Connect with us

Društvo

Novinari STRAHUJU da će zakon o medijima dodatno OTEŽATI NJIHOV RAD

Na informaciju iz Vlade Republike Srpske da je formirana Radna grupa za donošenje zakona o medijima, koja će se sastati ponovo u utorak, 10. oktobra, novinari tvrde da će i on – poput kriminalizacije klevete i usvojenog Nacrta zakona o nevladinim organizacijama – objektivnim i nezavisnim medijima otežati rad, budući da neki od najčitanijih i kritičkih medija iz ovog entiteta nisu pozvani na učešće.

Nakon što je u Republici Srpskoj izmijenjen Krivični zakonik kojim je kleveta ponovo kriminalizovana i nakon što je u formi nacrta usvojen zakon o nevladinim organizacijama, vlast u ovom entitetu priprema usvajanje zakona o medijima.

Kako je potvrđeno za Detektor u Vladi, oformljena je Radna grupa koja bi trebala učestvovati u donošenju zakona, a čine je profesori s Pravnog i Fakulteta političkih nauka, glavni i odgovorni urednici u medijima, novinari, pravnici, predstavnici Udruženja novinara Republike Srpske i predstavnici Vlade.

Grupa je, kako navode u Vladi, održala prvu sjednicu na kojoj je dogovorena dinamika rada, aktivnosti na pripremi radnog materijala za izradu zakona, ali jedan od članova, Dragan Jerinić, suvlasnik jednog banjalučkog portala, za sada ne može iznijeti više detalja jer ih, kako kaže, nema.

Okupljanje novinara ispred Narodne skupštine RS
FOTO: MIOMIR JAKOVLJEVIĆ/RINGIER

– Predložili su me, ali nema ni materijala još. Dao sam svoje mišljenje. Možda za 20-ak dana će se više znati, pa ću vam onda dati izjavu -rekao je Jerinić.

Sandra Gojković Arbutina, urednica u Nezavisnim novinama i članica Radne grupe, podsjeća da novinarska zajednica u Republici Srpskoj duže od deset godina traži zakon o medijima, ali do sada nije bilo interesa da se na tome radi. Navodi i da je i zbog toga opravdan strah medijske zajednice jer se na zakonu o medijima radi “sada – odmah nakon kriminalizacije klevete i usvajanja Nacrta o NVO“.

– Kao da je to dio jednog paketa zakona, pogotovo jer ni danas se ne zna ko je pisao izmjene Krivičnog zakonika, sve je bilo potpuno netransparentno, s teškim posljedicama po medijske slobode. Radna grupa nije imenovana odlukom Vlade, bar mi odluku nismo vidjeli, tako da bih rekla da smo neko savjetodavno tijelo jer tu nema ni nadležnog ministarstva – pojašnjava ona.

Predlagač bi trebao biti Sekretarijat Vlade, a kako kaže Gojković Arbutina, plan je da članovi prouče zakone u regionu, pa da se počne s izradom prijedloga.

– Na prvom sastanku moj stav je bio da grupa mora da radi apsolutno transparentno i bude potpuno otvorena, upravo zbog iskustva s izmjenama Krivičnog zakonika gdje smo dovedeni pred svršen čin jer je sve rađeno u tajnosti – kaže Gojković Arbutina za Detektor, dodajući da je za sada dio Radne grupe jer je zainteresovana profesionalno za zakon koji se tiče nje i kolega.

Na upit zašto u Radnoj grupi nisu predstavnici nekih od istraživačkih portala, odnosno najčitanijih i najuticajnijih medija u Republici Srpskoj, iz Vlade kažu su “kriterijumi po kojima su pozivani članovi u Radnu grupu višedecenijski rad i iskustvo na odgovornim pozicijama glavnog i odgovornog urednika u medijma“.

Aleksandar Trifunović, glavni i odgovorni urednik portala Buka, kaže da se pozivanjem nekih a nepozivanjem drugih u Radnu grupu šalje jasna poruka, i sumnja da mediji mogu očekivati bilo šta dobro od novog zakona.

– Ne ulazim u razloge nepozivanja, nećemo se sami pozivati, ali šta očekivati od takvog zakona ako neki od najrelevantnijih medija nisu pozvani? To znači da će medijima, vjerovatno, tim zakonom biti otežan rad. Buka je, na primjer, jedan od najčitanijih medija u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini, i ako to nije relevantno da mi kažemo svoje mišljenje, ne znam šta je onda relevantno – govori Trifunović.

