Politika
OGLASILA SE I PROFESORKA ITALIJANSKOG “Spremamo set mjera za poljoprivrednike”
Plan rada Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske za narednih 100 dana će biti uvod u realizaciju godišnjeg plana rada. S obzirom na to da je blizu kraj tekuće godine, ovo je pravo vrijeme da se već utvrde planovi koje će ovo ministarstvo realizovati u cjelokupnom mandatu nove Vlade, počev od zakonodavnog okvira do sistemskih aktivnosti i programskih mjera po resorima poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede.
Kaže ovo u intervjuu za “Glas Srpske” nova ministarka poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske Anđelka Kuzmić. Što se tiče zakonodavnog okvira, kako ističe, planiran je početak procesa pripreme vrlo važnih zakonskih rješenja u oblasti zaštite zdravlja životinja, vinarstva, zaštite zdravlja bilja, mineralnih đubriva, te podzakonskih akata iz oblasti stočarstva, prehrambene industrije, rasadničke i sjemenske proizvodnje, organske proizvodnje, upravljanja zemljišnim resursima, te raspodjeli podsticajnih sredstava za razvoj poljoprivrede i sela.
– S obzirom na to da moj mandat započinje u septembru, kada je u pitanju sektor poljoprivrede, Plan rada u narednih 100 dana će se odnositi na sumiranje rezultata ovogodišnje poljoprivredne sezone, kao i pripreme uslova za zasnivanje novog proizvodnog ciklusa, odnosno jesenje sjetve. U tom smislu izaći ćemo sa setom mjera podrške novom proizvodnom ciklusu – poručila je Kuzmićeva.
GLAS: Šta je još planirano da bude urađeno do kraja ove godine?
KUZMIĆ: Sagledavaćemo realizaciju sredstava za razvoj poljoprivrede i sela u ovoj godini, a naročito sredstava za podršku kapitalnim investicijama, ali i sve izazove s kojima smo se suočili u realizaciji strateških opredjeljenja ovog ministarstva iz oblasti poljoprivrede u smislu unapređenja konkurentnosti, tržišnosti, nivoa dodate vrijednosti, primjene inovativnih tehnologija i digitalizacije u sektoru. Svakako da će taj proces podrazumijevati i sastanke sa našim partnerima, republičkim proizvođačkim organizacijama, kako bismo sagledali izazove s kojima su se oni kao primarni proizvođači suočili tokom realizacije ovogodišnje sezone. Sve su ovo neophodne predradnje za kreiranje pravnog i finansijskog okvira za novu, 2026. godinu.
GLAS: Da li već postoje projekcije koliko bi mogao da iznosi agrarni budžet za narednu godinu?
KUZMIĆ: U tom smislu naš Plan će biti zadržavanje istog nivoa agrarnog budžeta u narednoj budžetskoj godini, kao samo jednog od izvora finansiranja poljoprivredne proizvodnje. Drugi izvor finansiranja realizovaće se kroz međunarodne projekte koje realizujemo u saradnji sa našim međunarodnim partnerima kao što su Svjetska banka, IFAD i druge UN organizacije, ali i drugim bilateralnim sporazumima o investiranju u sektoru poljoprivrede koje namjeravamo graditi kako sa zemljama tzv. trećeg tržišta tako i sa tradicionalnim partnerima Republike Srpske na međunarodnom planu. I kao treći izvor finansiranja uvijek računamo na sredstva IRB-a namjenski usmjerena na finansiranje kako makro tako i mikro investicionih projekata u poljoprivredi. U kontekstu oslanjanja na različite izvore finansiranja najavićemo vrlo brzo i različite inicijative za podršku mladima na selu, podršku ženama na selu, podršku procesima digitalizacije u poljoprivredi, podršku izgradnji kapaciteta za otkup i preradu poljoprivrednih proizvoda i druge projekte koji će dati novi impuls razvoja u sektoru poljoprivrede i ruralnih područja.
GLAS: U proteklim godinama znatne svote novce ulagane su i u sektor vodoprivrede, koji se pokazao kao izuzetno važan zbog klimatskih promjena?
