U Bosni i Hercegovini se očekuje pretežno sunčano vrijeme uz malu do umjerenu oblačnost i dnevnu temperaturu vazduha do 22 stepena Celzijusova.

Jutro će biti malo hladnije i pretežno vedro, a oko rijeka i po kotlinama moguća je prolazna magla, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Tokom dana pretežno sunčano uz malu do umjerenu oblačnost, dok se na jugu u večernjim časovima očekuje naoblačenje koje u noći i do petka ujutro donijeti povremenu kišu. Vjetar slab do umjeren istočni i sjeveroistočni.

Jutarnja temperatura vazduha od jedan do sedam, na jugu do 10, u višim predjelima od minus četiri, a dnevna od 15 do 20, na jugu do 22, te u višim krajevima od 10 stepeni Celzijusovih.

Jasno je da hrana, jednom kada se nađe na rafovima, mora biti prodata prije isteka roka trajanja.

Uvećini slučajeva to se i poštuje, ali ponekad rok istekne prije nego što proizvod dospje na tržište. Međutim, izgleda da ima i nepoštenih trgovaca, kako je nedavno otkrio jedan zaposleni u lancu prodavnica.

U takvim slučajevima on mora biti povučen iz prodaje, što većina trgovinskih lanaca i radi, piše slovenački Metropolitan.

On je medijima ispričao šta se dešava kada proizvodima u njihovim radnjama istekne rok trajanja. Odlučio je da razotkrije postupke svojih poslodavaca i prizna šta radnici moraju da rade kako bi prikrili greške u prodavnicama u kojima rade. Njegova priča je odjeknula i pokazala da oprez nikada nije na odmet. Svi radimo sve u isto vrijeme. Sklanjamo kutije iz prolaza, siječemo meso, krijemo proizvode kojima je istekao rok, vraćamo ih na police, popravljamo frižidere koji se kvare bar jednom nedjeljno – rekao je radnik čiji identitet nije otkriven, prenosi Blic.

Šokantna praksa

Objasnio je i šta rade sa mesom kojem je istekao rok trajanja. Ako se svježe meso ne proda, ono se ne baca. Šalje se na dalju preradu. Tada se meso pere u sirćetu i vodi, nekoliko puta samelje u mašini, doda mu se začin i od njega se prave kobasice i ćevapi – naveo je izvor.

Dodao je i da se proizvodi kojima je istekao rok najčešće ne povlače iz prodaje, kako bi se izbjegao gubitak.

Umjesto toga, radnicima se zadaje da promene deklaracije i datume na proizvodima. Takođe je apelovao na potrošače da budu veoma oprezni prilikom kupovine prehrambenih proizvoda i da se pridržavaju savjeta koji mogu pomoći da prepoznaju staru robu.

Pravosudne institucije na nivou BiH zatražile su da rok za ispunjavanje ciljeva Revidirane strategije za rad na predmetima ratnih zločina bude produžen za tri godine, što znači da ovi predmeti ulaze u četvrtu deceniju od završetka proteklog rata.

Iz Srpske ukazuju na to da je, nažalost, uobičajena praksa da se probijaju rokovi koji su postavljeni u Strategiji za rad na predmetima ratnih zločina.

Anđelko Nosović, predsjednik Saveza logoraša Republike Srpske, kaže da ovakva inicijativa nije ništa novo jer pravosuđe na nivou BiH, kako ocjenjuje, decenijama opstruiše sve prijave koje su podnosili ljudi srpske nacionalnosti.

“Cilj da umru svjedoci”
Cilj je, ocjenjuje, da što više svjedoka umre, a na kraju krajeva, da umru i oni koji su izvršavali zločine nad srpskim narodom.

