to samo zato što sam radila svoj posao i postavljala pitanja. Čak i prozivke na društvenim mrežama. Jedan od tih napada je bio upravo od strane načelnika Šipova. Oni su u suštini kontradiktorni. Neprestano ističu da žele da se čuje i njihova strana, a kada ih nazovete za komentar, uzvrate uvredama – navodi Ninkovićeva.

Korijen problema je, ocjenjuje ona, u tome što političke partije ovih funkcionera i izabranih predstavnika ne osuđuju takvu vrstu napada, nego ga, naprotiv, podstiču, što dalje njima daje vjetar u leđa za ovakve ispade.

– Presuda Osnovnog suda u Banjaluci me raduje i nadam se da će to postati sudska praksa i da će se ovakvom načinu ponašanja i ovakvoj vrsti govora u javnom prostoru napokon stati na kraj. Ako te presude spriječe makar jedan napad na novinare, to je ogroman uspjeh. Krajnje je vrijeme da se stane na kraj vrijeđanju novinara, fizičkim napadima i SLAPP tužbama, jer demantovati se može ono što nije tačno, a ne ono što vam se ne sviđa – kaže Ninkovićeva za “Nezavisne novine”.

Šta piše u presudi
Presudom je, podsjetimo, utvrđeno da je Kovač, razgovarajući s Dinarevićem putem telefona, iznio niz uvreda, posebno apostrofirajući navode o seksualnoj orijentaciji te seksualno ponižavajući Beširevićevu.

– Sud utvrđuje da je govor tuženog bio sve, samo ne uobičajen, kulturan i normalan govor lica koje je u to vrijeme obavljalo funkciju načelnika Šipova, lica koje je prethodno bilo narodni poslanik u Narodnoj skupštini Republike Srpske i lica koje bi trebalo da bude – bar po funkcijama koje je obavljalo, ako ni po čemu drugom – samosvjestan, pristojan i odgojen čovjek – navodi se u presudi, koja je prvostepena, što znači da je na nju moguće uložiti žalbu drugostepenom sudu.

Nezavisne novine

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Oblačno uz slabu kišu

Preovladavaće umjereno do pretežno oblačno vrijeme. U jutarnjim satima po kotlinama Bosne može biti magle. U prvom dijelu dana slaba kiša je moguća u Hercegovini, centralnim, istočnim i zapadnim područjima Bosna. Na planinama slab snijeg. U ostatku dana povremeno slaba kiša ponegdje na jugu. Vjetar slab, u većem dijelu zemlje, južni i jugozapadni. Jutarnja temperatura zraka od 0 do 6, na jugu do 10, a dnevna od 4 do 10, na jugu zemlje do 14 °C.

Nastavi čitati

Društvo

BiH među najugroženijim zemljama ZAGAĐENJEM VAZDUHA

Stanovnici zemalja jugoistočne Evrope, poput Sjeverne Makedonije, BiH i Albanije, najugrožniji su zagađenjem vazduha u smislu skraćenja života, saopštila je Evropska agencija za životnu sredinu (EEA).

U ovim zemljama izmjereno je u prosjeku najviše izgubljenih godina života usljed aerozagađenja kod stanovnika koji imaju 30 ili više godina, piše u izvještaju.

Agencija navodi da je zagađenje vazduha i dalje najveći ekološki rizik za Evropljane, iznad drugih faktora kao što su izloženost buci i hemikalijama ili rizik od toplotnih talasa povezanih sa klimom.

Nebezbjedni nivoi zagađenja vazduha rezultovali su sa zapanjujućih 182.000 smrtnih slučajeva u 2023. godini, prenio je “Juronjuz”.

U izvještaju EEA navodi se da je 95 odsto Evropljana u urbanim sredinama izloženo nivoima zagađenja vazduha “znatno” iznad preporuka Svjetske zdravstvene organizacije.

Među zemljama EU, najviše smrtnih slučajeva usljed zagađenja vazduha tokom 2023. godine i najviše izgubljenih godina života na 100.000 stanovnika imala je Italija, a slijede Poljska i NJemačka.

Najmanji relativni uticaji zagađenja vazduha zabilježeni su u zemljama na sjeveru i sjeverozapadu Evrope, uključujući Švedsku, Estoniju i Norvešku.

Island nije imao nijedan smrtni slučaj od zagađenja vazduha, dok su u Finskoj registrovana 34 smrtna slučaja izazvana dugoročnom izloženosti sitnim česticama zagađenja sa oznakom PM2.5, precizirala je EEA.

Nastavi čitati

Aktuelno