Petar Đokić, ministar energetike i rudarstva Republike Srpske, tvrdi da će do kraja februara ove godine, biti isplaćeno 60 miliona KM firmi “Comsar Energy Group Limited” sa Kipra, čiji je vlasnik Rašid Serdarov, a kako bi se preuzela kompletna koncesija nad firmom “Comsar Energy Republika Srpska”.

-Do kraja februara biće isplaćen preostali iznos od 60 miliona maraka i zatvorena cijela priča u vezi sa ‘Comsarom’ – rekao je Đokić za portal  “Capital“.

Naglasio je da je od Ministarstva finansija RS dobio uvjerenja da će sredstva biti obezbijeđena, čime će ovaj posao biti u potpunosti završen.

Poslanički klub SDS-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske zatražiće da se Ivo Pavković, načelnik Opštine Široki Brijeg i pjevač Marko Perković Thompson proglase nepoželjnim osobama u Srpskoj zbog veličanja ustaštva, rekao je Ognjen Bodiroga, predsjednik ovog kluba.

On je rekao da će Klub SDS-a predložiti zakazivanje posebne sjednice parlamenta, na kojoj bi bila usvojena rezolucija o osudi veličanja ustaške ideologije.

Povod za proglašavanje nepoželjnim osobama i usvajanje rezolucije je Thompsonov koncert u Širokom, gdje su bila prisutna ustaška obilježja i veličanje NDH.

Bodiroga je izrazio očekivanje da će svi poslanici prihvatiti izglasavanje ovakve rezolucije i dodao da su otvoreni za primjedbe i sugestije u popravljanju konačnog teksta.

Kako je naglasio, u rezoluciji bi trebalo da stoji poziv za čuvanje istorijske istine i njegovanje sjećanja na žrtve fašističkog terora i osuda isticanja, veličanja i slavljenja ustaške ideologije.

Rekao je da će SDS, ako vladajući ne prihvate ovaj prijedlog, trećinom potpisa poslanika zatražiti da se zakaže sjednica Kolegija parlamenta, kako bi se posebna sjednica na ovu temu mogla zakazati na ovaj način.

Šta piše u prijedlogu rezoluciji?

– Polazeći od ustavne obaveze zaštite ljudskog dostojanstva, slobode i jednakosti svih građana, poštujući antifašističke vrijednosti na kojima se zasniva savremeno demokratsko društvo, podsjećajući na masovna stradanja srpskog naroda, kao i drugih naroda i antifašista tokom Drugog svjetskog rata, naglašavajući da je ustaška ideologija bila zasnovana na fašizmu, rasizmu i mržnji, te da je dovela do genocida i zločina protiv čovječnosti, izražavajući duboku zabrinutost zbog savremenih pojava ustaštva, opravdanja i relativizacije ustaške ideologije i njenih simbola, Narodna skupština Republike Srpske donijela je rezoluciju o osudi veličanja ustaške ideologije – stoji u prijedlogu teksta.

Dodaje se da Narodna skupština Republike Srpske najoštrije osuđuje svako veličanje, isticanje, promovisanje ili opravdavanje ustaške ideologije, pokreta, simbola i pozdrava, te da konstatuje da je ustaški režim bio zločinački i totalitarni režim odgovoran za genocid, masovne zločine i progon Srba, Jevreja, Roma i drugih antifašista.

– Narodna skupština poziva Vladu Republike Srpske da dosljedno primjenjuje ustavne i zakonske odredbe kojima se zabranjuje govor mržnje i podsticanje netrpeljivosti, te da proglasi nepoželjnim osobama u Republici Srpskoj načelnika Širokog Brijega Ivu Pavkovića kao i Marka Perkovića Tompsona – naglašeno je

Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH kao stranka u postupku dao je mišljenje da visoki predstavnik po Ustavu BiH nije nadležan za donošenje zakona, međutim to mišljenje za sam Ustavni sud BiH nije obavezujuće, a ako je suditi po ranijim odlukama, ustavnost izmjena Krivičnog zakona BiH koje je nametnuo Kristijan Šmit neće biti dovedena u pitanje

“Parlamentarna skupština BiH je strana u postupku. Ustavnopravna komisija Predstavničkog doma samo je neko ko u ime Doma se izjašnjava. Ovo je prvi put da Predstavnički dom daje jedno ovako mišljenje”, rekao je za “Nezavisne” Milan Petković, zamjenik predsjedavajućeg Ustavnopravne komisije Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH.

