Povodom Međunarodnog dana porodice, narodni poslanik PDP/PSS-a Bojan Kresojević poručio je da porodica mora biti u centru svake odgovorne politike, te najavio novu inicijativu usmjerenu ka većoj podršci majkama i porodicama sa više djece.

Kresojević je istakao da je porodica temelj društva i najveća snaga svakog čovjeka.

– Na današnji dan trebamo biti zahvalni svojim porodicama što nismo sami. Porodica je naša država u državi. Brojni su izazovi pred kojima se porodica nalazi, zato su potrebne odgovorne politike čije srce su porodica i demografija – poručio je Kresojević.

On je najavio inicijativu za povećanje materinskog dodatka i naknade za nezaposlene majke sa četvoro i više djece, naglasivši da društvo mora pokazati mnogo više brige prema porodicama.

– Pokret Sigurna Srpska sa Draško Stanivuković na čelu pokrenuće peticiju da porodice dobiju primanja na nivou minimalne plate. Naše inicijative su za narod i naše inicijative daju rezultate – rekao je Kresojević.

Podsjetio je i da je ranije pokretao inicijative koje su imale konkretne rezultate, posebno kada je riječ o zaštiti roditeljskih prava.

– Dok još nisam bio poslanik pokrenuo sam inicijativu da se izmijeni Porodični zakon i da se sačuvaju roditeljska prava. Uspjeli smo tada, uspjećemo i sada – zaključio je Kresojević.

Kandidat za generalnog sekretara UN Pino Arlaki izjavio je da ima šanse da Kristijan Šmit bude procesuiran zbog finansijske zloupotrebe položaja ako se prikupi dovoljno dokaza, ali i istakao da je pravo pitanje zašto na Balkanu još postoji visoki predstavnik?

– Nema potrebe za tim. Ovo je odraz starog unipolarnog svijeta. Balkanske zemlje trebaju da odbiju nastavak ove procedure, zato što je uvredljiva. Zašto je zemlji potreban nadzor u ime UN? To nije održivo, nije u redu i nije dobro – rekao je Arlaki, koji je sociolog.

On je ukazao da to nije ni u saglasnosti sa međunarodnim pravom.

– Imamo čvrste zemlje. Zašto im je potreban supervizor? Zbog rata i sukoba koji se dogodio prije 30 godina? To je jednostavno neshvatljivo – smatra Arlaki koji je i jedan od pisaca Konvencije UN protiv transnacionalnog organizovanog kriminala.

On je ocijenio da su UN trenutno na najnižem nivou u svojoj istoriji.

– Niko više ne mari za UN i one su potpuno marginalizovane u svim međunarodnim krizama. Imamo tri međunarodne krize – Ukrajinu, Gazu i Iran. UN nisu pokazale bilo kakav važan stav, projekat, plan, ideju o ovim krizama, a trebalo je, jer je to glavni mandat UN. Ako UN nisu prisutne u krizama, čemu onda UN? – upitao je Arlaki.

On je rekao da, ako bude izabran za generalnog sekretara UN, planira da izvrši velike izmjene u organizaciji UN kako bi postale korisne za svjetski sistem.

– Moj projekat je jednostavan – da Generalna skupština postane tijelo sa punim ovlaštenjima, da se ukine Savjet bezbjednosti i pravo veta i da se, umjesto Savjeta bezbjednosti, uspostavi savjet za mir, koji bi direktno birala Generalna skupština – naveo je Arlaki.

On kaže da bi novoformirani savjet za mir bio veoma značajan u svim međunarodnim krizama, sa veoma snažnim mandatom od Generalne skupštine.

Kada je riječ o samoproglašenom Kosovu, kojim se svojevremeno intenzivno bavio i okvalifikovao ga kao “mafijašku državu”, Arlaki je rekao da ne posjeduje dovoljno svježih informacija i da se tim pitanjem ne bavi već nekoliko godina.

– Uobičajeno je da se države kojima upravlja mafija ne mijenjaju preko noći, osim u slučaju da se nešto zaista važno dogodilo na Kosovu. Nedavna istorija Kosova je istorija kriminala i povezanosti sa politikom – ukazao je Arlaki.

Arlaki boravi u Srbiji povodom Međunarodne naučne konferencije “Međunarodno krivično pravo sa osvrtom na zaštitu životne sredine”, koje se održava na Tari u organizaciji Udruženja za međunarodno krivično pravo.

Na dnevnom redu i uvođenje privremene zaštitne mjere prilikom uvoza čelika i proizvoda od čelika.

Poslanici Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH u utorak, 19. maja, trebali bi na hitnoj sjednici da razmatraju zahtjev za uvođenje privremene zaštitne mjere prilikom uvoza čelika i proizvoda od čelika, dok bi na redovnoj sjednici trebali da diskutuju o Reformskoj agendi BiH.

Predlagači zahtjeva za uvođenje privremene zaštitne mjere prilikom uvoza čelika poslanici Šerif Špago, Edin Ramić, Safet Kešo, Denijal Tulumović, Amor Mašović, Šemsudin Dedić, Nermin Mandra i Midhat Čaušević smatraju da je potrebno donošenje zaključaka koji bi usmjerili aktivnosti Savjeta ministara i drugih nadležnih institucija na zaštitu domaće proizvodnje čelika i čeličnih proizvoda.

Hitna sjednica zakazana je za 10.00 časova.

Po okončanju hitne, trebalo bi da počne redovna sjednica Predstavničkog doma, na čijem dnevnom redu je, osim Reformske agende BiH, i Prijedlog zakona o dopunama Zakona o komunikacijama, u drugom čitanju.

Predlagač je Savjet ministara.

U zakonskom prijedlogu je navedeno da je cilj izmjena i dopuna suzbijanje ili potpuno onemogućavanje zloupotrebe sredstava komunikacija za vršenje krivičnih djela.

U prvom čitanju, na dnevnom redu je Prijedlog zakona o izmjeni i dopunama Zakona o Državnoj agenciji za istrage i zaštitu, koji se odnosi na kontinuitet rukovođenja Agencijom, ako direktor nije u mogućnosti da ispunjava svoje dužnosti i odgovornosti ili ukoliko dobrovoljno napusti dužnost, a radno mjesto zamjenika direktora nije popunjeno.

Pred poslanicima u prvom čitanju su i Prijedlog zakona o izmjeni i dopuni Zakona o policijskim službenicima BiH, Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o nezavisnim i nadzornim tijelima policijske strukture BiH, te Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o državljanstvu BiH.

U prvom čitanju, poslanici bi trebali da razmatarju i Prijedlog zakona o dopuni Zakona o ličnoj karti državljana BiH, Prijedlog zakona o dopuni Krivičnog zakona BiH i Prijedlog zakona o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu BiH.

Na predloženom dnevnom redu su i izvještaji o radu komisija Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH za 2025. godinu.

Početak redovne sjednice planiran je za utorak u 12.00 časova.