Connect with us

Svijet

OGLASIO SE IZRAEL na odluku Norveške da prizna Palestinu

Nakon što je premijer Norveške Jonas Gar Stura saopštio da je ta skandinavska zemlja donijela odluku o zvaničnom priznanju Palestine kao države oglasio se Izrael.

Izraelsko ministarstvo spoljnih poslova objavilo je video poruku Dablinu na društvenoj mreži X kako bi upozorilo na činjenicu da “priznavanje palestinske države riskira da će vas transformisati u pijuna u rukama Irana i palestinskog islamističkog pokreta Hamas”.

Ova mjera će “samo potaknuti ekstremizam i nestabilnost”, smatra izraelska diplomacija, prenosi N1.

Takođe, španski premijer Pedro Sančez prošle sedmice je najavio da će danas objaviti datum kada će Madrid priznati palestinsku državu.

On je u martu u Briselu objavio zajedničku izjavu sa šefovima vlada Irske, Slovenije i Malte u kojoj su četiri zemlje izrazile želju da priznaju takvu državu.

Izrael pozvao svoje ambasadore u Norveškoj i Irskoj na hitne konsultacije
Ministar spoljnih poslova Izraela, Izrael Kac pozvao je danas ambasadore te zemlje u Irskoj i Norveškoj na hitne konsultacije, jer je Norveška priznala Palestinu, dok se očekuje da i Irska danas saopšti vijest o priznavanju palestinske nezavisnosti.

“Šaljem vrlo jasnu poruku Irskoj i Norveškoj: Izrael neće pustiti da ovo prođe u tišini”, naveo je Kac, prenosi Tajms of Izrael.

On je dodao da će učiniti isto i sa Španijom, ukoliko Madrid prizna Palestinu.

“Irska i Norveška namjeravaju da pošalju poruku Palestincima i svijetu – teror se isplati”, rekao je Kac, dodajući da na taj način “nagrađuju Hamas i Iran”.

Kac ocjenjuje da se radi o nakaradnom potezu naočigled žrtava 7. oktobra, kada je palestinski Hamas ubio oko 1.200 ljudi na jugu Izraela i oteo više od 240.

“To, takođe, otežava naše napore da vratimo kućama 128 talaca. Mir je sada manje izvjestan i podriva izraelsko pravo na samoodbranu. Ova irsko-norveška parada gluposti nas neće odvratiti. Odlučni smo da ispunimo ciljeve: da vratimo bezbjednost građanima, svrgnemo Hamas i vratimo taoce”, naveo je Kac.

Related Topics:

Svijet

LOŠA VIJEST ZA PUTNIKE! Avio-kompanije dižu cijene letova

Rast cijena mlaznog goriva, koji je u posljednjim nedjeljama skočio sa oko 85–90 na 150–200 dolara po barelu, primorao je veliki broj avio-kompanija širom svijeta da podižu cijene karata, uvode dodatne takse i revidiraju poslovne prognoze, prenio je Rojters.

Među najpogođenijima su Er Frans, koja planira poskupljenje dugolinijskih karata, Delta erlajns, koja smanjuje kapacitete i povećava naknade za prtljag, kao i Junajted erlajns, koji smanjuje neprofitabilne letove i povećava takse za prtljag.

Er Indija uvodi novu strukturu doplata za gorivo, dok Er Nju Zeland smanjuje broj letova i suspenduje godišnje prognoze zarade. Lufthanza i njen partner Turkiš erlajns (San Ekspres) uvode dodatne takse na evropskim rutama, dok Britiš ervejz (IAG) za sada odlaže poskupljenja.

U Aziji, Kataj Pacifik, IndiGo i Čajna Istern erlajns uvode doplate za gorivo ili povećavaju postojeće, dok SAS i Izi džet upozoravaju na dalji rast cijena karata i moguće dodatne rezove u mreži letova.

