Nigerijski tinejdžer Mahmud Sadis Baba, poznat kao Abin al Abin Džadžau (Čudo Zarije), pokušao je da inspiriše promjene u nigerijskoj politici i da se kandiduje za poslanika Narodne skupštine te zemlje ispred stranke Sveprogresivni kongres (APC), ali je diskvalifikovan nakon što je otkriveno da je rođen 2010. godine, a ne 1995. godine, kako je tvrdio.

Političar, koji je tvrdio da ima patuljasti rast, i da ima 30 godina, povukao se sa nigerijskih parlamentarnih izbora zbog optužbi za manipulaciju godinama, prenosi list Ratopati.

Baba, stanovnik Sabon Garija, rekao je u svom video-obraćanju biračima da ima završenu srednju školu i da je ranije radio kao vozač, kao i da su njegov nizak rast i djetinjasti izgled posljedica patuljastog razvoja, prenosi Tanjug.

On je članovima stranke u video-izjavi rekao “ovo nije o meni, ovo je u ime naroda, narod me je pozvao da im služim i ja ću služiti”, što je postala najcitiranija politička izjava na nigerijskim društvenim mrežama.

If Mahmud Sadis Buba wins the Sabon Gari Federal Constituency seat at 30 years old, he will become the youngest member of the House of Representatives and one of the youngest influential politicians in Nigeria. This will definitely mean a lot to his people. pic.twitter.com/1btic0r9w2

— Akereyejo (@Palermo_seun) May 11, 2026

Izbori za Nacionalnu skupštinu Nigerije zahtijevaju da kandidati imaju najmanje 25 godina, ali su fotografije pasoša i izvoda iz matične knjige rođenih i školskih dokumenata povezanih sa Mahmudom Sadis Babom pokazale da je on samo tinejdžer.

Nakon početka njegove izborne kampanje, Babin bivši učitelj takođe se javio medijima i potvrdio da je predavao Babi u nižim razredima srednje škole i da on ima samo 16 godina, što je dodatno pojačalo kontroverzu.

MAN IN THE NEWS: Mahmud Sadis Buba – former driver who made brief waves in Kaduna politics

Mahmud Sadis Buba, an aspirant of the All Progressives Congress (APC) for the Sabon Gari federal constituency in Kaduna state, has drawn widespread attention after scaling the party’s… pic.twitter.com/Jpfw6h8ZtI

— TheCable (@thecableng) May 16, 2026

Partija APC, kojoj je Baba pripadao, u početku ga je branila, tvrdeći da je to bila planirana propaganda protiv njega ali kako su se dokazi gomilali, stranka ga je diskvalifikovala pod optužbom za prevaru zbog godina.

Baba je potom napisao pismo predsjedniku APC-a u kojem je objavio svoje povlačenje iz kandidature nakon konsultacija sa strankom.

Ruski predsednik Vladimir Putin potpisao je  zakon kojim se ovlašćuje upotreba ruske vojske za zaštitu ruskih građana u slučaju njihovog hapšenja, krivičnog gonjenja ili drugih postupka koje bi preduzeli sudovi u drugom zemljama.

Prema novom zakonu, ruski predsednik će moći da komanduje jedinicama ruskih oružanih snaga kako bi zaštitile ruske građane od krivičnog gonjenja od strane stranih i međunarodnih sudova, kojima je dodeljena nadležnost bez učešća Rusije, prenosi TASS.

Zakon predviđa da će, po diskrecionom pravu predsednika, vladine agencije takođe moći da preduzmu mere za zaštitu ruskih građana u slučaju njihovog hapšenja, krivičnog gonjenja ili drugog krivičnog gonjenja od strane stranih sudova.

(Tanjug)

Papa Lav XIV u svojoj enciklici Magnifica Humanitas (“Veličanstvena čovječnost”) poziva društvo i razvijače vještačke inteligencije da uspostave “zajedničke standarde socijalne pravde” kako bi vještačka inteligencija poštovala ljudsko dostojanstvo i služila opštem dobru.

Vještačka inteligencija nije moralno neutralan alat, nije važno samo kako se koristi, nego i kako je oblikovana, piše papa Lav u dokumentu čiji je puni naslov: “Magnifica Humanitas: O zaštiti ljudske osobe u dobu vještačke inteligencije”, piše EWTN.

Služe li tehnologije zaista čovječanstvu ili ga podvrgavaju

Papa upozorava da “moralnija vještačka inteligencija nije dovoljna ako tu moralnost određuje nekolicina… Kao i kod svake velike tehnološke promjene, vještačka inteligencija ima tendenciju da jača moć onih koji već posjeduju ekonomske resurse, stručnost i pristup podacima”.

