Cijene goriva na benzinskim pumpama u Srpskoj u narednih par dana biće korigovane najvjerovatnije za oko 10 feninga naviše, te bi tako litar dizela mogao koštati oko 2,70, a benzina 2,60 maraka.

Kaže predsjednik Grupacije za trgovinu naftom i naftnim derivatima Privredne komore Republike Srpske Đorđe Savić, pojašnjavajući kako se ove cijene mogu očekivati na osnovu trenutnih nabavnih cijena naftnih destilata na regionalnom tržištu.

„Naftni distributeri koji imaju stare zalihe vjerovatno neće odmah podizati cijene, ali oni koji budu sada nabavljali nove količine biće prinuđeni da izvrše određene korekcije, možda i za oko 10 feninga. Da li će toliko i biti, vidjećemo, jer nikako ne bi trebalo zaboraviti i da je ovo jedan, uslovno rečeno, mrtav period, odnosno vrijeme kada nema toliko prometa na benzinskim pumpama, kao u vrijeme turističke sezone pa će vjerovatno i to dobrim dijelom uticati koliko će ovo poskupljenje iznositi“, poručio je Savić, piše „Glas Srpske“.

Od septembra do kraja 2023. godine cijene goriva na pumpama u Republici Srpskoj korigovane su u prosjeku za oko 50 feninga naniže. Do toga je došlo nakon što je vrijednost jednog barela sirove nafte pala sa 93 na 74 dolara.

Međutim, od početka januara globalna dešavanja i berzanske spekulacije ponovo su pogurale cijene “crnog zlata” na svjetskom tržištu te je tako jedan barel sirove nafte juče “otišao” na 84 dolara, što predstavlja povećanje od oko 14 odsto. Ovaj skok je posebno bio evidentan u posljednje dvije sedmice, a razloga za isti, prema riječima Savića je nekoliko.

Na svjetskim tržištima, navodi on, cijene sirove nafte rasle su u prethodnom periodu jer su trgovce ohrabrile nove poticajne mjere u Kini i stabilan rast američke ekonomije, što je onda podržalo potražnju za “crnim zlatom”.

A onda je, ističe on, do novog skoka cijena na ovom turbulentnom i nepredvidivom tržištu došlo nakon posljednjeg napada dronom u Jordanu u kom su poginula tri američka vojna službenika. Ova vijest zajedno sa onom da Huti iz Jordana, a koje podržava režim iz Teherana, nastavljaju sa napadima na brodove u Crvenom moru – sirovu naftu “brent” pogurali su naviše, a eventualni američki odgovor na ovaj napad mogao bi najvjerovatnije dodatno negativno uticati na ovo tržište.

Prema ocjenama pojedinih analitičara da bi barel ponovo dostigao vrijednost od 90 dolara i više, trebalo bi da se desi scenario – da dođe do direktnog udara na bliskoistočni naftni teret ili infrastrukturu za proizvodnju nafte.

Ono što zabrinjava jeste to što Huti nastavljaju sa ometanjem plovidbe kroz Crveno more i Suecki kanal. Lista kompanija koje izbjegavaju strateški prolaz – moreuz Bab el Mandeb nastavlja da se širi svakim danom, u rasponu od naftnih kompanija kao što su “Britiš petroleum” ili “Šel” pa sve do azijskih rafinerija.