Prislonite karticu ili telefon i platite uslugu, bez “kopanja” po novčaniku i brige imate li keša ili ne. Ovakav način plaćanja odavno je zaživio i u ugostiteljskim objektima u Republici Srpskoj, ali ono što je gostu praktičnije, brže i jednostavnije, za konobara može da znači manje para u džepu.

Uobičajeno ostavljanje napojnice nakon kafe, ručka ili večere, kao neka vrsta “moralne obaveze”, i dalje postoji, kažu za BL portal neki od banjalučkih konobara, ali je caka u tome što kod kartičnog plaćanja, strogo zakonski gledano, nemate opciju da ostavite i bakšiš, a način na koji to u praksi može da se uradi prilično je komplikovan.

Prema riječima Gorana Kurtinovića, člana Upravnog odbora Udruženja poslodavaca ugostiteljstva i turizma Republike Srpske „Horeca“, u pojedinim lokalima još uvijek se toleriše način rada u kojem se plaćanje karticom evidentira kao gotovinsko. Na taj način, kako objašnjava, slip od kartičnog plaćanja u kojem ćete uz račun ostaviti i napojnicu, tretira se kao gotovina, pa se sav promet „sabira“ kao keš. „Kada se radi na taj način, prilikom presjeka stanja ne vidi se posebno kartično plaćanje, već se sve vodi kao gotovina, a ti slipovi praktično služe kao novac. Poreska uprava za sada ne pravi veće probleme oko toga. Zakonski to nije u potpunosti ispravno, jer bi kartično plaćanje trebalo da se evidentira kao kartica, ali se u praksi još uvijek toleriše i ne sankcioniše kao ozbiljniji prekršaj“, kaže Kurtinović za BL portal.

Zbog tog “tolerisanja” i očigledno ne baš jasnih i u praksi primjenjivih pravila o bakšišu sa kartice, pojedini ugostitelji tvrde da takav sistem uopšte ne postoji i da zbog toga ostaju bez napojnice, a samim tim i dijela zarade.

“Dešava se da se maksimalno potrudimo oko gosta, da bude zadovoljan uslugom, a na kraju plati karticom i kaže da nema keša za bakšiš. Vidi se da mu je neprijatno, a neprijatno je i nama”, kaže jedan banjalučki konobar koji ne želi da se predstavi. Problem posebno dolazi do izražaja tokom ljetne sezone, kada u grad stiže veći broj turista. Stranci su navikli da napojnicu ostavljaju direktno preko POS terminala, pa ih često iznenadi kada saznaju da takva mogućnost u ugostiteljskim objektima u Republici Srpskoj uglavnom ne postoji, objašnjavaju konobari.

Da problem nije u ugostiteljima, tvrdi i vlasnik jednog od najposjećenijih banjalučkih lokala.

“To je sve na Poreskoj upravi i zakonskim rješenjima. Trenutno je situacija da novac koji primimo preko kartice mora da se poklopi sa prodatim artiklima. Ako se ostavi više novca nego što iznosi račun, poreska kontrola to može posmatrati kao nepravilnost i imaju pravo da nas zatvore”, kaže on za BL portal, takođe insistirajući da ostane anoniman.

Prema njegovim riječima, rješenje postoji i već odavno se primjenjuje u brojnim evropskim zemljama. “To nije izmišljanje tople vode. Sistem već postoji širom Evrope. Gost na terminalu odabere želi li ostaviti napojnicu, ona se evidentira posebno i na nju se obračunavaju propisane obaveze. Potrebno je samo preuzeti model koji već funkcioniše”, objašnjava sagovornik BL portala.

U zemljama zapadne Evrope, ali i u nama najbližoj, Hrvatskoj, sve češća je praksa da POS terminal nakon unosa računa ponudi gostu opciju za ostavljanje napojnice, bilo u određenom procentu ili unosom željenog iznosa.

Struka kaže da takav sistem omogućava transparentno evidentiranje napojnica, jednostavniju kontrolu i sigurnost za poslodavce, ali i dodatnu zaradu za radnike koji pružaju uslugu.

Šta nedostaje u našem fiskalnom sistemu i šta bi se moglo ili trebalo promijeniti kako bi problem s bakšišom bio riješen, BL portal je pitao u Poreskoj upravi RS, odakle su nas uputili na nadležne resore – Ministarstvo finansija i Ministarstvo trgovine i turizma Republike Srpske, čije odgovore još čekamo.
BL-PORTAL

Protivpravnim prekoračenjem zakonskih ovlaštenja, Agencija za zaštitu ličnih podataka (AZLP) BiH ugrožava javne prihode i fiskalnu stabilnost BiH.

o su poručili iz Agencije za identifikaciona dokumenta, evidenciju i razmjenu podataka BiH (IDDEEA), nakon što im je ALZP zabranila da obrađuje lične podatke u svrhu izdavanja kvalifikovanih elektronskih potvrda za elektronsko potpisivanje, osim u postupku digitalnog potpisivanja u oblasti identifikacionih dokumenata.

– Već smo jasno ukazali na to da AZLP ovim rješenjima ulazi u oblast koja je posebnim zakonom izričito uređena i za koju Zakon o elektronskom potpisu BiH jasno utvrđuje nadležnost Ministarstva komunikacija i saobraćaja BiH. Naime, to nije samo pitanje formalne nadležnosti, nego je to pitanje pravne sigurnosti cijelog sistema, s obzirom na to da sistem kvalifikovanih elektronskih potpisa nije ograničen samo na IDDEEA-u. Radi se o infrastrukturi digitalnog povjerenja na kojoj danas počivaju brojni ključni procesi na nivou BiH.  Upravo na toj infrastrukturi danas počivaju brojni zakonski i operativni procesi drugih državnih institucija, uključujući i fiskalne procese od direktnog značaja za budžet BiH – ističu iz IDDEEA.