Banjalučki advokat Aleksandar Jokić napominje da Radna grupa nije oformljena, već je riječ o “grupi ljudi koji su sazvani bez zvanične odluke i rješenja, bez jasnog kriterija odabira učesnika i organizacija koje predstavljaju”.

– Zato je sastav dominantno – uz par izuzetaka – prorežimski, i ne predstavlja ni trećinu novinara i medija u Republici Srpskoj. To je prvi, početni problem u procesu. Drugi je što nemamo ministarstvo koje stoji iza ovoga, jer nekako ispada da nije u nadležnosti nijednog ministarstva. Ako nije, onda je nejasno kako i zašto se donosi zakon – pojašnjava Jokić.

Ljiljana Smiljanić iz banjalučkog Kluba novinara, čiji predstavnici također nisu pozvani da budu dio Vladine Radne grupe, kaže da je zakon o medijima u Republici Srpskoj svakako neophodan, kako bi bila obezbijeđena transparentnost vlasništva nad medijima. Navodi, međutim, da se medijska scena ne može urediti samo jednim zakonom i da sumnja u dobre namjere zakonodavac, s obzirom na ranije usvajanje klevete kao krivičnog djela ili Nacrta zakona o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija.

– Za kriminalizaciju klevete čuli smo da je namjera da se smanji širenje govora mržnje i lažnih vijesti, mada anonimni portali i dalje šire lažne vijesti i govor mržnje. Svaki profesionalan novinar je svjestan toga da radi odgovoran posao i iza svog teksta ili priloga stoji imenom i prezimenom. Takvi će da budu na udaru, a anonimni će i dalje da “udaraju” gdje stignu, bez ikakve odgovornost – kaže za Detektor Smiljanić, dodajući da upravo političari finansiraju te anonimne portale za blaćenje protivnika.

Ipak, ne može više reći jer nema nikakvih objašnjenja niti materijala. Trifunović dodaje da su se već pojavile informacije da je jedan od ciljeva novog zakona o medijima onemogućavanje vlasništva nad medijima nevladinim organizacijama, što će svakako otežati ili onemogućiti rad “malim“ medijima u Republici Srpskoj.

Jokić također podsjeća i da niko još zvanično i javno nije objasnio šta su ciljevi donošenja zakona o medijima.

– Jedino što je jasno je da je cilj isključiti NVO sektor iz medija i na taj način ga učiniti ranjivijim na odredbe Krivičnog zakonika o kriminalizaciji klevete i povećati autocenzuru u izbornoj godini – smatra ovaj banjalučki advokat.

Drugi sastanak Vladine Radne grupe, koja će se sastajati dva puta mjesečno, zakazan je za 10. oktobar.

Društvo

IGORU JANKOVIĆU IZ BANJALUKE STIŽE KONTEJNER, ali mu je najpotrebnija hrana

Igor Janković iz Banjaluke, koji živi u izuzetno teškim uslovima, konačno bi ovih dana trebalo da dobije kontejner za stanovanje, ali mu je i dalje najpotrebnije – hrana.

Kako navodi, već duže vrijeme se sam snalazi, ali teško uspijeva da obezbijedi osnovne namirnice.

“Snalazim se, ali to je stvarno nedovoljno. Dajem sve na hranu, ostaju neplaćene obaveze i sve ostalo”, kaže Janković.

Dodaje da je ranije kontaktirao Crveni krst, ali da je pomoć dobio još u decembru prošle godine, te da mu je sada ponovo potrebna pomoć.

“Nekada su davno donijeli, to je bilo polovinom decembra. Sada ništa. Prebacuju me da zovem neke brojeve. Kontaktirao sam, ali ništa konkretno”, kaže on.

Prema ranijem dogovoru s predstavnicima Grada Banjaluka, privremeni smještaj mu je najprije ponuđen u Stričićima, ali je Janković tu opciju odbio zbog velike udaljenosti.

“To je 35 kilometara daleko, nisam jednostavno to prihvatio. Dogovorio sam da se kontejner privremeno postavi ovdje gdje sam sada, malo bliže putu, da bude pristupačnije”, kaže on.

