Connect with us

Svijet

OGLASIO SE ŠOLC! Njemačka uvodi mjere protiv pristalica Hamasa

Zbog napada palestinske militantne grupe Hamas na Izrael, koje su podržale njegove pristalice i u Njemačkoj, vlasti uvode mjere protiv islamističkih organizacija i njihovih simpatizera, piše Dojče Vele(DV).

„Ne prihvatamo da se ovdje na našim ulicama slave gnusni napadi na Izrael“, rekao je njemački kancelar Olaf Šolc i najavio zabranu djelovanja Hamasa u Njemačkoj.

I djelovanje Udruženja Samidoun bi navodno trebalo da bude zabranjeno.

„Svako ko podržava terorističke organizacije poput Hamasa čini krivično djelo“, rekao je Šolc tokom obraćanja u Bundestagu.

Zabrana djelovanja i udruživanja znači da više ne smiju da se održavaju skupovi i sprovode aktivnosti udruženja, kao i da se više ne smiju isticati i njihovi simboli i znakovi.

Imovina takođe može biti zaplijenjena, a ko nastavi djelovanje uprkos zabrani, čini krivično djelo.

Savezna ministarka unutrašnjih poslova Nensi Fezer takođe želi da preduzme mjere protiv onih koji podržavaju Hamas ili su njegovi simpatizeri u Njemačkoj, a to se odnosi i na ljude koji prikupljaju donacije za organizaciju.

Istovremeno, ona želi da preispita mogućnosti za „protjerivanje počinilaca krivičnih djela sa islamističke scene ako nemaju njemački pasoš“.

„Ove zabrane jedan su od najvažnijih instrumenata koje demokratija ima kako bi spriječila da donacije idu u pravcu terorističkih organizacija“, kaže za DV Hans-Jakob Šindler iz Counter Extremism Project (CEP).

On dodaje da je uvijek teško jer u Njemačkoj udruženja i neproftine organizacije uživaju određen nivo zaštite kada je riječ o njihovim aktivnostima, a istrage važnih službi poput Kancelarije za zaštitu ustavnog poretka kada je riječ o finansijama su ograničene.

Prag je, kako on kaže, pređen kada se otvoreno poziva na nasilje ili se otvoreno zagovara nasilje, ali da ti aktivisti obično paze šta govore kako ne bi privukli pažnju vlasti.

Šindler ukazuje da, kada je riječ o finansiranju Hamasa, Njemačka tu igra samo malu ulogu.

„Morate znati da Nemačka i Evropa nisu glavni finansijeri Hamasa uprkos svim kampanjama prikupljanja sredstava. To je na prvom mestu vrlo jasno Katar. Hamas ne bi funkcionisao bez katarskog novca“, kaže Šindler.

Hamas ne priznaje državu Izrael i kaže da želi da je uništi.

Nemačka, Evropska unija, SAD i neke arapske države klasifikuju Hamas kao terorističku organizaciju.

Zvanični ogranak Hamasa u Nemačkoj ne postoji, ali prema procenama Kancelarije za zaštitu ustavnog poretka u Nemačkoj – iza Hamasa stoji oko 450 ljudi, od kojih su mnogi nemački državljani, navodi DNj.

Osim toga, postoje pristalice i simpatizeri.

„Moramo da pretpostavimo da je scena aktivnih pristailca četvorocifrena“, kaže za DV Gido Štajnberg iz berlinske Fondacije za nauku i politiku.

Grupa simpatizera još je šira, njihov broj je teško proceniti.

Štajnberg ih razlikuje u smislu da pristalice rade nešto konkretno za Hamas, dok se simpatizeri često uopšte ne pokazuju otvoreno.

Pre nekoliko godina zabranjeno je nekoliko udruženja koja su bila bliska pokretu.

„Hamas na zapadne države poput Njemačke gleda kao na prostor u kojem djeluje iz pozadine, u kojem se organizacija koncentriše na prikupljanje donacija, regrutovanje novih sledbenika i širenje svoje propagande”, stoji u izvještaju za 2022. Savezne kancelarije za zaštitu ustavnog poretka.

Prema službenicima koji rade na zaštiti ustava, udruženje Samidoun pripada radikalnoj palestinskoj organizaciji PFLP (Narodni front za oslobođenje Palestine).

PFLP takođe zagovara oružanu borbu protiv Izraela, ali za razliku od Hamasa, nije verski orijentisan.Mreži radikalnih Palestinaca pripada i Udruženje palestinske zajednice u Njemačkoj koje, prema procjeni bezbjednosnih službi, uglavnom čine pristalice Hamasa.

