Connect with us

Društvo

NOVI PREGOVORI SINDIKATA I VLADE RS: Šta s platama u lokalnim zajednicama?

Članovi Odbora za pregovore reprezentativnih sindikata u oblasti lokalne samouprave u srijedu, 15. novembra, sješće za isti sto s predstavnicima Ministarstva uprave i lokalne samouprave RS, kako bi pokušali da završe posao oko posebnog kolektivnog ugovora (PKU), a koji, kako traže, podrazumijeva povećanje plata za više od 6.500 zaposlenih.

Iz Sindikata uprave RS i Sindikata lokalne samouprave, uprave i javnih službi RS, koji čine Odbor, poručuju da će, ukoliko PKU, a koji je pravni osnov za sve 64 lokalne zajednice u Srpskoj, ne bude potpisan, biti omogućeno svim načelnicima i gradonačelnicima da samoinicijativno odlučuju o iznosu primanja za zaposlene.

Iz sindikata podsjećaju i da aktuelni PKU uskoro ističu, te da je neophodno da novi dokument bude potpisan što prije, jer su lokalne zajednice u RS već počele pripremati budžete za 2024. godinu.

Branko Zelenović, predsjednik Sindikata lokalne samouprave, uprave i javnih službi Republike Srpske, kazao je za “Nezavisne novine” da već mjesecima imaju brojne probleme kada je u pitanju saradnja s resornim ministarstvom, koje je, tvrdi, pokušalo da što duže odugovlači sa ovim pitanjem.

“Pregovori o posebnom kolektivnom ugovoru za zaposlene u jedinicama lokalne samouprave trebalo je već da budu završeni, jer opštine/gradovi već planiraju budžet za narednu godinu, a sindikati su tražili povećanje plata, odnosno povećanje cijene rada i svih koeficijenata za radnike u lokalnim samoupravama. Vjerujte da se u prethodnih nekoliko mjeseci, kad su bili pregovori, nismo pomjerili sa mrtve tačke, pa sam morao da vršim pritisak da se nastave pregovori”, poručuje Zelenović.

On pojašnjava da se PKU za zaposlene u lokalnoj samoupravi razlikuje od PKU za zaposlene u upravi javne službe, jer se jedino kroz ovaj dokument rješava pitanje plata zaposlenih u opštinama i gradovima.

“Mi kao sindikati tražimo povećanje cijene rada i koeficijenata, jer jedino tako možemo doći do povećanja plata. Ne možemo čekati da li će se neki načelnik ili gradonačelnik sjetiti da sam poveća platu, ima takvih, ali je to rijetkost. Moramo da na republičkom nivou napravimo jedan dobar dokument, jedan poseban kolektivni ugovor gdje ćemo uspjeti da povećamo plate. Samo takav ugovor će potpisati sindikati i apsolutno nećemo pristati na bilo kakve ucjene, a kamoli one iz Ministarstva uprave i lokalne samouprave RS. Jedino tako garantujemo radnicima da će im biti povećane plate”, upozorio je Zelenović.

Njegov kolega iz Sindikata uprave RS Božo Marić dodao je da se nada da će Ministarstvo prepoznati značaj novog PKU, te da neće dozvoliti da radnici u opštinskim/gradskim upravama budu prepušteni na milost i nemilost poslodavcu.

“Bez PKU, gradonačelnik ili načelnik bi mogao da donese samoinicijativno pravilnik o zaradama jer nema pravnog okvira koji bi ga obavezao da u okviru lokalne zajednice mora da potpiše pojedinačni kolektivni ugovor sa sindikalnom organizacijom. Dakle, ukoliko ne postoji PKU iz koga se dalje, na primjer, zaključuje kolektivni ugovor za opštinu Gacko ili zaposlene u opštini Bileća, Trebinje ili Banjaluka itd., onda ti poslodavci mogu raditi šta hoće kada su u pitanju plate. Zato mi želimo da u PKU definišemo krovni ugovor u kome su utvrđeni koeficijenti rada, koliko iznosi topli obrok ili regres. To je ono što radnici moraju imati najmanje u toj lokalnoj zajednici i ispod toga ne može. Oni mogu, ukoliko ta opština/grad ima novca, da imaju i veću zaradu od onog što smo mi utvrdili, ali manju ne mogu i to im je zagarantovano”, naglasio je Marić.

Dodao je da bi, ukoliko bi dogovor bio postignut, PKU mogao biti potpisan već ove sedmice. A da li će do dogovora doći, teško je reći.

