Connect with us

Svijet

“O OVE DVIJE STVARI NE PREGOVARAMO”: Zelenski pred sastanak sa Trampom otkrio koje su crvene linije za Kijev

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski izjavio je, uoči sastanka sa američkim predsjednikom Donaldom Trampom u nedjelju da su jasne crvene linije koje je postavio – Ukrajina neće da ustupi teritoriju niti nuklearnu elektranu Zaporožje i istovremeno pozvao na snažne bezbjednosne garancije.

elenski, koji je na putu ka Kanadi, koju će posjetiti prije SAD, rekao je na onlajn konferenciji, da će sa kanadskim premijerom Markom Karnijem razgovarati o svim pitanjima, podijeliti detalje o dokumentima koje će pregledati sa Trampom i pokrenuti sva osjetljiva pitanja, prenosi “Kijev post”.

Komentarišući planirani sastanak na Floridi, Zelenski je pojasnio da će se vjerovatno održati u prisustvu medija, odnosno da će biti javan, ne pojašnjavajući da li će pristup medijima biti omogućen na početku ili na kraju sastanka.

Dodao je da će razgovori na nivou lidera poslužiti kao potvrda napretka u pregovorima između ukrajinske i američke strane.

Istovremeno, naglasio je važnost aktuelnih kontakata između ukrajinskog i američkog pregovaračkog tima, posebno s obzirom na to da su američki predstavnici vodili razgovore s Rusijom, uključujući i one u Moskvi.

Ukrajina, rekao je, bila je zainteresovana da osigura da američki zvaničnici steknu dublje razumijevanje stava Kijeva.

– Naši sastanci su pomogli našim partnerima da razumiju mnoge detalje – posebno bezbjednosne garancije, njihov pravni okvir i rizike sporazuma sa Rusijom koji možda više neće da funkcioniše. To se odnosi i na rad nuklearne elektrane Zaporožje i druga teritorijalno osjetljiva pitanja – rekao je Zelenski.

Na pitanje o ukrajinskim “crvenim linijama” u pregovorima i potencijalnim kompromisima, Zelenski je naglasio da o određenim pitanjima ne može da se pregovara.

– Danas definitivno postoje crvene linije za ukrajinski narod… To uključuje naše teritorije i nuklearnu elektranu Zaporožje. Pravno gledano, nećemo ništa priznati ni pod kojim uslovima – rekao je on i dodao da će se vlada konsultovati sa ukrajinskim narodom pre donošenja bilo kakvih važnih odluka.

Zelenski je naglasio i važnost kontinuirane evropske podrške Ukrajini.

– Nemamo dovoljno dodatnih sistema protivvazdušne odbrane, i to je svima jasno. Dobili su sve detalje od nas. Potrebne su nam sistematske isporuke sistema i raketa – više raketa – jer Rusija napada sve većim brojem dronova i raketa – rekao je on.

Naglasio je i da za održavanje izbora i referenduma prvo moraju da budu osigurani bezbjednosni uslovi.

Rekao je da je od jutros ukrajinska Služba za spoljne poslove saopštila da je Rusija već zadužila svoje agencije da osiguraju da Ukrajinci koji žive u Rusiji, kao i oni na teritorijama koje je okupirala Moskva, mogu da glasaju.

Bijela kuća potvrdila Trampov sastanak sa Zelenskim sutra na Floridi
Predsednik SAD Donald Tramp sastaće se sa ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim na Floridi u nedjelju, saopštila je Bijela kuća.

Prema rasporedu američkog predsednika, bilateralni razgovori će se održati u 15.00 časova po lokalnom vremenu u Palm Biču na Floridi.

Bijela kuća nije izdala posebno saopštenje s tim u vezi, ali je u rasporedu za vikend koji je poslala medijima precizirala satnicu za sastanak između Trampa i Zelenskog za nedelju u 15 časova, prenosi “Njujork tajms”.

Više detalja nije saopšteno.

