Connect with us

Društvo

NOVI PREGOVORI SINDIKATA I VLADE RS: Šta s platama u lokalnim zajednicama?

Članovi Odbora za pregovore reprezentativnih sindikata u oblasti lokalne samouprave u srijedu, 15. novembra, sješće za isti sto s predstavnicima Ministarstva uprave i lokalne samouprave RS, kako bi pokušali da završe posao oko posebnog kolektivnog ugovora (PKU), a koji, kako traže, podrazumijeva povećanje plata za više od 6.500 zaposlenih.

Iz Sindikata uprave RS i Sindikata lokalne samouprave, uprave i javnih službi RS, koji čine Odbor, poručuju da će, ukoliko PKU, a koji je pravni osnov za sve 64 lokalne zajednice u Srpskoj, ne bude potpisan, biti omogućeno svim načelnicima i gradonačelnicima da samoinicijativno odlučuju o iznosu primanja za zaposlene.

Iz sindikata podsjećaju i da aktuelni PKU uskoro ističu, te da je neophodno da novi dokument bude potpisan što prije, jer su lokalne zajednice u RS već počele pripremati budžete za 2024. godinu.

Branko Zelenović, predsjednik Sindikata lokalne samouprave, uprave i javnih službi Republike Srpske, kazao je za “Nezavisne novine” da već mjesecima imaju brojne probleme kada je u pitanju saradnja s resornim ministarstvom, koje je, tvrdi, pokušalo da što duže odugovlači sa ovim pitanjem.

“Pregovori o posebnom kolektivnom ugovoru za zaposlene u jedinicama lokalne samouprave trebalo je već da budu završeni, jer opštine/gradovi već planiraju budžet za narednu godinu, a sindikati su tražili povećanje plata, odnosno povećanje cijene rada i svih koeficijenata za radnike u lokalnim samoupravama. Vjerujte da se u prethodnih nekoliko mjeseci, kad su bili pregovori, nismo pomjerili sa mrtve tačke, pa sam morao da vršim pritisak da se nastave pregovori”, poručuje Zelenović.

On pojašnjava da se PKU za zaposlene u lokalnoj samoupravi razlikuje od PKU za zaposlene u upravi javne službe, jer se jedino kroz ovaj dokument rješava pitanje plata zaposlenih u opštinama i gradovima.

“Mi kao sindikati tražimo povećanje cijene rada i koeficijenata, jer jedino tako možemo doći do povećanja plata. Ne možemo čekati da li će se neki načelnik ili gradonačelnik sjetiti da sam poveća platu, ima takvih, ali je to rijetkost. Moramo da na republičkom nivou napravimo jedan dobar dokument, jedan poseban kolektivni ugovor gdje ćemo uspjeti da povećamo plate. Samo takav ugovor će potpisati sindikati i apsolutno nećemo pristati na bilo kakve ucjene, a kamoli one iz Ministarstva uprave i lokalne samouprave RS. Jedino tako garantujemo radnicima da će im biti povećane plate”, upozorio je Zelenović.

Njegov kolega iz Sindikata uprave RS Božo Marić dodao je da se nada da će Ministarstvo prepoznati značaj novog PKU, te da neće dozvoliti da radnici u opštinskim/gradskim upravama budu prepušteni na milost i nemilost poslodavcu.

“Bez PKU, gradonačelnik ili načelnik bi mogao da donese samoinicijativno pravilnik o zaradama jer nema pravnog okvira koji bi ga obavezao da u okviru lokalne zajednice mora da potpiše pojedinačni kolektivni ugovor sa sindikalnom organizacijom. Dakle, ukoliko ne postoji PKU iz koga se dalje, na primjer, zaključuje kolektivni ugovor za opštinu Gacko ili zaposlene u opštini Bileća, Trebinje ili Banjaluka itd., onda ti poslodavci mogu raditi šta hoće kada su u pitanju plate. Zato mi želimo da u PKU definišemo krovni ugovor u kome su utvrđeni koeficijenti rada, koliko iznosi topli obrok ili regres. To je ono što radnici moraju imati najmanje u toj lokalnoj zajednici i ispod toga ne može. Oni mogu, ukoliko ta opština/grad ima novca, da imaju i veću zaradu od onog što smo mi utvrdili, ali manju ne mogu i to im je zagarantovano”, naglasio je Marić.

Dodao je da bi, ukoliko bi dogovor bio postignut, PKU mogao biti potpisan već ove sedmice. A da li će do dogovora doći, teško je reći.

