Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski saopštio je danas, 18. oktobra, da je Rusija 76 puta namjerno napala ukrajinski energetski sektor otkako je američki predsjednik Donald Tramp prije nedjelju dana objavio energetsko primirje.

“Samo prošle noći zabilježeni su udari na trafostanice u Viničkoj, Žitomirskoj, Hmeljničkoj i Odeskoj oblasti. Desetine hiljada porodica i dalje je bez struje. Energetičari i remontne ekipe rade praktično danonoćno kako bi obnovili snabdijevanje električnom energijom”, objavio je Zelenski na svom nalogu na platformi X.

Koliko je ljudi stradalo u posljednjim ruskim napadima?
On je potvrdio da su tokom protekle noći ruske snage pogodile stambene objekte u više ukrajinskih regiona.

“Prema trenutnim podacima, 12 osoba je povrijeđeno, uključujući dvoje djece. Dvije osobe su poginule. Izjavljujem saučešće njihovim porodicama i voljenima”, navodi se u saopštenju Zelenskog.

Koliko je dronova, bombi i raketa Rusija upotrijebila?
On je ukazao da su tokom protekle nedjelje ruske snage napale Ukrajinu sa skoro 2.700 jurišnih dronova, 1.700 avio-bombi i 66 raketa, od kojih je većina bila balistička, i dodao da su glavne mete ovih udara bili energetski objekti, prenosi Tanjug.

Šta je Zelenski poručio Sjedinjenim Američkim Državama?
“Rusi pokušavaju da izazovu potpuni nestanak struje. SAD bi trebalo da vide da Rusija ne preduzima nikakve recipročne korake kao odgovor na ublažavanje sankcija ili dogovore. Naprotiv, oni svaki signal o mogućnosti da zarade novac shvataju kao dokaz da se njihovo opredjeljenje za rat isplati i da mogu nastaviti da se bore. Rusija se mora suočiti sa pritiskom da bi mir imao šansu”, poručio je Zelenski.

Dok su hiljade demonstranata izlazile na ulice Francuske, a sukobi sa policijom eskalirali u više gradova, Emanuel Makron i njegova supruga Brižit fotografisani su na koncertu Selin Dion. Prizor je odmah izazvao poređenja sa Marijom Antoanetom.

Francuska je u petak bila zahvaćena masovnim protestima, sukobima, paljenjem barikada i javnih objekata, dok je predsjednički par veče proveo u privatnoj loži na koncertu Selin Dion.

Makron i Brižit su, prema objavljenim fotografijama i snimcima, aplaudirali i uživali u muzici, dok su se samo nekoliko sati kasnije širom zemlje nizali prizori nasilja.

Ulice su bile blokirane, automobili prevrtani, objekti oštećeni, a policija je intervenisala protiv demonstranata.

Do 18 časova bilo je uhapšeno više od 400 osoba, od čega gotovo 200 u Parizu.

I upravo je taj kontrast – predsjednik pleše dok država ključa – postao jedan od glavnih motiva kritika na račun Makrona.

„Ponašaju se kao Luj XVI i Marija Antoaneta“
Poređenje sa francuskom kraljicom Marijom Antoanetom brzo se proširilo društvenim mrežama i među demonstrantima.

– Makron i Brižit ponašaju se kao Luj XVI i Marija Antoaneta, koji su pogubljeni tokom Francuske revolucije 1789. godine. Izgleda da misle da nikakav problem ne postoji – izjavila je Lina Bernar, organizatorka protestnog skupa na sjeveru Pariza.

Istorijsko poređenje je, naravno, prije svega politička metafora.

Ali u atmosferi u kojoj građani protestuju zbog troškova života, socijalne nejednakosti i stanja javnih službi, fotografija predsjedničkog para na koncertu dobila je potpuno drugačije značenje.

Posebno jer su protesti iz prvobitno užeg razloga prerasli u šire nezadovoljstvo vlastima.

A kada se na jednoj strani vide zapaljene barikade, a na drugoj predsjednički par koji uživa u koncertu – politički kontrast gotovo da se sam nameće.

Bagete kao simbol protesta
Demonstranti su na ulicama nosili čak i bagete, što je bilo svojevrsno podsjećanje na istoriju Francuske i ulogu hljeba u društvenim nemirima.