Posebno na osnovu onoga što je za “Nezavisne novine” rečeno iz Ministarstva uprave i lokalne samouprave RS. Na naša pitanja da li su u prethodnom periodu razmotrili zahtjeve Sindikata i kakav je njihov stav o pitanju upozorenja na posljedice ukoliko PKU ne bude potpisan, iz resornog ministarstva samo su prepisali naša pitanja i umjesto upitnika stavili tačku, uz potvrdu da će u srijedu biti održan sastanak radi postizanja dogovora o zaključenju PKU za zaposlene u oblasti lokalne samouprave.

Related Topics:

Društvo

ZEMLJOTRES U HERCEGOVINI: Treslo se tlo kod Bileće

Mrežom seizmoloških stanica Republičkog hidrometeorološkog zavoda Srpske jutros u 6.25 časova lociran je zemljotres u pograničnom dijelu sa Crnom Gorom.

Epicentar zemljotresa jačine 2,4 stepena po Rihteru bio je oko osan kilometara sjeveroistočno od Bileće.

Zemljotres ovog intenziteta ne može izazvati štete na objektima, a stanovništvo ga može osjetiti u epicentralnoj zoni, navodi se u saopštenju Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Nastavi čitati

Društvo

ALARMANTNO: Polovina zaposlenih u BiH želi da promijeni posao

Oko 55 odsto zaposlenih u Bosni i Hercegovini sa nižim primanjima, te gotovo polovina onih sa višim platama razmotrili bi promjenu posla ukoliko bi im se pružila prilika.

Ovo se navodi u međunarodnom istraživanju “Alma Career” grupacije koje je sprovedeno putem platforme Plata.ba u julu i avgustu ove godine.

“U istraživanju je bilo 11.399 učesnika u zemljama u kojima ‘Alma Career’ posluje – BiH, Sjeverna Makedonija, Češka, Slovačka, Estonija, Litvanija, Letonija – putem platforme Paylab (Plata.ba u BiH), međunarodnog servisa za istraživanje plata koji prikuplja podatke o prihodima i bonusima zaposlenih na različitim pozicijama”, piše u saopštenju ove grupacije.

Prema podacima MojPosao.ba, više od 56 odsto ispitanika imalo je priliku za obuku u posljednjih šest mjeseci, a gotovo 60 odsto svoj posao opisuje kao smislen.

“Ipak, i uz visoku angažovanost, želja za promjenom ostaje snažna, što potvrđuje podatak da 55 odsto onih koji rade za niže plate razmatra prelazak na drugo radno mjesto ukoliko bi im se ukazala bolja ponuda. Istraživanje dodatno potvrđuje da su konkurentna plata i jasni putevi napredovanja presudni faktori za zadržavanje zaposlenih”, ističe se u ovim podacima.

Jozef Plško, direktor za PR i komunikacije u “Alma Career” grupaciji, kazao je da rezultati pokazuju da zaposleni mogu uživati u svom poslu, cijeniti mogućnosti za unapređenje vještina, a ipak biti spremni na promjenu.

“Kompanije koje će uspjeti su one koje kombinuju fer platu sa strukturiranim putevima obuke, podstiču učešće svih grupa zaposlenih i razvoj zaposlenih postavljaju kao temelj svoje vrijednosti poslodavca”, zaključio je Plško.

U BiH inače 52% zaposlenih učestvuje u edukaciji zato što ne žele da zaostanu na trenutnoj radnoj poziciji.

“Za poslodavce to predstavlja priliku da obuku pretvore u važan temelj angažovanja i lojalnosti. Istraživanje pokazuje da je obuka postala sastavni dio savremenog radnog okruženja. Više od 56% zaposlenih navodi da su u posljednjih šest mjeseci imali obuku ili edukaciju koju je finansirao poslodavac – dokaz da se prilike šire i da razvoj talenata postaje strateški prioritet. Ono što je specifično i zabrinjavajuće jeste da je samo 18% zaposlenih u BiH izjavilo da je imalo samostalnu mogućnost odabira usavršavanja ili edukacije u posljednjih šest mjeseci, što pokazuje da odluke o edukaciji često ostaju u rukama poslodavaca”, dodaje se u podacima.

Ekonomista Igor Gavran kaže da je razloga za promjenu posla sigurno više, jer se on i ne prihvata i ne napušta samo zbog plate.