KUZMIĆ: U oblasti vodoprivrede najznačajnije što se planira je realizacija hitnih mjera na području grada Prijedora, gdje Vlada i ministarstvo putem JU “Vode Srpske” ulažu oko 5,5 miliona maraka u hitne mjere za zaštitu grada od poplava. Radovi se intenzivno sprovode na terenu i očekujemo da se završe u predviđenim rokovima. Pored aktivnosti odbrane od poplava, resor vodoprivrede aktivno radi i na novom zakonu o vodnim uslugama za koji očekujemo da će u narednih 100 dana izaći pred Vladu, a nakon toga i Narodnu skupštinu u nacrtu. Od ovog zakona očekujemo da dovede do značajnog unapređenja vodnih usluga, rada vodovodnih preduzeća i lokalnih zajednica kao nosilaca obaveze obezbjeđenja vodnih usluga. U narednom periodu počinju aktivnosti u saradnji sa UNDP-om i drugim međunarodnim institucijama sa kojima radimo na unapređenju hidrometrijske i hidrološke mreže kroz unapređenje rada Republičkog hidrometeorološkog zavoda Republike Srpske i izradu sistema ranog upozorenja na poplave na slivu rijeke Trebišnjice i unapređenje sistema ranog upozorenja u slivovima ostalih rijeka u Republici Srpskoj.
GLAS: Sektor šumarstva je u prethodnom periodu bio dosta problematičan. Šta je sve planirano da bude urađeno kako bi on konačno postao profitabilan?
KUZMIĆ: Kada je u pitanju resor šumarstva, lovstva i prerade drveta, u narednom periodu planiramo donošenje strategije razvoja šumarstva za period 2025 – 2034. godine, kojom će se definisati sektorski pravci djelovanja u narednih 10 godina. Takođe, nastavićemo i prioritetno proces unapređenja stanja u “Šumama Republike Srpske” u smislu finansijske konsolidacije, dostizanja planiranog fizičkog obima proizvodnje, povećanja poslovne discipline i kontrole uz primjenu novog integralnog informacionog sistema. Nastavićemo sprovođenje aktivnosti nadzora nad raspodjelom i ugovaranjem šumskih drvnih sortimenata kao i jačanje i unapređenje odnosa sektora šumarstva i prerade drveta. U oblasti šumarstva takođe nastavljamo realizaciju značajnih programa i projekata u oblasti zaštite šuma, gazdovanja kršom, unapređenja stanja lovnih resursa, zemljišne politike u šumarstvu. Naravno, sve druge aktivnosti nastavljaju svojim pravcem i smatramo da ćemo opravdati očekivanja predsjednika Vlade kada je u pitanju rad Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede.
Prevencija
GLAS: Koliko pažnje će biti posvećeno sektoru veterinarstva?
KUZMIĆ: Kada je u pitanju oblast veterinarstva, poučeni dešavanjima u prethodnim godinama, te suočeni sa osjetljivom situacijom u regionu kada je u pitanju pojava zaraznih bolesti životinja, i u narednom periodu naglasak će biti na sprovođenju svih preventivnih akcija i nadzora s ciljem praćenja, ranog otkrivanja bolesti i zaštite zdravlja ljudi i životinja, kontinuiranom razvoju programa, procedura i postupaka za utvrđivanje ispunjenosti opštih i posebnih uslova higijene hrane životinjskog porijekla i druge aktivnosti.
Glas
Politika
MARKOVIĆ TVRDI: RiTE Ugljevik tone u gubitke, dugovi premašili 100 miliona KM
Zamjenik šefa Kluba poslanika PDP-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske Slaviša Marković kaže da se danas za stanje u Rudniku i Termoelektrani Ugljevik može reći samo jedno – direktor je ugasio termoelektranu i krenuo u kampanju.
„Tako se može reći danas za stanje u Rudniku i Termoelektrani Ugljevik. I pored remonta koji je trajao par mjeseci, i pored kupovine koncesije na ugalj Istok 2 i gubitka narodnih para, 240 miliona KM, isplaćenih iz budžeta Republike Srpske, Rudnik i Termoelektrana opet ne rade. Obrazloženje je jednostavno – nema uglja i ne mogu da se obezbijede potrebne količine za nesmetan rad termoelektrane”, kaže Marković.
On, međutim, tvrdi da je stvarno stanje znatno drugačije i ukazuje na velike finansijske gubitke, kao i sumnje u zloupotrebe tokom remonta.
