Connect with us

Društvo

NOVOGODIŠNJA VIJEST SA UKC! Srpska skupo plaća prenatalne testove koji su zastarjeli i nepouzdani

Republika Srpska počela je konačno da finansira prenatalne testove koje prate ozbiljne optužbe da su preskupi, rezultati koje daju na zastarjeloj kineskoj tehnologiji nepouzdani, a trudnice ostavljene bez mogućnosti izbora jer je monolopski položaj dat samo jednoj firmi, otkriva CAPITAL.

Prenatalni testovi se rade tokom rane trudnoće i pokazuju da li beba može imati određene genetske ili urođene anomalije.

Ovi testovi, odnosno samo jedna vrsta – prenatalni testovi “NIPT”, za koji posreduje kompanija “Biotega” iz Banjaluke, odnedavno su dostupni besplatno trudnicama u Univerzitetsko kliničkom centru Republike Srpske i nekoliko bolnica.

Međutim, brojni predstavnici kompanija za prenatalno testiranje, sa kojima smo razgovarali, tvrde da NIPT testovi budućim majkama nude nedovoljno preciznu analizu na tri osnovna sindroma, iako se za istu vrijednost na tržištu mogu nabaviti daleko savremeniji i pouzdaniji testovi, ali koje Fond zdravstvenog osiguranja RS više ne pokriva.

Ističu da je tender od raspisivanja bio problematičan i da je pretpostavljao ispunjavanje nemogućih uslova za sve, osim za jednu favorizovanu kompaniju. Smatraju da se radi o velikoj prevari i da se za 1.100 KM, koliko FZO plaća po testu za svega tri analize, može obezbijediti kvalitetan rezultat za više stotina sindroma i oboljenja korišćenjem savremenijih opcija.

Predstavnici više kompanija koje se bave posredovanjem u procesu prenatalnog testiranja kažu da nema sumnje da je posao namješten “Biotegi”, koja je osim tendera dobila i monopolski položaj na tržištu RS, a da su rezultati koje nude sumnjivi i nejasni (izraženi su kao “low risk” ili “high risk” – nizak i visok rizik, dok savremeni testovi nude rezultat kao pozitivan ili negativan).

Zbog toga su neke od njih slučaj prijavile Konkurencijskom savjetu BiH zbog dominantnog položaja u odnosu na druge, dok su se drugi žalili na uslove tendera i dodjelu posla odabranoj firmi.

U zahtjevu za pokretanje postupka kompanije „Genetika“ iz Banjaluke protiv UKC Banjaluka u koji je portal CAPITAL imao uvid navodi se, između ostalog, da je ova bolnica “narušila pravila tržišne konkurencije i zloupotrijebila dominantni položaj”.

“Nije prihvatljivo i u suprotnosti je sa Zakonom o konkurenciji da se navedene usluge pružaju potpuno besplatno ako testove obezbjeđuje samo jedan dobavljač, jer je tako ugroženo poslovanje svih drugih koji se ne finansiraju iz javnih prihoda. Besplatno pružanje “NIPT” testiranja od strane UKC stavlja privatne pružaoce u nepovoljan položaj jer ne mogu parirati ovakvim uslovima i to može dovesti do njihovog potpunog istiskivanja“, tvrde u svom zahtjevu.

Simptomatično je, kažu, što je postupak javne nabavke okončan nekoliko dana uoči lokalnih izbora, kao i to što je bio prožet nizom nepravilnosti.

Zahtjev stigao, čeka se zaključak

Konkurencijski savjet BiH potvrdio je CAPITAL-u da su zaprimili zahtjev za pokretanje postupka protiv UKC zbog zloupotrebe dominantnog položaja na tržištu pružanja prenatalne dijagnostike.

„Nakon što se zahtjev uredi i kompletira u skladu sa odredbama Zakona o konkurenciji, KS BiH će donijeti zaključak o pokretanju postupka“, rekli su u KS BiH.

Međutim, predstavnici više kompanija koje posreduju u prenatalnom testiranju redom tvrde da je tender bio nezakonit.

Prema riječima Dejana Todorovića, direktora i vlasnika firme “Biotechnology and Genetics” iz Banjaluke, radi se o velikoj prevari kojom je divna ideja o besplatnim prenatalnim testovima pretvorena u izvlačenje novca kroz ponudu loše usluge jednoj od najosjetljivijih kategorija.