“Kada je riječ o najnižim platama, onda je bukvalno riječ o borbi za preživljavanje i osnovnu egzistenciju, kada plata jeste primarna i jednostavno morate osigurati dovoljna primanja za sebe i svoju porodicu pa makar radili prekovremeno i uslovi rada bili nepovoljni. Nažalost, u BiH je često bitan faktor i da li je radnik uopšte prijavljen i uplaćuju li mu se puni doprinosi u skladu s neto platom, što bi trebalo da bude nezamislivo i odavno iskorijenjeno”, rekao je Gavran za “Nezavisne novine”.

Istakao je da su u kategoriji zaposlenih sa višim primanjima još značajniji neki drugi faktori mimo plate, jer su i očekivanja veća i traži se viši nivo ukupnog iskustva i uslova rada, perspektive razvoja karijere, kvalitet života i balansa rada i privatnog života.

“Također, sama činjenica da je plata relativno visoka za bh. standarde ne znači i da je adekvatna kvalifikacijama i radu. Bitan faktor u svim kategorijama su i životne okolnosti, odnosno da li je zaposleni u fazi formiranja porodice i pridaje veću vrijednost slobodnom vremenu ili je možda samac mlađih godina kojem je prioritet zaraditi što više u što kraćem roku žrtvujući sve ostale aspekte života”, objašnjava Gavran.

Dodaje da su razlozi brojni i individualni, ali u svakom slučaju i plate i uslovi rada većine zaposlenih u BiH daleko zaostaju za razvijenijim ekonomijama i često su ispod nivoa kvalifikacija i uloženog rada, te vode nezadovoljstvu i želji za promjenama.

Nastavi čitati

Društvo

DIVLJANJE CIJENA ŽIVOTNIH NAMIRNICA ne može pratiti rast plata

Najnoviji podaci pokazuju da prosječna neto plata u Republici Srpskoj raste, ali mogu li taj rast građani osjetiti u svakodnevnom životu?

Prema zvaničnim brojkama, prosječna neto plata isplaćena u oktobru 2025. godine iznosila je 1.559 KM, što je tek za 0,1% više nego u septembru. Ipak, u odnosu na isti mjesec prošle godine, plata je nominalno porasla 9,8%, a realno 5,1%.

Najplaćeniji su, očekivano, zaposleni u stručnim, naučnim i tehničkim djelatnostima, gdje je prosječna neto plata dostigla 1.972 KM. Na drugom kraju skale nalaze se radnici u saobraćaju i skladištenju, koji su u oktobru primili prosječno 1.207 KM.

Zanimljivo je da su sva područja zabilježila godišnji rast plata, a najviše su napredovali sektori poljoprivrede, šumarstva i ribolova – 15,2%, stručnih djelatnosti 14,9% i obrazovanja 14%.

Međutim, rast plata ne dolazi sam. Prati ga i rast cijena. Inflacija u oktobru iznosila je 0,1% na mjesečnom nivou i čak 4,5% na godišnjem nivou. Iako skromna na prvi pogled, ova stopa inflacije snažno se reflektuje kroz pojedine kategorije potrošnje.

-Od 12 glavnih odjeljaka proizvoda i usluga, više cijene na godišnjem nivou zabilježene su u jedanaest, a niže cijene u jednom odjeljku – navode iz Republičkog zavoda za statistiku.

Najviše su poskupjeli restorani i hoteli, i to za 7,7%, prvenstveno zbog viših cijena smještaja, koje su skočile čak 9,4%. Ne zaostaje ni zdravstvo, sa rastom od 7,5%, pri čemu su medicinske usluge dramatično skuplje, čak 37,9% više nego lani.

Hrana, kao najosjetljivija stavka kućnog budžeta, poskupjela je 6,3%, ali s ekstremnim skokovima u pojedinim grupama: bezalkoholna pića za 34,5%, voće za 9,3%, ulja i masnoće za 9,2%. Putovanja i slobodno vrijeme takođe su skuplji, rekreacija i kultura za 6%, uz posebno izražen rast cijena putnih aranžmana za 19,4%.

Ni troškovi stanovanja nisu pošteđeni, porasle su za 5,8%, najviše zbog skupljih usluga vezanih za toplotnu energiju za 7,6%. Alkohol i duvan poskupjeli su 3,8%, a usluge lične higijene za 9,9%.

Jedini odjeljak koji bilježi pad cijena je odjeća i obuća, i to za 3%, ali uglavnom zahvaljujući sezonskim sniženjima, prenos Srpskainfo.

 

Nastavi čitati

Aktuelno