“Stalno minimiziranje srpskih žrtava je nešto što sudstvo BiH dugo radi, uz saglasnost i pokroviteljstvo međunarodne zajednice. Bilo je slučajeva da svjedok ili žrtva zločina umre, a onda oni obustave postupak. Ja sam u par navrata morao da intervenišem. Kažu: ‘Nema svjedoka, nema žrtve’. A postupak traje 10 godina, uzete su sve izjave. Ja kažem ‘Kakve veze ima to što nema žrtve, tu je egzekutor, on je živ, njemu se sudi, ne sudi se žrtvi”, kaže Nosović za “Nezavisne novine”.

Prema njegovim riječima, nažalost, takva je praksa prisutna već decenijama u Sudu BiH.

“I kada se podigne neka optužnica protiv onih koji su izvršili zločine nad srpskim narodom, oni budu oslobođeni i postanu slobodni ljudi. To je, u stvari, i njihov cilj”, rekao je Nosović.

“Skup neradnika”
Božica Živković Rajilić, predsjednica Udruženja žena žrtava rata Republike Srpske, kaže da je pravosuđe BiH “skup neradnika”.

“Tu nema ni pravde ni prava ni zakona. Šta su oni radili 30 godina, a sad hoće još vremena? Pa i da im se to da, hoće li završiti predmete koji se odnose na ratne zločine? I kad nekog osude, zločinci nad Srbima pobjegnu. Ja nisam sigurna da te institucije uopšte treba da postoje. I da im se produži rok, šta će biti? Oni sebi nakupljaju predmete da imaju plate mjesec za mjesecom. Preuzeće neki slučaj, baviti se njime 15-20 mjeseci, 50 mjeseci. Bitno je da tu ima 50 plata. Ima li iko da postavi zahtjev koliko su uradili – da toliko budu i plaćeni? To je katastrofa”, kaže Živković Rajilićeva u izjavi za “Nezavisne novine”.

Viktor Nuždić, vršilac dužnosti direktora Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica, rekao je da bi prestanak važenja strategije mogao da posluži kao alibi Tužilaštvu i Sudu BiH da selektivno pristupaju predmetima, odnosno da određuju prioritete prema sopstvenim procjenama.

Kakva su očekivanja
“U toku su procesi za ratne zločine nad Srbima, poput predmeta ‘Dobrovoljačka’, ‘Atif Dudaković’, ‘Јošanica’… Postoje desetine predmeta u kojima još nije podignuta optužnica i prestanak važenja strategije ne bi bio u interesu srpskog naroda”, ocijenio je Nuždić.

Isidora Graorac, predsjednica Republičke organizacije porodica zarobljenih, poginulih boraca i nestalih civila, rekla je da rok može biti produžen i za još 33 godine, ali da to ništa neće riješiti ukoliko Tužilaštvo ne promijeni odnos prema srpskim žrtvama.

Iz nadzornog organa za praćenje sprovođenja Revidirane strategije za rad na predmetima ratnih zločina je prethodno rečeno da je ovo tijelo, uvažavajući prijedloge Suda i Tužilaštva BiH, usvojilo zaključak da se prijedlog o produženju roka za tri godine uputi Savjetu ministara BiH.

Probijanje rokova
Iz Suda BiH su naveli da je u toku 2025. potvrđeno ukupno 11 optužnica koje su podignute krajem 2024. godine. Prema informacijama Tužilaštva BiH, trenutno je 86 predmeta ratnih zločina u fazi istrage.

Prva Strategija za rad na predmetima ratnih zločina usvojena je u decembru 2008. godine i prema njoj su najsloženiji predmeti trebalo da budu završeni u roku od sedam godina, a preostali u roku od 15 godina.

Pošto rok o najsloženijim predmetima nije ispoštovan, 2018. godine sačinjena je Revidirana strategija kojom je predviđeno da svi predmeti ratnih zločina budu završeni u roku od pet godina. Pošto ni ovaj rok nije ispoštovan, prihvaćen je novi – do kraja 2025. godine, a sada je zatražen produžetak za još tri godine.