Avio-kompanije širom svijeta upozoravaju da bi dugotrajan rast cijena goriva mogao dodatno da smanji profitabilnost i ubrza nova poskupljenja avionskih karata.

Nastavi čitati

Svijet

PONOVO IZBORI U BUGARSKOJ! Čeka se deveta vlada za pet godina

U Bugarskoj se u nedjelju (19. aprila) održavaju parlamentarni izbori. Građani će glasati za devetu vladu u posljednjih pet godina.

  • Građani biraju deveti put za pet godina
  • Izbori nakon ostavke vlade i protesta
  • Socijalisti bi mogli ostati bez mandata
  • Neizvjestan sastav nove Skupštine
  • Moguća nova fragmentacija parlamenta

Izbori su raspisani nakon što je vlada Rosena Željaskova podnijela ostavku u decembru prošle godine, čemu su prethodili masovni protesti.

Prema istraživanjima, donedavno vladajuća Socijalistička partija mogla bi da ostane van parlamenta.

Od 2021. godine u Bugarskoj je održano više od 10 nacionalnih izbora, a država je potrošila gotovo 560 miliona evra na organizaciju parlamentarnih, predsjedničkih, lokalnih i evropskih izbora.

I opet, 19. aprila, Bugarska će ponovo glasati za 52. Narodnu skupštinu.

Ostavka vlade u decembru prošle godine

Ovi izbori su raspisani nakon što je vlada Rosena Željaskova podnijela ostavku u decembru prošle godine, poslije masovnih protesta.

Ubrzo nakon toga, Rumen Radev je podnio ostavku na mjesto predsjednika Bugarske i formirao koaliciju koja će učestvovati na izborima.

Na početku kampanje, Radevljeva koalicija je snažno startovala sa podrškom od oko 33 do 35 odsto, ali neka istraživanja već su zabilježila blagi pad u odnosu na početni zamah.

“Svi govorimo o 5 plus 2 partije u parlamentu. Podaci različitih agencija su prilično slični, iako se neznatno razlikuju u vremenskom okviru”, rekao je Julij Pavlov iz Centra za analize i marketing.

Prema istraživanjima, donedavno vladajuća Socijalistička partija može ostati van parlamenta, prenosi Euronews.

“Prije svega, primjećujemo porast spremnosti građana da glasaju. Sada, međutim, vidimo još viši nivo mobilizacije, koji bi mogao dostići i do rekordnih 3,4 miliona ljudi”, kaže Borjana Dimitrova iz Alfa istraživanja.

Rezultati izbora takođe će odrediti mogućnosti za formiranje vlade, devete za pet godina.

Nastavi čitati

Svijet

MAKRON PORUČIO TINEJDŽERIMA “Isključite telefone i čitajte”

Francuski predsjednik Emanuel Makron pozvao je srednjoškolce da isključe telefone i čitaju, zalažući se za jedan “dan bez ekrana” mjesečno i potpunu zabranu društvenih mreža za mlađe od 15 godina.

On je dodao da bi dan bez telefona mogao da se iskoristi za čitanje naglas, pozorište ili druge aktivnosti.

Nakon što je Australija prošle godine uvela revolucionarnu zabranu društvenih mreža za djecu, sve veći broj evropskih zemalja razmatra slična ograničenja, budući da raste zabrinutost zbog uticaja društvenih mreža na zdravlje i bezbjednost maloljetnika.

U Francuskoj nacrt zakona prolazi kroz Parlament s ciljem da se uspostavi zabrana za osobe mlađe od 15 godina.

Donji dom je glasao za opštu zabranu, ali članovi Senata žele da blokiraju pristup samo platformama koje se smatraju štetnim za djecu.

Do sada je najmanje 12 evropskih zemalja, uključujući države koje nisu članice EU, Veliku Britaniju i Norvešku, usvojilo ili razmatra zakone kojim se postavljaju minimalne starosne granice za korištenje društvenih mreža.

EU priprema aplikaciju za utvrđivanje starosti korisnika.

Nastavi čitati

Aktuelno