Connect with us

Društvo

O minimalcu nema priče jer nas niko iz Vlade ne zove

Predstavnici sindikata i poslodavaca u Srpskoj tvrde da su spremni da sjednu za isti sto i otpočnu razgovore o iznosu najniže plate za ovu godinu, ali navode da nema ko da ih okupi jer je republički Ekonomsko socijalni savjet trenutno bez predstavnika trećeg partnera, odnosno Vlade.

S formiranjem nove Vlade RS premijer Radovan Višković trebalo je da predloži nove predstavnike Vlade u Ekonomsko socijalni savjet. Predsjednik tog savjeta doskoro je bio ministar rada i boračko-invalidske zaštite RS Duško Milunović, a članovi ministri finansija, energetike i rudarstva te preduzetništva Zora Vidović, Petar Ćokić i Vjekoslav Petričević. Milunović i Petričević više nisu u ministarskim foteljama.

– Mi smo uvijek bili spremni da sjednemo za sto, ali zbog nerealnih zahtjeva sindikata nismo se dogovorili. Sada je sve na Vladi jer oni bi trebalo da predlože svoje članove u Ekonomsko socijalni savjet, odnosno trebalo bi da imenuju svoje predstavnike da bismo mogli razgovarati. Bez toga nema ništa. Nema ko sazvati sastanak. Milunović je bio predsjednik i otišao je. Neka zakažu sastanak i eto nas – rekao je “Glasu Srpske” predsjednik Unije udruženja poslodavaca RS, Saša Trivić.

Koliko bi trebalo da poraste najniža plata, Trivić navodi da bi na to pitanje trebalo da odgovori matematika.

– Ministarstvo finansija prošle godine napravilo je dobru analizu. To treba da uradi i ove. Najniža plata ne treba da bude stvar pijace, nego matematike. Eventualni rast minimalca ne treba biti ništa značajno – poručio je Trivić.

Iz Saveza sindikata poručuju da su u drugom polugodištu 2022. godine u više navrata inicirali okupljanje socijalnih partnera, ali da se na posljednjem zakazanom sastanku predstavnici poslodavaca nisu ni pojavili.

– Poslodavci neće i ne žele da pregovaraju, niti to njih interesuje. Njihov stav je da najnižu platu ne treba povećavati i da je 650 maraka dovoljno i prihvatljivo – rekla je predsjednica Saveza sindikata RS, Ranka Mišić.

Navodi da su oni uvijek spremni da sjednu za sto sa svima koji žele da razgovaraju.

– Ekonomsko socijalni savjet trenutno ne funkcioniše jer nema predstavnike Vlade. Pozivam premijera da imenuje svoje predstavnike u savjet iz reda ministara kako bismo mogli sazvati sjednicu i pokušati ponovo dogovoriti iznos najniže plate za ovu godinu – rekla je “Glasu” Mišićeva i podsjetila da je zakonska obaveza premijera da odredi iznos najniže plate ako socijalni partneri ne postignu dogovor o ovom pitanju.

Viškovićeva poruka

Radovan Višković zatražio je od poslodavaca i sindikata da sjednu za isti sto i dogovore iznos najniže plate u Srpskoj.

– Sjedite, pričajte pet sati ili pet dana i dogovorite se. Sada ja to tražim od njih – rekao je Višković u intervjuu “Glasu Srpske”. Višković smatra da se mnoge obaveze nekorektno prebacuju na Vladu.

Izvor: glas srpske

Related Topics:

Društvo

DAN ŽALOSTI U RS: Na svim institucijama Republike Srpske zastave će danas biti spuštene na pola koplja

U Republici Srpskoj je Dan žalosti povodom obilježavanja 33 godine od muslimanskog zločina nad Srbima u srednjem Podrinju i Birču, gdje je stradalo 3.267 Srba tokom Odbrambeno-otadžbinskog rata.

Odluku o proglašenju Dana žalosti donijela je Vlada Republike Srpske.

