Connect with us

Svijet

NOVI ZAKON AVGANISTANA! Život pijetla vrijedi više od života ŽENE

Talibani su usvojili zakon koji život pijetla čini vrednijim od života žene u Avganistanu.

Najvažnije činjenice:

  • Ako muž tuče svoju ženu i ona to dokaže, sudija ga mora osuditi na 15 dana zatvora.
  • Onaj ko primorava pse, kokoške, pijetlove na borbu  biće osuđen na pet mjeseci zatvora.
  • Novi zakon podrazumijeva gotovo neograničenu moć muževa nad ženama.

Vrhovni vođa Avganistana i vođa talibana Mula Hajbatulah Ahundzada izdao je novi radikalni zakon o krivičnom postupku.

Organizacija za ljudska prava iz Ravadara objavila je dokument na svojoj veb-stranici, upozoravajući da zakon sada legalizuje diskriminaciju na osnovu pola, religije i klase, kao i ropstvo, ubijanje disidenata i nasilje, posebno nad ženama i djecom.

Zakonu nedostaju mnogi pravni principi koji se smatraju fundamentalnim širom svijeta, kao što su puno pravo na odbranu, vladavina prava, jednakost pred zakonom i pretpostavka nevinosti optuženog.

15 dana zatvora ako muž pretuče ženu

Međutim, on podrazumijeva gotovo neograničenu moć muževa nad ženama, roditelja nad djecom i nastavnika nad učenicima.

Evo jednog primjera koji je privukao pažnju mnogih organizacija za ljudska prava i feminističkih organizacija.

Žena ne smije posjetiti ni rodbinu bez muža. Foto Tanjug/AP
Žena ne smije posjetiti ni rodbinu bez muža. Foto Tanjug/AP

Član 32 zakona kaže: “Ako muž prekomjerno tuče svoju ženu, što rezultira prelomima, ranama ili modricama na njenom tijelu, i ako žena dokaže opravdanost svoje žalbe sudiji, muž se smatra kriminalcem. Sudija ga mora osuditi na 15 dana zatvora”.

S druge strane, prema članu 70: “Svako ko primorava životinje (pse, kamile, ovce i slično) ili ptice (kokoške, prepelice, jarebice) na borbu smatra se kriminalcem. Sudija će ga osuditi na pet mjeseci zatvora.” Ukratko, organizovanje, recimo, borbe pijetlova je teži zločin od nanošenja tjelesnih povreda ženi.

Gotovo nemoguće dokazivanje nasilja

Čak i kada nasilje pređe taj prag, presuda zavisi od toga da li žena može da dokaže zlostavljanje na sudu – pokazujući svoje povrede sudiji.

To je gotovo nemoguće jer su žene obavezne da u javnosti budu potpuno pokrivene.

Takođe, moraju da se pojave pred sudom u pratnji muža ili muškog staratelja, iako je u većini slučajeva upravo muž nasilnik.

Isti propisi dozvoljavaju da udata žena bude osuđena na do tri mjeseca zatvora ako posjeti rodbinu bez dozvole muža, čak i ako bježi od nasilja.

Talibani, kao i oko polovina svih muslimana u svijetu danas, pridržavaju se teološke i pravne doktrine poznate kao hanefijski mezheb, ali je u Avganistanu sada usvojeno radikalno tumačenje ove škole.

Razmatrani izvori prava, od najvažnijih do najmanje važnih, jesu Kuran, Hadis, mišljenja saputnika i najbližih sljedbenika proroka Muhameda, analogije sa već riješenim pravnim pitanjima, razmatranja svrsishodnosti i lokalni sekularni običaji.

Talibani odbacuju moderne pravne principe kao što su jednakost pred zakonom, pretpostavka nevinosti ili pravo na odbranu, koje opisuju kao “inovacije”, što je za njih praktično ravno jeresi.

Sudija izriče kaznu po svom nahođenju

Pored toga, novi zakon ostavlja dosta prostora za tazir. To je institucija islamskog prava prema kojoj, kada se djelo smatra zločinom, ali kazna nije eksplicitno propisana zakonom, sudija je izriče po sopstvenom nahođenju.

Štaviše, u mnogim slučajevima sudija nije sudija već birokrata, i svaki musliman koji vidi da neko radi nešto “pogrešno” ima pravo, pa čak i obavezu, da preduzme mjere, uključujući nasilje, kako bi “spriječio porok”.

