Connect with us

Politika

NOVI ZAHTJEVI: EU traži od BiH da uvede vize Kini, Rusiji i Turskoj

Evropska unija traži od Bosne i Hercegovine da uvede vize zemljama s kojima ima bezvizni režim, a koje su pod viznim režimom EU.

Među zemljama kojima EU želi da BiH uvede vize su Azerbejdžan, Bahrein, Kina, Kuvajt, Oman, Katar, Rusija i Turska. Iako će u BiH ovaj zahtjev sigurno izazvati negodovanje, barem kada su neke zemlje s liste u pitanju, radi se o obavezi koja proističe iz Sporazuma o bezviznom režimu između BiH i EU iz 2010. godine.

Naime, jedna od ključnih obaveza BiH je da postepeno uskladi svoju viznu politiku s viznom politikom EU ako želi da zadrži bezvizni režim. Otada je prošlo 13 godina, a BiH još uvijek nije ispunila ovu obavezu, što može ugroziti njen bezvizni status.

Nenad Nešić, ministar bezbjednosti BiH, je potvrdio da je to pitanje koje mu postavljaju sagovornici iz EU. Posljednji put kada je o tome vodio razgovor je, kako kaže, prilikom prošlosedmične posjete Beču, gdje je razgovarao s Gerhardom Karnerom, ministrom unutrašnjih poslova Austrije.

“Oni su od nas tražili da uvedemo vize, a ja sam im objasnio da se u ovom trenutku ne može postići unutrašnja saglasnost što se tiče viza za građane Rusije i građane Turske, jer imate Srbe koji ne bi pristali na vize Rusiji, a Bošnjake koji ne bi pristali da se vize uvedu Turskoj”, rekao je Nešić za “Nezavisne”. On je, međutim, istakao da postoji mogućnost da se u ovom trenutku uvedu vize nekim od zemalja na spisku.

“Time bismo pokazali spremnost na kompromis, a i na neki način demonstrirali pripadnost evropskoj porodici”, rekao je Nešić.

U Evropskoj komisiji nam kažu da BiH mora početi da ostvaruje napredak po pitanju usklađivanja vizne politike s EU. U ovom trenutku, kako se čini, prioritet je ipak uvođenje viza zemljama koje predstavljaju izazove u vezi s iregularnim migracijama i bezbjednosnim prijetnjama.

“To će biti važna tema kontinuiranog dijaloga između EU i BiH. U kontekstu mehanizma suspenzije, u skladu s članom 8 Regulative o vizama, Evropska komisija će stalno posmatrati i ocjenjivati aktivnosti koje BiH preduzima prema usklađivanju s viznom politikom EU”, rekli su oni.

Drugim riječima, Evropska komisija zadržava pravo da ministrima unutrašnjih poslova EU eventualno preporuči suspenziju bezviznog režima ako se BiH ne uskladi s viznom politikom EU.

Osim pitanja vizne politike, EU najviše zanima menadžment migracija, posebno kad je u pitanju humani tretman azilanata i izbjeglica, kao i pravilno funkcionisanje sistema za podnošenje azila.

“I dalje postoje ozbiljne prepreke kako bi se osigurao efektivan pristup procedurama za azil. Zakoni treba bolje da budu implementirani, posebno da bi se obezbijedilo sistemsko poštovanje proceduralnih garancija za tražioce azila. Pristup azilu bi trebalo da bude ojačan kako bi se brže procesuirali pristigli zahtjevi”, naglasili su oni.

Related Topics:

Politika

Da li brojna predstavništva služe privredi ili ličnim INTERESIMA POJEDINACA?

Milioni maraka iz budžeta BiH svake godine odlaze na održavanje diplomatske mreže širom svijeta, a stranih investicija u domaćoj privredi i dalje nema. Dok nas strani kapital zaobilazi, postavlja se pitanje: za koga zapravo rade naši ekonomski ambasadori? Da li brojna predstavništva služe privredi ili isključivo ličnim i stranačkim interesima?

Investicije, ulaganja, otvaranje fabrika, nova radna mjesta, jake veze sa dijasporom… sve su to ciljevi diplomatsko-konzularne mreže Bosne i Hercegovine, koja u svijetu broji ukupno 56 predstavništava i finansirana je novcem građana. Ali rezultata nema i sistem se mora mijenjati, smatra diplomata i ekonomista Draško Aćimović.

“Tu bi jaku ulogu mogle odigrati trgovačke i privredne komore FBiH i Republike Srpske 01.05 tako da oni u diplomatsko konzularna predstavništva šalju svoje ljude koji bi se borili na određenom principu: ako radiš više pridoneseš svom entitetu više imaćeš bonuse, premije ili ako ne, imaćeš manja primanja ali ovako fiksirano fiksne plate na ovaj način to ne funkcioniše”, kaže Aćimović.