Zelenski je ovaj sastanak najavio na društvenim mrežama u petak.

On je rekao da će tom prilikom doneti novi plan od 20 tačaka za okončanje rata, koji uključuje prijedlog za demilitarizovanu zonu, a glavni fokus sastanka biće bezbednosne garancije za Ukrajinu.

Related Topics:

Svijet

DIREKTOR CIA O OBJAVI TAJNIH DOKUMENATA: Cilj jačanje povjerenja u izbore

Direktor američke Centralne obavještajne agencije (CIA) Džon Retklif izjavio je danas da je cilj objavljivanja dokumenata o američkim izborima, sa kojih je administracija predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trampa skinula oznaku tajnosti, jačanje povjerenja javnosti u izborni proces, dok su kritičari ocijenili da bi taj potez mogao da proizvede suprotan efekat.

Retklif je na društvenoj mreži Iks naveo da zaštita američke demokratije i integriteta izbora od stranog uticaja i miješanja ostaje jedan od najvažnijih prioriteta.

“Ta pitanja zaslužuju javnu provjeru kako bi temelji naše demokratije, bezbjednost i povjerenje javnosti u izbore bili neupitni”, poručio je Retklif, prenio je CNN.

CIA je bila jedna od nekoliko američkih agencija koje su učestvovale u objavljivanju dokumenata na sajtu Bijele kuće.

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je prethodno danas, u obraćanju naciji, da je Kina nezakonito pribavila podatke o oko 220 miliona američkih birača i pokušala da utiče na predsjedničke izbore 2020. godine, pozivajući se na dokumenta sa kojih je administracija skinula oznaku tajnosti i objavila ih na sajtu Bijele kuće.

Retklif je tokom prvog mandata Donalda Trampa obavljao funkciju direktora Nacionalne obavještajne službe (ODNI), kada je američka obavještajna zajednica zauzela stav koji se razlikovao od tvrdnji koje je Tramp iznio u svom obraćanju.

Nastavi čitati

Svijet

VELIKI POŽAR U ŠPANIJI: Vatra guta hiljade hektara šume, vatrogasci daju sve od sebe da ugase vatru

Šumski požar u opštini Ores u sjevernoj španskoj regiji Aragon izgorjelo je više od 7.600 hektara, a najmanje 1.000 ljudi je evakuisano dok vatrogasci pokušavaju obuzdati požar.

Požar, koji je izbio u blizini Oresa u sjeveroistočnoj španskoj regiji Aragon 15. jula tokom intenzivnog toplotnog talasa, brzo se proširio preko suve vegetacije, što je izazvalo preventivnu evakuaciju najmanje pet sela.

Vlasti su premjestile stanovnike na sigurno dok je gust dim prekrio područje, a brzo napredujući plamen prijetio domovima, poljoprivrednom zemljištu i kritičnoj infrastrukturi.

Vojne jedinice za hitne slučajeve, uključujući špansku specijaliziranu Unidad Militar de Emergencias (UME), bile su raspoređene zajedno s civilnim vatrogasnim ekipama, radeći danonoćno u izazovnim uslovima. Timovi na terenu koristili su crijeva visokog pritiska i tehnike probijanja požara, dok je zračna podrška iz helikoptera i aviona za bacanje vode vršila ponovljena ispuštanja kako bi usporila napredovanje požara preko neravnog i teško pristupačnog terena, prenosi Klix.

Regionalni zvaničnik Roberto Bermudez de Kastro opisao je incident kao jednu od najozbiljnijih požarnih vanrednih situacija u Aragonu posljednjih godina.

Premijer Pedro Sančez obećao je punu podršku vlade tekućim operacijama u hitnim slučajevima i pomoć pogođenim zajednicama, dok nacionalne i regionalne vlasti ostaju u stanju visoke pripravnosti.