Njemački političari zaduženi za unutrašnja pitanja takođe obraćaju pažnju na međunarodne pristalice Hamasa.

Rad libanskog Hezbolaha je 2020. godine zabranio tadašnji ministar unutrašnjih poslova Horst Zehofer.

I Islamski centar Hamburg (IZH), koji navodno kontroliše Iran, decenijama je pod prismotrom Kancelarije za zaštitu ustavnog poretka.

Taj centar važi kao kao produžena ruka iranskog režima, koji je čestitao Hamasu na napadu na Izrael.

Njemačke vlasti su 2022. proterale zamenika šefa Islamskog centra Hamburg, jer je navodno podržavao terorističke organizacije i finansirao terorizam, ali sam Centar još nije zabranjen.

Preduslov za zabranu, koja onda može da izdrži moguću sudsku reviziju, jeste dokaz da je agresivno, borbeno ponašanje osnovna karakteristika udruženja.
Ajman Maziek iz Centralnog savjeta muslimana smatra da je važno naglasiti da samo manjina muslimana izlazi na ulice sa antiizraelskim ili antisemitskim parolama.

On kaže da ne treba polaziti od toga „da te slike, ti ljudi govore u ime svih muslimana, u ime nemačkih muslimana, u ime ovdašnjih organizacija.“

Related Topics:

Svijet

VELIKA PROMJENA U NJEMAČKOJ: Bez dječjeg dodatka za 1,9 miliona porodica

Njemačka vlada planira da ukine dodatak od 25 evra mjesečno za djecu iz porodica s najnižim primanjima, što bi pogodilo oko 1,9 miliona porodica širom zemlje.

Čak 1,88 miliona ljudi primilo je u martu ove godine državnu naknadu koja se trenutno isplaćuje porodicama sa vrlo niskim primanjima, stoji u odgovoru savezne vlade na upit poslanika Ljevice Dietmara Bartscha.

Kako prenose njemački mediji, samo u Sjevernoj Rajni-Vestfaliji taj broj iznosio je oko 548.000.

Neposredni dodatak za djecu, koji iznosi 25 evra mjesečno, isplaćuje se djeci, tinejdžerima i mladim odraslim osobama koje žive u domaćinstvu svojih roditelja i imaju pravo na određene socijalne naknade, prenosi Fenix magazin.

Maksimalna starosna dob za primanje dodatka je 25 godina. Koaliciona vlada Socijaldemokratske partije (SPD), Zelenih i Slobodne demokratske partije (FDP) uvela je ovu naknadu 2022. godine kako bi se borila protiv siromaštva djece.

Dodatak za djecu biće ukinut

Prema planovima njemačke vlade, neposredni dodatak za djecu sada će biti ukinut. Desnocentristička koalicija opravdava taj potez budžetskim ograničenjima.

Prema podacima, oko 180.000 ljudi u Donjoj Saksoniji primalo je taj dodatak za djecu, u Baden-Virtembergu oko 174.000, u Bavarskoj oko 155.000, u Hesenu oko 151.000, a u Berlinu oko 155.000, pišu njemački mediji.

Stručnjak za budžetsku politiku Ljevice Ditmar Barč oštro je kritikovao planirana smanjenja.

„Gotovo da nema dodatnog tereta za milionere i milijardere kako bi se zatvorili budžetski nedostaci, ali su za djecu potrebni oštri rezovi. Ovaj oblik fiskalne politike neprihvatljiva je uvreda za one koji su budućnost naše zemlje“, rekao je on.

„Ispravno bi bilo uvesti osnovni dječji dodatak kako nijedno dijete u ovoj zemlji ne bi odrastalo u siromaštvu”, dodao je.

U Njemačkoj živi oko 248.000 ljudi porijeklom iz BiH

Ovu mjeru mogle bi osjetiti i brojne porodice porijeklom iz Bosne i Hercegovine koje žive u Njemačkoj. Prema zvaničnim podacima, u toj zemlji živi oko 248.000 ljudi porijeklom iz BiH, dok njih oko 168.000 i dalje ima državljanstvo Bosne i Hercegovine.

Nastavi čitati

Svijet

OVAJ GRAD JE SAD NAJBOLJI ZA ŽIVOT: Beč je pao sa trona, a evo i kompletne top 10 liste

Kopenhagen je proglašen za najbolji grad za život na svijetu u 2026. godini. Danska prijestonica prekinula je trogodišnju dominaciju Beča zahvaljujući vrhunskoj infrastrukturi i obrazovanju.