Međutim, zakon ne sadrži stroge kriterijume za to šta predstavlja “grešno” djelo, tako da svako može da ga tumači kako želi.

Klasna podjela društva

Pored toga, ovaj zakon legalizuje ropstvo, podjelu društva na klase, “rodni aparthejd” i nasilje. Optimisti će uzvratiti da stručnjaci za talibanski pokret tvrde da je sve ovo već uspostavljeno i legalizovano prethodnim talibanskim zakonima.

Na primjer, već postoji klasna podjela društva na ulame (vjerske učenjake), ašraf (plemstvo, uključujući plemenske starješine i trgovce) i srednju i nižu klasu stanovništva.

Novi zakon ne uvodi ovu podjelu, već polazi od činjenice da je društvo tako strukturirano, a to je zato što su tumači zakona to pretpostavili prije više od hiljadu godina.

Na primjer, Zakon o promociji vrline i sprečavanju poroka iz 2024. godine jedan je od temelja talibanskog pravnog sistema, a propisuje obaveznu molitvu pet puta dnevno, zabranjuje muslimanima da se sprijateljuju sa nemuslimanima.

Takođe, uvodi strogu vjersku cenzuru, zabranjuje muziku i ples, zahtijeva od žena da kriju svoja lica i glasove od nepoznatih muškaraca i zabranjuje im da napuštaju kuću bez staratelja.

Talibani vratili vlast 2021. godine

Na čelu talibana, otkako su vratili vlast u Avganistanu 2021. godine nakon povlačenja američkih trupa, nalazi se Ahundzada, koji je takođe i šef države.

Novi radikalni zakon talibana legalizuje ropstvo i nasilje. Foto Tanjug/AP
Novi radikalni zakon talibana legalizuje ropstvo i nasilje. Foto Tanjug/AP

Godine 2017. Ahundzadin sin je postao bombaš samoubica kada je džipom punim eksploziva uletio u kontrolni punkt proameričke vlade u provinciji Helmand na jugu Avganistana.

Ahundzada ne samo da je znao za to, već je i blagoslovio svog sina za tu akciju.

Kao vrhovni vođa, Ahundzada zvanično nije odgovoran nikome osim Alahu, a njegova naređenja su nesumnjiva. Izuzetno rijetko se pojavljuje u javnosti. Poznate su samo dvije njegove fotografije i nekoliko audio-snimaka njegovih govora, uglavnom propovijedi u džamijama u Kandaharu.

(Jutarnji)

Related Topics:

Svijet

MADURO OBJAVIO FOTOGRAFIJU IZ ZATVORA! Poslao poruku svojim unucima i djeci

Bivši predsjednik Venecuele Nikolas Maduro, koji se trenutno nalazi u američkom zatvoru, objavio je na “Iksu” svoju fotografiju iz zatvora i obratio se svojim unucima i djeci.

“Mali poklon ljubavi i nade. Šaljem ovu fotografiju kao mali poklon svim svojim unucima i unukama, dječacima i djevojčicama i svim plemenitim ljudima koji nas vole. Želim da znate da smo čvrsti, sa srcima punim vaše ljubavi”, navodi se u poruci uz fotografiju.

Na fotografiji je Maduro u sivoj trenerci dok stoji uz zid i smiješi se. SAD su 3. januara napale civilne i vojne objekte u Karakasu, a predsjednik SAD Donald Tramp tada je objavio da su američke specijalne snage zarobile Madura i njegovu suprugu.

Dva dana kasnije par se pojavio pred Saveznim sudom SAD u Njujorku, gdje se suočavaju sa optužbama za navodno učešće u trgovini drogom.

Oboje su se izjasnili da nisu krivi.

Nastavi čitati

Svijet

“TURISTI, IDITE KUĆI”! Protest stanovnika Majorke zbog masovnog turizma

Stanovnici Majorke izašli su na ulice kao znak protesta zbog masovnog turizma na popularnom španskom ostrvu.

Prema podacima policije, oko 1.000 demonstranata, organizovalo je protest sjedeći duž rute od Trga Španije u Palmi do sjedišta regionalne vlade na obali.