Jer kada građani počnu govoriti da im je život preskup, da javne službe ne funkcionišu i da politička elita živi u potpuno drugom svijetu, svaka fotografija vlasti koja izgleda bezbrižno može postati mnogo više od obične fotografije.

U Lilu su demonstranti upali u gradsku vijećnicu, dok su oštećene i gradske vijećnice u Grenoblu i drugim gradovima.

U Lionu je zapaljena istorijska zgrada turističkog biroa, što je gradonačelnik opisao kao „tragediju“.

Nasilje i uništavanje imovine zabilježeni su i u Pou, Monpeljeu, Tuluzu i Valansu.

Od školskih problema do pobune protiv sistema
Protesti su počeli prošlog mjeseca zbog problema u školama u siromašnijim predgrađima Pariza, ali su se vrlo brzo proširili na šire društveno nezadovoljstvo.

Građanima su se pridružili i pripadnici pokreta „Žuti prsluci“, koji su tokom prvog Makronovog mandata mjesecima demonstrirali protiv njegove ekonomske politike.

Sada se na ulicama ponovo čuje zahtjev za promjenom.

Makronu drugi mandat ističe u maju, a francuski ustav mu ne dozvoljava da bude izabran i treći put uzastopno.

To znači da se već otvoreno govori o njegovom političkom nasljeđu.

I dok se predsjednik približava kraju svoje posljednje predsjedničke etape, ulica mu šalje poruku da se nezadovoljstvo građana ne može riješiti samo političkim govorima.

Francuska između revolta i političke blokade
Poseban problem predstavlja činjenica da se socijalno nezadovoljstvo sve više prepliće sa političkom krizom.

Kritičari vlasti Makrona optužuju da je izgubio kontakt sa svakodnevnim problemima građana, dok predsjednik za podsticanje protesta optužuje radikalnu ljevicu i stranku Nepokorena Francuska.

Oni te optužbe odbacuju.

Ali bez obzira na to ko politički profitira od protesta, slike iz francuskih gradova govore da je nezadovoljstvo ozbiljno.

Jedna Francuska te noći pjevala je uz Selin Dion. Druga je bila na ulicama, iza barikada.

I upravo zbog tog prizora nastala je možda najbrutalnija politička metafora cijelog protesta:

Francuska gori – a Makron i Brižit se češljaju.

Situacija na ulicama Tirane u jednom trenutku gotovo je potpuno izmakla kontroli, a policija je pokušavala da potisne demonstrante i uspostavi red. Međutim, pripadnici policije naišli su na veliki otpor i teško su uspijevali da napreduju, dok su sukobi postajali sve intenzivniji, piše Top Channel.

Policajci su pokušavali da se probiju kroz masu, ali su ih u tome spriječili demonstranti koji su na njih bacali Molotovljeve koktele. U jednom trenutku plamen je zahvatio dvojicu pripadnika specijalne policijske jedinice „Škorpioni“, koji su se našli usred vatrene stihije.

Sukobi su nastavljeni i napadima kamenicama. Dvojica policajaca primijećena su kako hramlju nakon što su pogođena kamenjem koje su bacali demonstranti, dok je na snimcima zabilježen i jedan krvavi pripadnik policije, prenosi “Telegraf.rs”.

View this post on Instagram

A post shared by IndeksOnline (@indeksonline)

Prema dostupnim navodima, u napadu demonstranata povrijeđeno je nekoliko policajaca.

Zbog čega se održavaju protesti?

Protesti u Albaniji izbili su zbog nezadovoljstva studenata i građana radom državnih institucija, a u središtu njihovih zahtjeva nalaze se odgovornost vlasti i postupanje policije. Okupljanja su prerasla u šire demonstracije, praćene sve oštrijim sukobima između učesnika protesta i bezbjednosnih snaga.

Nezadovoljstvo je prvobitno pokrenuto zbog kontroverznog projekta izgradnje luksuznog turističkog kompleksa na zaštićenom dijelu albanske obale, povezanog sa Džaredom Kušnerom, zetom Donalda Trampa.

Protestima su se potom masovno pridružili studenti, nezadovoljni visokim troškovima školovanja, lošim uslovima na univerzitetima, nezaposlenošću i korupcijom. Demonstranti sada zahtijevaju ostavku premijera Edija Rame, formiranje tehničke vlade i raspisivanje prijevremenih izbora, dok Rama odbija da se povuče sa funkcije.