Kaže da je posao namješten „Biotegi“ i da u to nema nikakve sumnje. Dokaz za to je između ostalog i to što su jedini uspjeli da registruju test.

„Moguće je samo registrovati medicinsko sredstvo, recimo, ampulu, ali test nije. Ipak, oni su to uspjeli, prvi i jedini kod nas, a to je bio zahtjev u tenderu“, kaže Todorović.

U laboratoriji “Medicover Diagnostics” u Banjaluci kažu da na tržištu zaista postoji više testova koji su daleko jeftiniji, a nude veliku pouzdanost rezultata.

Ginekolozi preporučuju trudnicama da ne idu na testiranje u UKC

“Mi imamo u ponudi četiri prenatalna testa koja su u potpunosti sigurni i za buduće majke i bebe, a prema svim medicinskim statistikama svrstavaju se u najpouzdaniju dijagnostičku metodu, a dva, “Veracity“ i “VERAgene”  koštaju od 600 do 900 maraka, što je 50 odsto niže nego što je tržišna cijena“, navode u ovoj ustanovi.

Trudnica Marija G, koja je nedavno radila test, kaže da se dugo raspitivala šta da radi. U dogovoru sa doktorom odlučila se za testiranje, ali joj je upravo on rekao da ako zaista želi tačan rezultat, ne ide na testiranje u UKC i da rješenje potraži na drugom mjestu.

“U posljednjem trenutku uhvatila sam opciju za refundiranje pola iznosa iz FZO i uradila sam test u Srbiji. Doktor mi je rekao da izbjegnem UKC, zato što tri sindroma koja testiraju već detektuju obavezni dabl, kao i triple testovi. Rekao mi je da test u UKC RS spada u veoma zastarjele. Na kraju smo pola računa za testiranje platili svojim novcem, jer nam je bilo važnije da smo sigurni da je beba zdrava, nego da rizikujemo“, rekla nam je ona.

Loš kvalitet testova

Onima koji se ovim poslom bave, najveći problem je kažu, što UKC, odnosno RS daje veliki novac za najlošiji test koji se radi na zastarjeloj platfromi kineske kompanije BGI.

„Ovaj test radi samo tri sindiroma, Daun, Patau i Edvards. Trebalo bi da rade neke polne aneuploidije, ali koliko znam, to se preskače. Parametri tog testa toliko loši da uopšte ne pomažu ginekologu i čak mogu uputiti u pogrešnom smjeru“, tvrdi Todorović.

Objašnjava da nije u pitanju kineska laboratorija, nego je slovenačka firma “Gene Planet” ranije kupila od Kine tehnologiju za testiranje i instalisao je kao vlastitu.

„Testiranje vrše na najslabijoj platformi BGI preko nekadašnje slovenačke firme “Gene Planet”, ako to uopšte i rade tamo, a naplaćuju oko 1.100 maraka. Za te pare mogli su da rade od 100 do 300 analiza koje otkrivaju sve što postoji“, kaže Todorović i dodaje da su zbog toga sve firme odavno prešle na nove tehnologije.

U laboratoriji “Medicover Diagnostics” u Banjaluci kažu sadašnja situacija budućim majkama nudi nepouzdano testiranje isključujući rad sertifikovanih evropskih laboratorija koje garantuju vjerodostojnost rezultata.

Inače, kompanija „Gene Planet“ je prije nekoliko godina bila u centru svjetskog skandala upravo zbog manipulacija rezultatima testiranja i njihovim korišćenjem u vojne svrhe.

Skandal je pratilo i suđenje po tužbi da su Kinezi platformu kopirali od Amerikanaca, zbog čega je laboratorija iz Slovenije brzo preseljena “negdje u Hrvatsku”, navodno u jednu od “Breyer” ustanova u Zagrebu. Ipak, jedna takva platforma kod nas je bez problema dobila posao vrijedan tri miliona maraka.

U laboratoriji “Medicover Diagnostics” u Banjaluci kažu da je trudnicama ipak najviše odgovaralo da same odaberu šta će da rade.