„Ali istina je, čini nam se, totalno drugačija. RiTE Ugljevik su za samo prvih šest mjeseci napravile gubitak od oko 40 miliona KM. Ovi gubici nisu smetali upravi da pravi fiktivne ugovore za remont preduzeća. Postoje osnovane sumnje da su dio remonta radili radnici preduzeća, a da su te usluge fakturisane RiTE Ugljevik. O tim zloupotrebama javnost će biti brzo i detaljnije upoznata.“
Marković ističe da su, prema njegovim navodima, poslovni gubici u prvoj polovini ove godine veći nego tokom cijele prethodne godine, te da su razlozi za to višestruki.
„Poslovni minusi preduzeća veći su od onih iz cijele prethodne poslovne godine, već za prvih šest mjeseci 2026. godine. Razlozi za gubitke u tekućoj godini uključuju probleme s otkopavanjem uglja na novim kopovima i česte zastoje u radu elektrane, ali i početak predizborne kampanje”, kaže on.
Dodaje da su dugovanja prema dobavljačima premašila 100 miliona KM i upozorava da je, kako tvrdi, krajnji cilj aktuelne uprave privatizacija preduzeća.
Politika
GOSPODAR PRAZNIH SELA: Mit o vođi i stvarnost koja neumoljivo odlazi
U ogledalu politike, Milorad Dodik stoji kao figura satkana od čistog prkosa. Pred kamerama i govornicama, njegova retorika grmi o liderima koji se kale u vatri, o ponosu i kičmi koja se ne savija pred stranim pritiscima
Za njegove vjerne pristaše, on je neustrašivi štit naroda – jedini političar koji ima hrabrosti da bez kompromisa brani Republiku Srpsku, držeći ključeve njene sudbine i opstanka. U tom narativu, narod ide samo za onim ko ne uzmiče, a svaka njegova pobjeda slavi se kao pobjeda cijele nacije.
Međutim, kada se ugase televizijski ekrani, iza te epske kulise pomalja se gorka stvarnost zemlje koja tiho krvari. Dok vođa i njegova politička elita uživaju u neograničenoj moći – kontrolišu budžet, pravosuđe, policiju i medije – stvarna Republika Srpska se drastično smanjuje.
Nekadašnji gradovi i sela postaju pusti, pretvarajući se u prostore bez ljudi. Narod, umoran od decenijskih obećanja, korupcije i sistema u kojem podobni dobijaju sve, a sposobni ništa, spasava se u bjekstvu preko granice.
Kritičari i ogorčeni posmatrači u tome vide vrhunski paradoks: dok se svakodnevno vodi medijska bitka za spas srpstva, stvarni narod ubrzano nestaje. Vladavina koja traje četvrt vijeka prelama se kroz prazne školske klupe i pusta ognjišta.
Za jedne heroj i spasilac, za druge nedodirljivi vladar koji uzima koliko želi dok društvo ekonomski i demografski odumire – političko nasljeđe ove ere ostaće duboko podijeljeno između mita o velikom vođi i surove istine o praznoj zemlji.
Radovan Jazić, dipl. inž. mašinstva i matematike
Politika
PROCURIO DOKUMENT SNSD-a: Otkriven sistem pritisaka i kontrole birača pred oktobar
U javnost je procurio interni dokument banjalučkog SNSD-a koji otkriva detaljan plan praćenja, pritisaka i ucjena građana pred izbore.
Birači se dijele po bojama, a za prikupljanje glasova otvoreno se nalaže zloupotreba javnih institucija i ličnih podataka. SNSD-ova mašinerija krenula je na teren sa jasnim uputstvima: cilj je “obojiti” sve birače u crveno, a sredstva se ne biraju. Plan je da se stranački spiskovi prave preko Fonda PIO, centara za socijalni rad i Poreske uprave.
Dokument, koji potpisuje šef banjalučkog Gradskog odbora SNSD-a i direktor Poreske uprave Goran Maričić, predstavlja jasnu zloupotrebu ličnih podataka i pritisak na birače, što je posao za tužilaštvo, upozoravaju iz organizacije Transparency International BiH. Damjan Ožegović iz ove organizacije ističe da bi postupanje po ovom dokumentu umnogome uticalo na slobodu opredjeljenja birača.

