Sjedinjene Američke Države prvi se put u svojoj istoriji suočavaju s potrebom odvraćanja dva nuklearna suparnika, Rusije i Kine, i zato moraju prilagoditi svoju vojnu nuklearnu politiku tim novim stvarnostima.

zjavio je to Robert Kadlec, pomoćnik američkog ministra odbrane za nuklearno odvraćanje, politiku i programe hemijske i biološke odbrane, dok je 20. aprila svjedočio pred Odborom za oružane snage Senata, izlažući ključne strateške prijetnje s kojima se SAD danas suočavaju.

Njegovo svjedočenje sugeriše da se Vašington boji scenarija u kojem se SAD upletu u vojni sukob s jednom od tih zemalja, što druga iskorištava. Još od kraja 1940-ih, kada jeSSSR napravio atomsku bombu, u Vašingtonu se smatralo da postoji samo jedna država koja predstavlja nuklearnu opasnost i to je bio Sovjetski Savez, a potom Rusija. Sada je tu i Kina. Štaviše, razmatra se opcija u kojoj bi Moskva i Peking zajedno djelovali protiv SAD, piše Jutarnji list.

Istovremeno ratovanje
Zbog toga sadašnja američka administracija planira da ojača svoje sposobnosti ulaganjima u nuklearni sistem krstarećih raketa lansiranih s mora (SLCM-N) i druge oružane sisteme.

– Prvi put u istoriji naše nacije suočavamo se s potrebom odvraćanja dva nuklearno naoružana suparnika, Rusije i Kine, kao i regionalnih sila s rastućim nuklearnim sposobnostima. Ovo nije hipotetički budući problem, ovo je kriza sada. Došlo je novo, opasnije doba – izneo je Kadlec stav Trampove administracije.

Prema njegovim riječima, “Rusija ostaje moćna nuklearna sila s najvećim svjetskim arsenalom i doktrinom koja eksplicitno koristi nuklearno oružje za regionalnu prisilu”. Kina, izjavio je, “sudjeluje u brzom i netransparentnom gomilanju nuklearnog oružja, uz golema ulaganja u sisteme dvojne namjene, uključujući snage dizajnirane za operacije u zapadnom Pacifiku i one sposobne za udaranje po ciljevima mnogo dalje”.

I ono glavno: SAD ne isključuju ni mogućnost da bi mogle istovremeno ratovati s Kinom i Rusijom. Kadlec je u svom izlaganju tri puta napomenuo da ako SAD uđu u direktni oružani sukob s jednom od tih zemalja, druga bi to mogla iskoristiti za postizanje vlastitih ciljeva koji su suprotni američkim interesima. Američki stručnjaci u tom kontekstu najčešće navode sljedeći scenario: SAD se iznenada nađu direktno upletene u vojnu akciju s Rusijom u Ukrajini ili Evropi dok Kina istovremeno pokušava zauzeti Tajvan, koji podržava Amerika, a oba sukoba prijete eskalacijom u nuklearni rat.

Kadlecov govor sugeriše da Pentagon favorizuje potonje gledište. Stoga Ministarstvo odbrane SAD smatra ključnim nastaviti i ubrzati program modernizacije američke nuklearne trijade, koji uključuje podmornice s balističkim raketama, interkontinentalne balističke rakete i strateške bombardere.

Trošak veći od 31 milijardu dolara
Ključnu ulogu u ovoj strategiji ima razvoj krstareće rakete SLCM-N s nuklearnim oružjem, koja bi se lansirala s mora. SAD je odlučio da je razvije tijekom prvog mandata Donalda Trampa, dijelom kao odgovor na “rastuću prijetnju Rusije”, ali je Džo Bajden predlagao ukidanje finansiranja programa, smatrajući ga preskupim i pretjeranim. Usprkos Bajdenu, Kongres je, pod pritiskom Republikanske stranke, insistirao na nastavku rada, odobravajući godišnje financiranje i za raketu i za njezu bojevu glavu W80-4 ALT. Kongresna kancelarija za budžet procjenjuje da će razvoj rakete SLCM-N koštati najmanje deset milijardi dolara do 2031. godine, a to ne uključuje troškove proizvodnje nakon 2031, preuređenje podmornica i brodova, ostale operativne troškove i troškove bezbjednosti. Na kraju, trošak programa mogao bi premašiti 31 milijardu dolara.

Od povratka Donalda Trampa u Bijelu kuću rad na SLCM-N-u se intenzivirao. Kadlec je u svom svjedočenju u Senatu ponudio još jedan argument, koji američka vojska prethodno nije artikulisala, za nužnost ovog projektila. Izjavio je da bi on “Sjedinjenim Državama osigurao trajnu, održivu regionalnu nuklearnu prisutnost bez zavisnosti od saveznicka domaćina”. To je jasna referenca na trenutni sukob s evropskim državama članicama NATO-a, koje su spriječile SAD da koristi američke vojne baze u Evropi za rat protiv Irana.

Kremlj zasad ćuti, ali reagovao je dnevni list Komersant u kojem su napisali da “militaristički jastrebovi vide ovaj scenario kao izgovor za početak gradnje američkog nuklearnog arsenala koji će biti jednak onome Rusije i Kine zajedno (smatra se da Rusija ima otprilike 5.580 nuklearnih bojevih glava, Sjedinjene Države 5.050, a Kina 500 do 600).”

Usput, dan poslije Kadlecovog svjedočenja Pentagon je objavio očekivanje američke administracije da će dobiti odobrenje Kongresa za izdvajanje otprilike 92 milijarde dolara za nuklearno oružje u fiskalnoj 2027. godini.