Jedan od najvažnijih takvih procesa jeste, naglašavaju, i sistem elektronskih prijava UIO BiH, kroz koji poreski obveznici svakodnevno podnose PDV prijave, carinske deklaracije i druge fiskalne akte.

– Kroz taj sistem država svakog mjeseca uredno ostvaruje više od 800 miliona KM javnih prihoda, što jasno pokazuje koliko je kontinuitet tog sistema važan za finansijsku stabilnost države. To su sredstva iz kojih se finansiraju plate zaposlenih u javnom sektoru, penzioni fondovi, zdravstveni sistem, socijalna davanja i druge osnovne funkcije države. Zbog toga svako pravno osporavanje ili unošenje nesigurnosti u sistem kvalifikovanih elektronskih potpisa ima posljedice koje daleko prevazilaze rad jedne institucije – upozoravaju iz IDDEEA.

Naglašavaju da se ovdje ne radi o uspostavljanju novog sistema, niti o eksperimentalnom modelu rada.

– Radi se o sistemu koji godinama funkcioniše, koji je prihvaćen od institucija, privrede i građana, i na kojem se zasniva značajan dio pravnog i fiskalnog prometa BiH. Upravo zato, svako naknadno pravno osporavanje takvog sistema proizvodi daleko ozbiljnije posljedice od običnog regulatornog postupanja – poručuju iz IDDEEA.

AZLP je trajno je zabranila i UIO BiH da obrađuje lične podatke u pomenutu svrhu.

Prije mjesec dana, sat nakon ponoći, obrušio se dio starog mosta u Gradišci, nakon čega je zatvoren, a kada će preko njega ponovo profunkcionisati saobraćaj zasad nije poznato, ali se zna da neće uskoro, jer je analiza nadvožnjaka pokazala da su na granici nosivosti.

U međuvremenu vozači koji putuju prema Hrvatskoj i ostatku EU mogu se osloniti na novi most preko rijeke Save, te granični prelaz koji je sa doskorašnje premješten na novu lokaciju.
Sanacija jednog nadvožnjaka

Miroslav Janković, vršilac dužnosti direktora “Puteva Republike Srpske”, rekao je da je analiza dva nadvožnjaka pokazala da su na granici nosivosti.

“Tako smo morali da idemo ka tome da uradimo projektnu dokumentaciju. Bez projekta ne možemo da raspišemo tender za radove. Projekat će nam reći šta je potrebno od radova. Kada je u pitanju prvi nadvožnjak, radi se sanacija, kako bi on mogao biti pušten za građane Gradiške, ali za put ispod”, rekao je Janković.

Prema njegovim riječima, zasad nije poznato kada će stari most u Gradišci biti pušten u saobraćaj.

“Po onome što preliminarno mislimo, moraće se kompletno rušiti drugi nadvožnjak i raditi potpuno novi. Ali to će nam pokazati projektna dokumentacija”, rekao je Janković.

Odustali od plana
Plan je bio, dodao je vršilac dužnosti direktora “Puteva Republike Srpske”, da most bude pušten za saobraćaj do tri i po tone, ali su od toga odustali.

“To bi nam stvaralo problem prilikom izvođenja radova, pošto bi prolazila vozila. Predstavljalo bi opasnost za radnike”, istakao je Janković.

Podsjetimo, postojeći granični prelaz Gradiška je sa starog mosta, izgrađenog prije 70 godina, premješten na novu lokaciju, čime je, takođe 19. maja, ali u večernjim satima, počela i upotreba novoizgrađenog mosta, zbog čega su i putnici odahnuli.

Privremeno ili trajno rješenje
Iako je ovo predstavljeno kao privremeno rješenje, koje je donijelo Ministarstvo bezbjednosti BiH, te je na snazi do sanacije starog mosta, a najdalje do 19. avgusta do 19 časova, “Nezavisne novine” nezvanično saznaju da to, ipak, ne mora biti konačan rok, već se može produžavati unedogled.

“Naravno da se ova rješenja mogu produžavati. I produžavati, i produžavati… Ne bi bio prvi put”, jasan je izvor “Nezavisnih novina”.

Dakle, tog 19. maja novi granični prelaz nije privremeno otvoren, ali je stari privremeno premješten. Naime, Ministarstvo bezbjednosti BiH pojasnilo je da su donijeli rješenje kojim se omogućava preusmjeravanje saobraćaja preko novog mosta u Gradišci.

Tužilaštvo formiralo predmet
“Lokacija preko novog mosta koristiće se za vrijeme obustave saobraćaja na postojećem graničnom prelazu Gradiška, do koje je došlo usljed obrušavanja dijela zaštitne ograde i pješačke staze na mostu preko rijeke Save”, rekli su iz Ministarstva.

Na dan obrušavanja dijela starog mosta u Gradišci, iz Okružnog javnog tužilaštva Banjaluka su rekli da je njihov tužilac naložio policajcima Policijske uprave Gradiška da izvrše uviđaj, koji je obavljen i završen.

“Nakon pribavljanja i kompletiranja dokumentacije ovom tužilaštvu od strane PU Gradiška biće dostavljen izvještaj na dalje postupanje”, kazali su iz banjalučkog tužilaštva.

Kako je juče potvrđeno iz ovog tužilaštva, formirali su predmet.

“Okružno javno tužilaštvo Banjaluka je formiralo predmet u vezi sa obrušavanjem dijela mosta u Gradišci. Predmet je u radu i preduzimaju se sve potrebne mjere i radnje u cilju utvrđivanja činjenica u vezi sa konkretnim događajem”, rečeno je iz Okružnog javnog tužilaštva Banjaluka.