„Budućim majkama je ovo bilo najbolje rješenje, a da im FZO nadoknadi barem dio sredstava“, kažu u ovoj firmi.

Ranije, dok se čekalo raspisivanje, a kasnije i dodjeljivanje tendera, buduće majke su imale pravo povrata u punom iznosu. Od polovine ove godine ograničen je na 700 KM za test preko svake firme posrednice sa međunarodnim laboratorijama.

Nakon što je odabran pobjednik tendera, FZO je obustavio refundiranje troškova za testiranje kod drugih posrednika i sve prepustio UKC koji sada pristaje samo na testiranje preko “Biotege”.

U „Medicvoeru“ objašnjavaju da se kod njih, kao i na slobodnom tržištu mogu naći daleko bolji testovi od onoga što nudi UKC i da je to ono na šta se pacijentkinje najviše žale.

Sporan je i kvalitet testova zato što se do sada pokazalo da “NIPT” testovi imaju najveći broj lažno negativnih rezultata.

Godinu dana za tender

“Biotega” je posao dobila u oktobru ove godine, a tender je raspisan još u septembru prošle. Vlasnik ove firme je kompanija “Fortel” iz Banjaluke čiji su vlasnici Zoran Balaban i Boris Pavković. Tender je vrijedan gotovo tri miliona maraka, a UKC je u ovu nabavku išao zajednički sa još osam bolnica iz Republike Srpske.

Nabavku prenatalnih testova ranije su zakočile žalbe firme “Krajinagroup” Banjaluka koja je dva puta zaustavljala na ovaj tender. Jednu žalbu je Kancelarija za razmatranje žalbi BiH usvojila, dok je drugu odbacila kao neurednu, tako da je nabavka okončana izborom „Biotege“.

Zbog zastoja u procesu nabavki, FZO je neko vrijeme refundirao trudnicama sredstva za prenatalne testove u iznosu od 700 maraka, uz preporuku ginekologa iz zdravstvene ustanove sa kojom postoji potpisan ugovor.

Prema statističkim podacima, u RS se svake godine obavi oko 5.000 prenatalnih testova, a UKC se obavezao da će nabaviti 3.000 besplatnih testova.

Interesantno je da ni od koga iz zvaničnih institucija nismo dobili nijedan odgovor. U FZO RS su nam rekli da je tender raspisivao UKC RS i da su oni zaduženi za realizaciju posla.

Problem je što iz ove ustanove od 3. decembra kada smo prvi put poslali pitanja za koje tvrde da ih nisu dobili, i nakon opomene 5, 11, 12 i 17. decembra, te ponovnog slanja i komunikacije tokom prošle sedmice, ali do danas nismo dobili odgovore. Dobili smo obećanja da će odgovoriti uskoro i u ponedjeljak (juče), ali to se do objave teksta nije desilo.

Dok u Službi za informisanje ćute, na telefonski poziv nam se javio direktor UKC Vlado Đajić koji kaže ih je ovaj tender strašno namučio, ali da su sve radili po zakonu i prema instrukcijama Kancelarije za razmatranje žalbi BiH.

„Tender nas je napatio, iscijedio i ubio žalbama. Mi smo sve ispoštovali i kako je odlučivano u Kancelariji za razmatranje žalbi, tako smo sprovodili. Imam puno povjerenje u našu doktoricu Ninu Marić, ona je najbolji stručnjak na Balkanu za to. Vodila je cijeli proces, pravila kriterijume i paket. Pobrinula se da najbitnije bolesti budu obuhvaćene. Mi smo već uradili nekoliko stotina testova i u njihov kvalitet mi nemamo sumnji“, kaže Đajić.

Tvrdi da ima zlonamjernih koji žele da naruše ovaj proces, ali da oni to neće dopustiti. Kaže da je tender rađen profesionalno i po zakonu, da ništa nisu mogli da utiču ko će biti izabran čak ni da su htjeli.

„I da smo htjeli da nekoga favorizujemo, nismo mogli. Toliko je bilo konkurencije na tom tenderu“, kaže Đajić.

Na brojeve telefona u kompaniji “Biotega” niko se danima nije javljao, a svaki put se uključivala faks mašina. Nakon više uzastopnih poziva uspjeli smo na tri broja dobiti vezu, ali nijednom nismo vlasnika i direktora firme. Na svaki naš poziv dobijali smo drugi broj na kojem se javljao neko ko bi nam opet, dao drugi broj.