Zahtjev za ocjenu ustavnosti
Podsjećanja radi, poslanici SNSD-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske podnijeli su zahtjev za ocjenu ustavnosti izmjena Krivičnog zakona. Radi se o izmjenama po kojima je osuđen Milorad Dodik, bivši predsjednik Republike Srpske, a koje se odnose na to da je neizvršavanje odluka visokog predstavnika krivično djelo. Nakon što je taj zahtjev stigao u Ustavni sud BiH, on je zatražio mišljenje Predstavničkog doma, a Kolegijum Predstavničkog doma kao nadležnu odredio je Ustavnopravnu komisiju.

U Ustavu BiH ne postoji institucija visokog predstavnika
U samom zahtjevu poslanici Narodne skupštine Republike Srpske, između ostalog, naveli su da u Ustavu BiH ne postoji institucija visokog predstavnika, niti ovlaštenje da donosi zakone.

“Ustav BiH (Aneks 4 Opšteg okvirnog sporazuma za mir u BiH) iscrpno nabraja organe vlasti na nivou BiH. To su Parlamentarna skupština BiH, Predsjedništvo BiH, Savjet ministara, Ustavni sud i Centralna banka. Razumno je zaključiti da nametanje člana 203 a KZ BiH predstavlja uzurpiranje isključive nadležnosti Parlamentarne skupštine BiH. Svaka uzurpacija sadrži elemente protivpravnosti inače ne bi bila uzurpacija”, piše u zahtjevu SNSD-ovih poslanika u Narodnoj skupštini Republike Srpske.

Dalje, u zahtjevu se navodi da Aneks 10 na koji se poziva OHR nema hijerarhijsku prednost nad Ustavom BiH. Naveli su da se iz sadržine Ustava BiH vidi da je jedino Evropska konvencija za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda hijerarhijski nadležna Ustavu BiH.

“Dakle, Aneks 10 ne sadrži odredbu da visoki predstavnik može donositi zakone, a pogotovo ne krivične norme”, naveli su poslanici SNSD-a u svom zahtjevu.

Šmit nikada nije potvrđen od strane Savjeta bezbjednosti UN
U zahtjevu se ističe i to da Kristijan Šmit nikada nije potvrđen od strane Savjeta bezbjednosti UN i da samim tim formalno pravno ne ispunjava minimalne uslove da obavlja funkciju visokog predstavnika.

“Ako lice nije visoki predstavnik, njegove odluke nemaju relevantan pravni status, a član 203 a se obara ex fundamento”, piše u zahtjevu.

Kada je riječ o mišljenju Ustavnopravne komisije, odnosno Predstavničkog doma, do sada se nikada nije desilo da oni izađu sa mišljenjem da visoki predstavnik nije nadležan za donošenje zakona. Na samoj sjednici Ustavnopravne komisije BiH Albin Muslić (SDP), predsjedavajući, po ranijoj praksi, predložio je da se Komisija ne izjašnjava i da sve proslijedi Ustavnom sudu BiH, međutim na insistiranje Petkovića, koji je i formulisao zaključak, na kraju se ipak glasalo.

Osim Petkovića, za mišljenje po kojem visoki predstavnik nije nadležan za donošenje zakona glasali su i Mladen Bosić (SDS), Marinko Čavara (HDZ) i Darijana Filipović (HDZ), dok su protiv bili Muslić, Šerif Špago (SDA) i Predrag Kojović (Naša stranka).