Prema Evropskom sistemu za informisanje o šumskim požarima (EFFIS), skoro 400.000 hektara izgorjelo je širom Španije tokom prošlogodišnje rekordne sezone šumskih požara. Stručnjaci upozoravaju da sve češći toplotni talasi, produžena suša i promjenjivi klimatski obrasci pogoršavaju rizike od šumskih požara, posebno u južnoj Evropi, gdje sezone požara postaju duže, intenzivnije i teže ih je kontrolisati.

Nastavi čitati

Svijet

SZO UPOZORAVA: Vještačka inteligencija već odlučuje o zdravlju miliona Evropljana, a većina zemalja nema nikakva pravila

Vještačka inteligencija već je postala dio svakodnevnog rada bolnica širom Evrope – pomaže u postavljanju dijagnoza, organizaciji lečenja i komunikaciji s pacijentima.

Samo 8 odsto zemalja u evropskom regionu Svetske zdravstvene organizacije ima strategiju za primenu vještačke inteligencije u zdravstvu, dok gotovo 40 odsto država nema etičke smjernice za njenu upotrebu u zdravstvenim ustanovama.

Evropa mora da sustigne ubrzani razvoj primjene veštačke inteligencije u bolnicama, upozorava Svjetska zdravstvena organizacija (SZO).

Rješenja zasnovana na vještačkoj inteligenciji sve se više primjenjuju u evropskim bolnicama, ali samo mali broj zemalja ima jasna pravila koja uređuju njihovu upotrebu, što može dovesti pacijente u rizik, upozorio je regionalni direktor SZO za Evropu, Hans Henri P. Kluge.

Alati zasnovani na vještačkoj inteligenciji iz korena menjaju zdravstvenu zaštitu i ulivaju nadu zdravstvenim radnicima koji rade pod velikim opterećenjem.

Od dijagnostičkih sistema do unapređenja organizacije rada, vještačka inteligencija pomaže zdravstvenim sistemima širom Evrope. Međutim, iako se ovi alati već koriste, u većini zemalja ne postoje odgovarajući propisi koji bi uređivali njihovu primenu.

„Najveći izazov danas predstavlja jaz između primjene vještačke inteligencije i njenog odgovarajućeg regulisanja”, rekao je Kluge na konferenciji za novinare održanoj 15. jula u Lisabonu.

On je upozorio da će, što taj jaz bude duže postojao, posledice po ljude biti ozbiljnije.

„Pristrasan algoritam može dovesti do pogrešne dijagnoze stvarnog pacijenta, sa stvarnim i ozbiljnim posljedicama”, naglasio je Kluge.

Već dvije trećine od ukupno 53 zemlje evropskog regiona SZO koristi veštačku inteligenciju u dijagnostici, dok polovina država ima čet-botove za komunikaciju s pacijentima zasnovane na vještačkoj inteligenciji. Ipak, samo svaka dvanaesta zemlja ima strategiju koja definiše način upravljanja i nadzora nad njenom primenom.

Samo osam odsto zemalja evropskog regiona SZO ima posebnu strategiju za primjenu vještačke inteligencije u zdravstvu, dok gotovo 40 odsto nema etičke smjernice za njenu upotrebu u zdravstvenim ustanovama.

Situacija nije bolja ni kada je riječ o obrazovanju. Samo svaka peta zemlja uključuje obuku iz oblasti vještačke inteligencije u obrazovanje budućih zdravstvenih radnika, dok tek svaka četvrta organizuje dodatne obuke za zaposlene u zdravstvenom sistemu.

Kluge je ocijenio da je ovakvo stanje „zabrinjavajuće” i upozorio da može imati ozbiljne posljedice po zdravlje ljudi.

„Sve to dodatno narušava poverenje građana u zdravstvene sisteme u cjelini”, rekao je on.

SZO planira da 2028. godine predstavi Mapu puta za primjenu vještačke inteligencije u zdravstvu, koja bi trebalo da posluži kao smernica državama za bezbjednu, etičku i odgovornu upotrebu ove tehnologije.

Nastavi čitati

Aktuelno