Kontejner je, kako tvrdi, obezbijeđen, ali se još čeka rješavanje priključaka i drugih tehničkih detalja. Kako kaže, mjesečno prima 350 maraka od Centra za socijalni rad, što je jedva dovoljno za lijekove i ponešto ostane za hranu.

Igor trenutno živi u kući staroj više od 70 godina, koja je u potpuno neuslovnom stanju.

” Samo što se sve nije urušilo”, kratko kaže.

Ovo je još jedan apel humanim ljudima i nadležnim institucijama da se uključe – jer je kontejner samo prvi korak. Igoru je sada najpotrebnije osnovno za život a to je hrana.

Račun za uplatu na koji možete pomoći Igoru je: BBAN 5520301838964945 Addiko bank Banjaluka na ime Igor Janković ili na broj telefona 066/945 – 670.
Nezavisne

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Pretežno oblačno sa povremenim pljuskovima

U većem dijelu zemlje očekuje se umjereno do pretežno oblačno vrijeme, uz lokalne pljuskove koji će povremeno osvježiti atmosferu. Najizraženiji padavinski režim očekuje se u višim predjelima i na zapadu zemlje, dok će južne i sjeverne oblasti imati nešto stabilnije vremenske prilike.

Vjetar će biti slab do umjeren, uglavnom južnog i jugozapadnog smjera, što će doprinositi prijatnijem osjećaju temperature, naročito u popodnevnim satima.

Jutarnje temperature kretale su se između 10 i 16 stepeni Celzijusa, dok se na jugu zemlje očekuju i vrijednosti do 18 stepeni. Najviše dnevne temperature biće u rasponu od 17 do 23 stepena, dok će se na jugu i sjeveru zemlje živa na termometru penjati i do 25 stepeni.

Iako vremenski uslovi neće biti u potpunosti stabilni, građani mogu planirati kraće boravke u prirodi uz oprez zbog mogućih kratkotrajnih pljuskova.

Nastavi čitati

Društvo

NEMA RAZLOGA ZA RADOST! Evo kakve nas vremenske prilike očekuju do kraja maja

Usljed pojačane ciklonske aktivnosti nad Evropom, u Bosni i Hercegovini se u naredne dvije sedmice očekuje nestabilno vrijeme, praćeno čestim padavinama i izraženim oscilacijama temperaturnog režima.

Do petka se očekuje dotok toplije vazdušne mase sa juga, što će usloviti postepeni porast temperature vazduha, uz povremene slabe padavine u obliku pljuskova.

Od 23. do 27. maja prognozira se nova promjena vremena, uz prodor hladnijeg vazduha sa sjevera. U tom periodu očekuju se niže temperature u odnosu na višegodišnji prosjek, kao i obilnije padavine, posebno na sjeveru zemlje. Na jugu zemlje, povremene slabe padavine moguće su do 25. maja, nakon čega se prognozira stabilnije i suvo vrijeme uz pojavu bure, koje bi se moglo zadržati do kraja mjeseca.
Do 23. maja jutra u Bosni sa temperaturama od 7 do 12 stepeni Celzijusovih, a u Hercegovini od 9 do 14 stepeni Celzijusovih. Tokom dana, u Bosni se očekuju temperature od 15 do 20 stepeni Celzijusovih, a u Hercegovini od 19 do 24 stepeni Celzijusovih.

Stiže hladniji period

Hladniji period uz temperature vazduha niže od prosječnih, očekuje se od 23. do 27. maja. U Bosni će minimalne vrijednosti biti od 4 do 9 stepeni Celzijusovih, a u Hercegovini između 6 i 11 stepeni Celzijusovih. Dnevne temperature u Bosni kretaće se od 10 do 15 stepeni Celzijusovih, a u Hercegovini od 16 do 20 stepeni Celzijusovih, prenosi N1.

Porast temperatura

Blagi porast temperatura moguć je od 28. maja, sa vrijednostima tokom jutra u Bosni od 6 do 11 stepeni Celzijusovih, a u Hercegovini između 8 i 13 stepeni Celzijusovih, danju temperature u Bosni kretaće se od 13 do 18 stepeni Celzijusovih, a u Hercegovini od 18 do 23 stepeni Celzijusovih, saopšteno je iz FHMZ BiH.

Nastavi čitati

Aktuelno