„To je predviđeno kao prekršaj i Izbornim zakonom, međutim i Krivičnim zakonikom Republike Srpske. Vidjeli smo zapravo da je riječ i o imenu, prezimenu, vrlo vjerovatno i o nekim drugim ličnim podacima poput matičnog broja, eventualno adrese stanovanja i slično. Dakle, zaista je ovdje prilika da se, ukoliko je ovo zaista istina, uključi veliki broj nadležnih organa koji bi trebali da ispitaju ove nepravilnosti i da eventualno utvrde da li je došlo do kršenja u prvom redu zaštite ličnih podataka“, navodi Ožegović.
Prema procurjelom uputstvu, vladajućoj stranci su posebno važni penzioneri. Podsjećanja radi, predsjednik SNSD-a Milorad Dodik je još 2018. godine javno krenuo u otvorenu kupovinu njihovih glasova: „A sad su penzioneri… dobiće ovih dana jednokratnu pomoć da dođu na izbore i glasaju za nas… Ako slučajno ne glasate, mi ćemo uzeti novac pa ga vratiti.“
Kako izgleda uslovljavanje radnim mjestom najbolje znaju radnici Termoelektrane Gacko, kojima je Dodik u septembru 2018. godine otvoreno poručio: „Nemoj ko slučajno, ko je zaposlen u RiTE Gacko, da glasa za Govedaricu i SDS, izbacićemo ga s posla. A vas molim, koga vi vidite da glasa a radi, samo mi javite, ja ću ga izbaciti, ne treba vama. Direktore, nemoj mi biti tako ozbiljan, ja ti veoma otvoreno kažem, neću više da ih gledam tamo.“

Prema najnovijem planu, građani su danas podijeljeni u boje. Sigurni glasači su crveni, opozicioni plavi, a oni nesvrstani – bijeli. Da su ucjene oproban SNSD-ov recept za glasove, podsjeća i šef Kluba poslanika SDS-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske, Ognjen Bodiroga.
„To za mene nije nikakva novost jer pred svake opšte i lokalne izbore imate jednu bolesnu situaciju da direktori javnih preduzeća, načelnici odjeljenja jednostavno prave spisak gdje idu od radnika do radnika koji mora da se potpiše da će doći na stranački skup, da će prikupiti dovoljan broj sigurnih glasova. Ukoliko neko odbije da se potpiše, on biva izložen određenom pritisku – ‘nemoj se zamjerati, mi ćemo ponovo pobijediti, zašto ne misliš na svoju porodicu, zašto ne misliš kako ćeš vratiti kredit’“, ističe Bodiroga.
Da je ovakvim uputstvom pogažen i Ustav i zakon, upozorava doktor pravnih nauka Milan Blagojević. U svojoj analizi on ističe da je dokument dokaz debakla pravne države u kojoj institucije služe isključivo vladajućem režimu. Dijeljenjem građana na crvene, plave i bijele, zaključuje Blagojević, ogoljena je pogubna politika koja već 20 godina za sobom ostavlja pustoš i duboku, neprijateljsku podijeljenost u narodu.
BN
-
Region2 dana agoŠOK NA JADRANU: Restorani zjape prazni, ugostitelji priznali – „Mislili smo da ovako možemo vječno“
-
Politika2 dana agoSRAMOTA SISTEMA: Student generacije i kćerka RVI već dvije godine ne može do posla
-
Društvo2 dana agoMUP PRIZNAO UPOTREBU SILE NA PALAMA: Šta slijedi dalje i ko utvrđuje odgovornost?
-
Društvo2 dana agoNI TREĆA SREĆA: Propala prodaja zemljišta „Pošta Srpske“ vrijednog tri miliona KM
-
Svijet3 dana agoDRAMA U VAZDUHU: Pobuna na letu Ryanaira, putovanje od tri sata trajalo skoro 12!
-
Svijet2 dana agoTRAMP DEKLASIFIKOVAO DOKUMENTE O KINESKOM MJEŠANJU U IZBORE, svi osim njega tvrde da su optužbe lažne
-
Društvo2 dana agoIZ BRČKOG OTISAO BEZ POSLA, U PRAGU POSTAO DIREKTOR ŠKOLE: “Nisam bio podoban, ali znanje je pobijedilo”
-
Društvo2 dana agoIRB REKAO „NE“: Procijenjeno da je preuzimanje imovine Banke Srpske previše rizično