Posebno na osnovu onoga što je za “Nezavisne novine” rečeno iz Ministarstva uprave i lokalne samouprave RS. Na naša pitanja da li su u prethodnom periodu razmotrili zahtjeve Sindikata i kakav je njihov stav o pitanju upozorenja na posljedice ukoliko PKU ne bude potpisan, iz resornog ministarstva samo su prepisali naša pitanja i umjesto upitnika stavili tačku, uz potvrdu da će u srijedu biti održan sastanak radi postizanja dogovora o zaključenju PKU za zaposlene u oblasti lokalne samouprave.

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Tmurno, ponegdje slaba kiša i snijeg

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH se nastavlja tmurno, ponegdje i maglovito vrijeme, sa kišom na istoku i sjeveroistoku, a na planinama na istoku sa slabim snijegom.

Na jugu je ujutro moguća slaba kiša, a tokom dana biće suvo uz sunčane periode i toplije, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Duvaće slab vjetar sjevernih smjerova ili promjenljiv, u Hercegovini slaba do umjerena bura. Јutarnja temperatura vazduha od tri do šest, na jugu oko devet, u višim predjelima od nule, a najviša dnevna od pet do devet, na jugu do 15, u višim predjelima od dva stepena Celzijusova.

Nastavi čitati

Društvo

U BiH zatvorena prva pumpa zbog AMERIČKIH SANKCIJA NIS-U

Američke sankcije ruskim naftnim kompanijama koje posluju u Srbiji i BiH dovele su do zatvaranja Gazpromove benzinske pumpe u Veljacima, na području Ljubuškog.

Ova pumpa, smještena svega dva kilometra od granice sa Hrvatskom i graničnog prelaza Orah-Orahovlje, proteklih godina bila je omiljeno mjesto za točenje goriva mnogih Vrgorčana, jer je bilo jeftinije, kao i stranih turista na putu ka Međugorju i hercegovačkim oazama Kravici i Koćušim prenosi Slobodna Dalmacija.

Pumpa je neko vrijeme bila u privatnom vlasništvu, ali nakon snažnog ulaska ruskog-srpskog kapitala u BiH završila je u portfelju Gazproma.

Proteklih sedmica, kako navodi splitski portal, sve je ukazivalo na to da će zatvoriti svoja vrata. Naime, kupci koji su dolazili da natoče gorivo u svoje automobile mogli su plaćati isključivo gotovinom, a police sa slatkišima i pićima svakim danom bile su sve praznije.

U Bosni i Hercegovini Naftna industrija Srbije (NIS) posluje preko svojih sestrinskih kompanija NIS Petrol Banjaluka i G-Petrol Sarajevo, sa 42 benzinske pumpe i oko 500 radnika.

Vlasnik NIS-a od 2008. godine je ruski energetski gigant Gazprom Neft, koji drži 56,15% akcija, dok ostatak pripada Republici Srbiji i manjim akcionarima.

Nastavi čitati

Društvo

LIDL ZAVRŠIO MEGACENTAR U BIH: Počinje odbrojavanje do otvaranja prodavnica (VIDEO)

Izgradnja distributivnog centra njemačke kompanije Lidl u Bosni I Hercegovini privedena je samom kraju.

Radi se o objektu u Lepenici kod Sarajeva privedena je samom kraju, koji predstavlja ključnu tačku Lidlovog ulaska na tržište BiH i najvažniji korak ka otvaranju prvih prodavnica, izvještava BiznisInfo.ba.

Građevinski radovi su praktično završeni – objekat je dobio svoj finalni izgled, a uređen je i kompletan parking prostor. Trenutno se izvode završni radovi u unutrašnjosti. Radi se o investiciji vrijednoj 100 miliona evra.

Uporedo sa završetkom logističkog centra, njemački trgovački lanac ubrzava sve aktivnosti vezane za ulazak na tržište. Lidl intenzivno gradi, kupuje zemljište, otkupljuje stare objekte i regrutuje kadrove u desetinama lokalnih zajednica.

Lista gradova u kojima Lidl već gradi, priprema gradnju ili zapošljava radnike stalno se širi. Prema raspoloživim podacima, Lidl je prisutan u sljedećim gradovima:

Kakanj, Zvornik, Gradiška, Bihać, Livno, Istočno Sarajevo, Banjaluka, Gračanica, Mostar, Trebinje, Bijeljina, Doboj, Zenica, Brčko, Modriča, Laktaši, Travnik, Sarajevo, Čapljina, Tešanj, Kiseljak, Čitluk, Živinice, Prnjavor…

Prema trenutnim procjenama, prve Lidlove prodavnice u BiH mogle bi biti otvorene krajem 2026. ili početkom 2027. godine.

Nastavi čitati

Aktuelno