Odgovore nismo dobili ni od laboratorije „Breyer“ iz Zagreba koju smo pitali da li oni obrađuju uzorke krvi poslate iz UKC iz Banjaluke.

Pitanja smo poslali i u Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite, ali ni oni nisu našli vremena da nam odgovore na njih.

Društvo

GLAVA U TORBI TRI DECENIJE, A ZA DRŽAVU NE POSTOJE! Demineri u BiH već 30 godina bez profesionalnog statusa!

Decenijama rade jedan od najopasnijih poslova, ali njihova profesija još nema status koji bi im omogućio adekvatnu zaštitu i odlazak u penziju pod povoljnijim uslovima.
Uz povlačenje stranih donatora i gubitak radnih mjesta, demineri upozoravaju da bi BiH mogla uklanjati mine još gotovo četvrt vijeka.
Ni tri decenije nakon početka organizovanog deminiranja, radnici koji svakodnevno rizikuju život kako bi uklonili mine iz Bosne i Hercegovine nemaju riješen profesionalni status, a njihovi problemi sa radnim stažom i beneficijama i dalje traju.
Dodatni udarac predstavljalo je povlačenje stranih donatora, zbog čega su mnogi demineri ostali bez posla. O položaju radnika u ovoj profesiji za N1 govorio je deminer Slavenko Jovović, koji iza sebe ima čak 41 godinu radnog staža, ali još ne može u penziju.
– Trideset godina imamo jedan te isti problem u deminiranju. Dva su ključna problema – donacije, jer mi isključivo živimo od donacija za deminiranje u Bosni i Hercegovini, i radni staž, odnosno povezivanje radnog staža i uplaćivanje beneficije. To su dva goruća problema oko kojih se vrtimo 30 godina – kazao je Jovović.
Ima 41 godinu staža, ali još ne može u penziju
Jovović je tokom radnog vijeka imao sreću da su mu poslodavci uredno uplaćivali redovni i beneficirani radni staž. Radio je u Vojsci Republike Srpske, potom u Oružanim snagama BiH, a zatim u organizacijama Stop Mines i Norveška narodna pomoć.Putuj u Europu
– I jednog jedinog dana nisam imao da nešto ganjam putem suda ili na neki drugi način – rekao je za N1.
Ipak, ni 41 godina radnog staža i osam godina beneficiranog staža nisu dovoljne da ostvari pravo na penziju.
Kako je objasnio, problem je u tome što Zakon o PIO Republike Srpske ne prepoznaje profesiju deminera na način koji bi mu omogućio raniji odlazak u penziju.
– Imam ja i radni staž i uplaćenu beneficiju i sve to redovno stoji, ali trebaju godine života, odnosno godine starosti – rekao je Jovović.
Naveo je da je u njegovom slučaju potrebno da napuni 57 godina, uzimajući u obzir osam godina beneficiranog staža.
Smatra da bi vlasti u Republici Srpskoj, Federaciji BiH i Brčko distriktu trebalo da pronađu rješenje za status deminera.Vremenska prognoza
– Puno bi značio ovaj zakon za sve deminere u Bosni i Hercegovini, ne govorim samo za sebe – kazao je.
Neki rade 30 godina, a imaju evidentirano samo 15 ili 20
Položaj pojedinih njegovih kolega još je teži. Prema Jovovićevim riječima, ima deminera koji su na terenu od 1996. godine, ali im je evidentirano znatno manje radnog staža od vremena provedenog u ovom poslu.
– Imate ljude koji rade 30 godina, od 1996. godine, koji su svoj radni vijek proveli u deminiranju, a možda sada imaju 15 ili 20 godina radnog staža – upozorio je.
Takvi radnici svoja prava često moraju tražiti sudskim putem od firmi za koje su radili.
Jovović je naglasio da je deminiranje izuzetno zahtjevan posao za koji radnici moraju biti i fizički i psihički sposobni.
– To su ljudi koji 30 godina idu na teren, odvojeni su od porodice, idu po 12 ili 15 dana i rade na terenu, a uz sve to razmišljaju hoće li im biti plaćen radni staž i beneficija – naveo je.
Demineri sve stariji, mladih gotovo da nema
Dodatni problem predstavlja činjenica da je sve manje mladih ljudi zainteresovanih za ovaj posao, dok je postojeći kadar sve stariji.
– Starost deminera sada je 50 i više godina. Nema ovdje nekoga mlađeg da dolazi, da se organizuju neki kursevi. To su sve ljudi od 50, 60, 65 godina – rekao je Jovović.
Dodao je da demineri ne žele umanjivati značaj drugih rizičnih zanimanja, poput vojske i policije, ali smatra da je njihova profesija godinama zapostavljena.
– Mi kao demineri baš smo nekako zapostavljeni ovih 30 godina – kazao je.
Rokovi za uklanjanje mina stalno se pomjeraju
Osim problema sa statusom radnika i finansiranjem, neizvjesna je i dinamika završetka deminiranja u BiH.
Jovović je podsjetio da su rokovi za završetak ovog posla više puta pomjerani. Prvobitno se govorilo o 2016. godini, zatim o 2018. i 2024. godini, dok je sada, prema njegovim riječima, kao rok određena 2032. godina.
Ipak, upozorava da bi bez dodatnih donacija i podrške proces mogao potrajati još mnogo duže.
– Ako se nastavi ovako i ako ne bude tih nekih donacija sa strane, onda nećemo završiti do 2045., možda ni do 2050. – kazao je Jovović.
Posebno ga zabrinjava to što se o deminiranju u javnosti uglavnom govori tek nakon nesreća i stradanja.
– Nažalost, o deminiranju se govori samo kada se desi deminerska nesreća ili kada strada civilno lice u obilježenom minskom polju. Par dana se pominje da će se preuzeti mjere i tu se sva priča završava – rekao je.
U inostranstvu cijene stručnost deminera iz BiH
Jovović je ukazao i na paradoks da su demineri iz Bosne i Hercegovine veoma cijenjeni kada rade u inostranstvu, dok je njihov položaj kod kuće daleko od zadovoljavajućeg.
– Ovi moji kolege koji su otišli, demineri iz Bosne i Hercegovine, cijenjeni su u inostranstvu, puno se poštuju. Svaki deminer iz Bosne i Hercegovine koji je išao vani, cijeni se njegov rad i stručnost kojom je obučen – naveo je.
Na pitanje zašto je njihov položaj u BiH toliko loš, odgovorio je:
– Šta se dešava u Bosni i Hercegovini, zašto smo mi na tako niskim granama, nemam odgovora.
Posljednje dvije godine posebno su teške za deminiranje u BiH. Povlačenje stranih donatora dovelo je do toga da su mnogi radnici ostali bez posla, dok njihova profesija i dalje čeka zakonsko i društveno priznanje koje bi odgovaralo riziku i značaju posla koji obavljaju.