Demonstracije su uslijedile nakon mnogo većih protesta krajem jula, kada se oko 25.000 ljudi okupilo da bi iskazali protivljenje posljedicama turizma na Majorci, najvećem španskom Balearskom ostrvu.

Pojedini učesnici skupa mahali su natpisima na engleskom jeziku na kojima je pisalo: “Vaš raj, naš pakao” i “Turisti, idite kući”. Protest su organizovale ekološke grupe GOB i “Teraferida”, prenijela je agencija DPA.

Majorka, naročito popularna destinacija za njemačke i britanske turiste, doživjela je nagli rast troškova stanovanja posljednjih godina, a nelegalno iznajmljivanje kuća za odmor jedan je od faktora koji su doprinijeli rastu cijena.

Nastavi čitati

Svijet

TRAMP ŠOKIRAO BRITANCE! Traži pare, a Foklandi ponovo u centru pažnje

Administracija američkog predsjednika Donalda Trampa razmatra mogućnost da izvrši dodatni pritisak kako bi Velika Britanija povećala izdvajanja za odbranu, uključujući i preispitivanje američke podrške britanskom suverenitetu nad Foklandskim ostrvima, objavio je britanski list Telegraf, pozivajući se na izvore.

Zvaničnici Pentagona navodno preispituju koliko saveznici u NATO-u ispunjavaju obećanje o izdvajanju pet odsto bruto domaćeg proizvoda za odbranu, pri čemu bi Velika Britanija mogla da bude pod posebnom pažnjom Vašingtona.

Visoki američki zvaničnik rekao je za taj list da Vašington smatra da britanski plan povećanja izdvajanja za odbranu, predstavljen u junu, nije bio dovoljno ambiciozan i da razmatra načine da podstakne London na dodatna ulaganja.

Prema njegovim riječima, promjena američkog stava prema britanskom zahtjevu za suverenitet nad Foklandskim ostrvima predstavlja jednu od mogućih opcija za podsticanje Velike Britanije da preuzme veći dio obaveza u oblasti odbrane.

Britanska vlada je u petak potvrdila da prvi budžet ministra finansija Džona Hilija neće precizirati kada će Velika Britanija dostići cilj izdvajanja tri odsto BDP-a za odbranu.

Hili je u junu podnio ostavku na funkciju ministra odbrane, navodeći da tadašnji premijer Kir Starmer nije bio u mogućnosti, a Ministarstvo finansija nije bilo spremno, da obezbijedi sredstva potrebna za odbranu zemlje u uslovima rastućih bezbjednosnih prijetnji.

Američki zvaničnik ocijenio je da je britanski plan ulaganja u odbranu „korak u dobrom smjeru”, ali da to nije dovoljno s obzirom na razmjere izazova sa kojima se suočavaju SAD i njihovi saveznici.

Najnoviji pritisak Vašingtona uslijedio je nakon slične prijetnje iz aprila, kada je procurjeli interni mejl Pentagona ukazivao da bi SAD mogle da preispitaju svoj stav prema britanskom suverenitetu nad Foklandskim ostrvima zbog nedovoljne podrške Velike Britanije u ratu sa Iranom.

Foklandska ostrva su pod upravom Velike Britanije, ali na njih polaže pravo i Argentina, čiji je predsjednik Havijer Milej saveznik Donalda Trampa. Stanovnici ostrva su na ranijem referendumu velikom većinom podržali ostanak u sastavu britanske prekomorske teritorije.

Britanska vlada je ranije poručila da suverenitet nad Foklandskim ostrvima „nije doveden u pitanje”, dok je liderka Konzervativne stranke Kemi Badenok eventualno preispitivanje američke politike nazvala „potpunom besmislicom” i uporedila je sa prethodnom prijetnjom Trampa da anektira Grenland.

Admiral Lord Vest od Spitheda, komandant fregate HMS Ardent koja je potopljena u sukobu na Foklandskim ostrvima, ranije je odbacio prijetnje, rekavši za Independent da, vojno gledano, gubitak američke podrške britanskom suverenitetu nad ostrvima ne bi imao nikakav vojni uticaj na njihovu bezbjednost.

„Priznanje ili ne od strane SAD ne čini ostrva manje bezbjednim”, dodao je bivši vrhovni komandant britanske Kraljevske mornarice, a prenosi Tanjug.

Nastavi čitati

Aktuelno