Republika Srpska godinama širi mrežu inostranih predstavništava, za čiji je rad ove godine izdvojeno rekordnih 15 miliona maraka. Samo za kancelariju u Moskvi daje se dva miliona, a prate je Beč i Vašington.
Ipak, taj novac nije privukao strane investicije, što dokazuje podatak da je u Srpskoj završilo tek 37 odsto ukupnog stranog kapitala u zemlji.

Milioni su poslužili za nešto drugo – ukidanje američkih sankcija, ocjenjuje politikolog Velizar Antić.

“Mi ne znamo ni šta rade, ni koliko se novca za njih izdvaja, ni kako troše taj novac. Međutim, vidimo da rezultate tog rada, njihovog rada, ima samo Milorad Dodik i ljudi oko njega, dok narod ima jako malo koristi od svih tih predstavništava i svog novca koji smo uložili u njih”, smatra Antić.

Investitore odbija cjelokupan društveno-politički ambijent u BiH, kao i činjenica da država još uvijek nije članica Svjetske trgovinske organizacije. Ekonomista Admir Čavalić podsjeća šta bi zapravo trebao biti osnovni zadatak ekonomske diplomatije.

“Šta bi trebalo da radi? Dakle, jača bilateralne odnose, da kreira nova tržišta za naše izvoznike, da dogovara nove uvoze, dakle, pogotovo kad govorimo o alternativama za energente ili neke druge kritične sirovine i slično”, kaže Čavalić.

Dok čekamo strane investitore i konkretne rezultate višemilionskih izdvajanja za ambasade i konzulate, i ono malo domaće radne snage pakuje kofere za zemlje u kojima se naša diplomatska predstavništva zapravo i nalaze.

Nastavi čitati

Politika

ŠEF EVROPSKOG VIJEĆA DANAS U BIH: Moja posjeta jasan signal

Predsjednik Evropskog vijeća Antonio Košta danas dolazi u Bosnu i Hercegovinu.

Održaće sastanke s članovima Predsjedništva BiH i predsjedavajućom Savjeta ministara Borjanom Krišto.

Najavljeno je da će Košta sa sagovornicima razgovarati o prilikama i izazovima u vezi s proširenjem, postepenom integracijom, regionalnom saradnjom, sigurnošću i stabilnošću.

Košta dolaskom u BiH započinje svoju drugu posjetu zemalja Zapadnog Balkana, a uoči dolaska je poručio da time želi poslati jasan signal da je posvećenost Evropske unije ovom regionu stvarna te da postoji prilika za proširenje Unije.

On na Zapadnog Balkanu ostaje do 5. juna, a kopredsjedavaće Samitom EU – Zapadni Balkan, koji se održava u Tivtu.

Nastavi čitati

Politika

HERCEGOVCI SRDAČNO DOČEKALI STANIVUKOVIĆA: Već ga proglasili PREDSJEDNIKOM SRPSKE

Predsjednik PSS i gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković i dalje obilazi Republiku Srpsku, a poseban doček imao je u Hercegovini gdje su ga već dočekali sa „predsjedniče“.

Stanivuković je tokom posjete prisustvovao obilježavanju krsne slave opštine Gacko i Hrama Svete Trojice, gdje sa načelnikom opštine Vukotom Govedaricom i ostalim zvaničnicima obilježio ovaj dan.

Tokom posjete Gacku brojni građani prilazili su da ga pozdrave i fotografišu se sa njim, pokazujući veliku zainteresovanost za njegov dolazak i pružajući mu podršku.

– Uvijek je posebno zadovoljstvo doći u Gacko, mjesto tvrdog kamena, jakih karaktera i dobrih domaćina. U duhu vjere, sabornosti i zajedništva, uz molitvu sa narodom, obilježili smo Trojičindan, krsnu slavu Hrama Svete Trojice i opštine Gacko – poručio je Stanivuković.

Kako je naveo, Trojičindan nas iznova podsjeća na snagu duhovnog jedinstva, značaj porodice i važnost očuvanja pravoslavne vjere i naše vjekovne tradicije, po kojoj je ovaj kraj nadaleko poznat, posebno po tradiciji guslanja, melodije koja je u najteža vremena, sačuvala priče o junaštvu našeg naroda.

Nakon razgovora sa građanima i obilaska svetinja, Stanivuković je obišao i sportske klubove.

Tokom fudbalski klub “Mladost” u Gacku i tom prilikom je od njih dobio dres sa svojim prezimenom i zahvalnicu, a već su ga nazvali i predsjednikom Republike Srpske.

Fudbalski klub „Mladost“ više od pola vijeka prestavlja važan dio sportske tradicije i identiteta Gacka. Čast je bila ponovo biti ovdje. Podrška neće izostati ni u budućnosti. Obećavam – kazao je Stanivuković.

Nastavi čitati

Aktuelno