N1

Nastavi čitati

Društvo

RiTE Ugljevik uzima kredit od 18 miliona KM, VLADA RS DAJE GARANCIJU

Vlada Republike Srpske donijela je Odluku o davanju saglasnosti za izdavanje garancije Republike Srpske za kreditno zaduženje Rudnika i Termoelektrane Ugljevik kod poslovne banke u iznosu od 18 miliona KM.

Kako je navedeno u odluci, finansijska sredstva obezbijeđena iz ovog kredita biće usmjerena u finansiranje kapitalne investicije, a  čime se planira nastavak modernizacije i unapređenja proizvodnih kapaciteta u ovom energetskom gigantu.
Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Sunčani periodi, temperatura do 17 stepeni

U BiH se očekuje postepeno smanjenje oblačnosti uz sunčane periode, a u Hercegovini pretežno sunčano i najtoplije.

Ujutro će biti svježe, uz maglu i nisku oblačnost, koja se ponegdje može i duže zadržati, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.Duvaće slab do umjeren vjetar, na jugu na momente i pojačan, istočnih do sjeveroistočnih smjerova. Minimalna temperatura vazduha iznosiće od jedan do pet stepeni, na jugu do osam, u višim predjelima od minus tri, a dnevna od sedam u višim predjelima i mjestima s maglom do 13 na sjeveroistoku, na jugu do 17 Celzijusovih stepeni.

Nastavi čitati

Aktuelno