Prva enciklika Lava XIV obuhvata širok raspon društvenih pitanja, s posebnim naglaskom na uticaj vještačke inteligencije na obrazovanje, ekonomiju, nezaposlenost, rad, razvoj mladih, trgovinu ljudima i rat.

Smjernice za donošenje odluka

Kao smjernice za donošenje odluka i “kriterijume za procjenu služe li tehnologije zaista čovječanstvu ili ga podvrgavaju”, papa predlaže načela katoličke socijalne nauke: dostojanstvo osobe, opšte dobro, univerzalnu namjenu dobara, supsidijarnost, solidarnost i pravdu.

Lav preuzima izraz “tehnokratska paradigma” iz enciklike Laudato Si’ pape Franje iz 2015. godine, u kojoj je, kako navodi, Franjo kritikovao paradigmu “koja nastoji sve svesti na objekat kojim treba ovladati”.

Očuvanje ljudskosti

U toj anti-humanističkoj viziji, nastavlja papa, “punina života poistovjećuje se s posjedovanjem sve više, smanjenjem slabosti, uklanjanjem nesigurnosti i uspostavljanjem potpune kontrole. Kada efikasnost postane krajnje mjerilo vrijednosti, ljudi dolaze u iskušenje da sami sebe posmatraju kao projekat koji treba optimizovati, a ne kao osobe pozvane na odnos i zajedništvo.”

Centralno pitanje, prema papi, jeste očuvanje naše ljudskosti, a to je nešto u čemu bi svi trebalo da učestvuju u traženju odgovora.

Povezana vijest:

Oči svijeta uprte u Vatikan: Papa Lav XIV danas pravi presedan

Pritom se poziva na jednog od svojih duhovnih uzora, svetog Avgustina iz Hipona, citirajući njegovo djelo De Civitate Dei (“O Božjoj državi”): “Dva su grada izgradile dvije ljubavi: zemaljski grad, ljubav prema sebi sve do prezira prema Bogu; nebeski grad, ljubav prema Bogu sve do prezira prema sebi.” Kao i kroz istoriju, zaključuje papa, te se dvije ljubavi i danas bore za prevlast u ljudskim srcima.

Od socijalnog nauka Crkve do borbe za moć

Papa poručuje da čovječanstvo mora odlučiti hoće li tehnologiju koristiti za dominaciju ili za izgradnju pravednijeg i solidarnijeg društva.

Kritikuje transhumanističke ideje koje čovjeka svode na projekat optimizacije te zagovara hrišćanski humanizam u kojem je osoba pozvana na ljubav, zajedništvo i nadilaženje sebe kroz odnos s drugima.

Veliki dio enciklike posvećen je i ratu. Papa upozorava da svijet klizi prema “nasilnoj kulturi moći”, uz obnovu ratova, trku u razvoju sve moćnijih tehnologija i slabljenje međunarodnih etičkih normi. Smatra da je teorija “pravednog rata” zastarjela te poziva na dijalog, diplomatiju i oprost kao puteve rješavanja sukoba.

Citirao Tolkina

U svojoj enciklici (paragraf 213) papa citira Tolkienovog Gospodara prstenova.

Navodi kako je “katolički autor dvadesetog vijeka J.R.R. Tolkien, riječima jednog od protagonista svojih romana, opisao našu odgovornost na sljedeći način: ‘Naša zadaća nije da ovladamo svim mijenama svijeta, nego da učinimo ono što je u našoj moći za dobrobit vremena u kojem živimo, iskorjenjujući zlo na poljima koja poznajemo, kako bi oni koji dolaze nakon nas imali čistu zemlju za obrađivanje.'”

Izgradnja civilizacije ljubavi

“Civilizacija ljubavi neće nastati iz jednog jedinog ili spektakularnog čina, nego iz ukupnosti malih i postojanih djela vjernosti koja služe kao brana dehumanizaciji. Zato je vrijedno zastati i promisliti o nekim aspektima načina na koji svako od nas, na svoj način, može sarađivati u izgradnji civilizacije ljubavi. Ne pretendujući da iscrpim ovu temu, želio bih predložiti pet puteva prema svakodnevnoj i javnoj odgovornosti: potrebu za razoružavanjem riječi, izgradnju mira kroz pravdu, prihvatanje perspektive žrtava, njegovanje zdravog realizma te obnovu dijaloga i multilateralizma”, naveo je papa Lav u enciklici.

Enciklika se završava optimističnom porukom da je moguće graditi “civilizaciju ljubavi”, mira i suživota.