Na svim institucijama Republike Srpske zastave će danas biti spuštene na pola koplja, sve kulturne manifestacije će biti otkazane, a sportski događaji prilagođeni Danu žalosti.

Nastavi čitati

Društvo

NEMA DA FALI! Evo koliko koštaju obroci za zatvorenike u Banjaluci

Kazneno-popravni zavod Banjaluka ne puni medijske stupce spektakularnim pričama iz zatvora, ali zato troškovi hrane svakako zaslužuju pažnju. Jer, hraniti pritvorenike i osuđenike nije ni malo jeftino.

Kazneno-popravni zavod Banjaluka odlučio je tako da nabavi svježe i konzervirano voće i povrće koje će koštati više od 130.000 KM godišnje.

Tender je bio otvoren, javila su se dva ponuđača, a posao je na kraju dobila firma „Trnisa“ iz Laktaša. Ugovor traje tri godine, a ukupna vrijednost je 380.710 maraka bez PDV. Kad se sve podijeli, dolazimo do cifre od oko 127.000 KM godišnje i to bez PDV.

Samo za voće i povrće. Ali to je tek dio menija.

U martu ove godine, KPZ Banjaluka je sklopio još jedan trogodišnji ugovor i to sa firmom „Novo-teks“ iz Banjaluke, ovaj put za nabavku hrane. Ugovor vrijedan 1.709.400 KM bez PDV pokriva ostatak kuhinje: meso, hljeb, mliječne proizvode, suhomesnate proizvode i sve ono što zatvorska trpeza (ipak) podrazumijeva.

Kad se sve sabere, dolazimo do cifre od više od 2 miliona maraka za tri godine. To znači da nas zatvorska ishrana u Banjaluci godišnje košta preko 620.000 KM.

Naravno, ovdje ne govorimo o luksuzu, već o osnovnim obrocima koji moraju zadovoljiti zakonom propisane standarde ali i dalje, cifra nije mala.

Treba imati na umu da se u zatvorskom restoranu hrane i zaposleni, ali najveći dio ovog iznosa ipak otpada na potrebe osuđenika i pritvorenika. I tako, dok se na slobodi mnogi pitaju kako spojiti kraj s krajem, iza zatvorskih zidina, makar kad je riječ o tanjiru, stvari izgledaju prilično stabilno, prenosi Srpskainfo.

Jer zatvorski život možda i nije lak, ali ni džabe ne dolazi. Bar ne poreskim obveznicima.

Nastavi čitati

Društvo

REVIZIJA ILI ŠMINKANJE? Novi direktor IRB RS produžio radno vrijeme, zaposleni sumnjaju u pravu namjeru!

Novi vršilac dužnosti direktora Investiciono – razvojne banke (IRB) Republike Srpske Boris Knežević produžio je radno vrijeme za sve rukovodioce, direktore svih sektora, ali i izvršne direktore do 18:00 časova zbog revizije poslovanja, koju inače provodi lično on, saznaje portal CAPITAL.

Odluka je izazvala pravu pometnju među zaposlenima koji su ostali zatečeni njegovim namjerama.

Iz IRB-a navode da Knežević reviziju obavlja nakon 18 časova kada završi sa svima i dobije informacije nakon čega vrši analizu dostavljene dokumentacije u skladu sa Zakonom o računovodstvu i finansijama Republike Srpske.

Dodaju da je kvalifikovan jer ima znanje ovlašćenog sudskog vještaka i licenciranog internog revizora iz oblasti bankarstva.

„Dodatna olakšavajuća okolnost je ta što je v.d. direktora, preuzimanjem dužnosti, zatekao i proces eksterne revizije, koji je još u toku, što mu omogućava brzinu u radu i kvalitet informacija“, stoji u odgovoru IRB-a.

Oni tvrde da ostali radnici rade kao i do sata, od osam do 16:00 časova.

Podsjećamo, Knežević je na čelo IRB-a došao nakon što je prethodni vršilac dužnosti direktora Srđan Jovanović podnio ostavku, navodno iz zdravstvenih razloga.

Nastavi čitati

Aktuelno