Objavljena je nova lista gradova sa najboljim kvalitetom života. Danska prijestonica preuzela je vrh zahvaljujući visokim ocjenama za stabilnost, infrastrukturu i obrazovanje.

Ako razmišljate gdje je danas kvalitet života najveći, odgovor stiže iz Danske. Kopenhagen je proglašen najboljim gradom za život na svijetu u 2026. godini, čime je prekinuo trogodišnju dominaciju Beča. Na listi su se našli i gradovi iz Australije, Švajcarske, Japana i Kanade, dok je samo jedan sjevernoamerički grad uspio da uđe među deset najboljih.

Prilikom analize koju sprovodi EIU (Economist Intelligence Unit), istraživačka jedinica časopisa The Economist, u obzir se uzima više aspekata kvaliteta života.

Kopenhagen je maksimalne ocjene dobio u čak tri kategorije – obrazovanju, infrastrukturi i stabilnosti, što mu je donijelo titulu najboljeg grada za život u 2026. godini.

Jedini grad iz Sjeverne Amerike među prvih 10

Na listi deset najboljih gradova za život ove godine našao se samo jedan grad iz Sjeverne Amerike. Riječ je o kanadskom Vankuveru, koji zauzima deseto mjesto. Kada je riječ o Sjedinjenim Američkim Državama, najbolje je plasiran Honolulu. Havajski grad napredovao je za dvije pozicije u odnosu na prošlu godinu i sada zauzima 25. mesto na globalnoj listi, čime je postao najbolje rangirani grad u Sjevernoj Americi.

Napredovao je i Njujork, koji je zahvaljujući padu stope kriminala zauzeo 66. mjesto, što je tri pozicije bolje nego prošle godine.

Kopenhagen ponovo na vrhu

Glavni grad Danske ostvario je najbolje rezultate u ukupnoj analizi i proglašen je najboljim gradom za život na svijetu u 2026. godini.

Kako je portparol The Economista objasnio za CNN, Kopenhagen je do prvog mjesta stigao zahvaljujući „pobjedničkoj kombinaciji odličnih rezultata u stabilnosti i infrastrukturi, veoma dobro ocijenjenoj kulturi i zaštiti životne sredine, kao i visokom kvalitetu javnih usluga“.

Deset najboljih gradova za život u 2026. godini:

1. Kopenhagen, Danska

2. Beč, Austrija

3. Melburn, Australija

4. Sidnej, Australija

5. Cirih, Švajcarska

6. Ženeva, Švajcarska

7. Osaka, Japan

8. Adelaida, Australija

9. Vankuver, Kanada

10. Tokio, Japan

Nastavi čitati

Svijet

Internet stiže iz stratosfere: OVO MIJENJA SVE

Američka vazduhoplovna kompanija Sceye razvija revolucionarni sistem HAPS (High-Altitude Platform Systems), koji bi mogao da zamijeni dio klasičnih baznih stanica i omogući stabilan 5G signal čak i u područjima gdje danas nema mobilne pokrivenosti.

Riječ je o solarnim letjelicama ispunjenim helijumom koje lete u stratosferi na visini od oko 20 kilometara, znatno iznad komercijalnih aviona, odakle emituju mobilni signal prema korisnicima na zemlji.

Osim telekomunikacija, platforma je osmišljena i za praćenje prirodnih katastrofa poput šumskih požara, oluja i poplava u realnom vremenu.

Solarna energija omogućava višednevni boravak u vazduhu

Glavni model, nazvan SE2, dug je oko 65 metara i prekriven solarnim panelima koji tokom dana pune baterije za rad tokom noći.

Zahvaljujući naprednim sistemima za upravljanje letom, letjelica može da ostane gotovo nepomična iznad istog područja uprkos promjenama vjetra, čime obezbjeđuje kontinuiranu pokrivenost mobilnim signalom.

Tokom najnovijih testiranja Sceye je uspješno zadržao platformu u vazduhu više od 12 dana, pri čemu je više od 88 sati ostala iznad odabranog područja, što predstavlja važan korak ka komercijalnoj primjeni ove tehnologije.

Prve usluge očekuju se već ove godine

Kompanija Sceye sarađuje sa japanskim SoftBankom, koji planira pokretanje pretkomercijalnih HAPS usluga tokom 2026. godine, prvenstveno za povezivanje udaljenih područja i obnovu komunikacija nakon prirodnih katastrofa.

Stručnjaci smatraju da bi ovakve “leteće bazne stanice” mogle postati važan dio budućih 6G mreža, jer nude manju latenciju od satelitskih sistema i znatno širu pokrivenost od klasičnih zemaljskih baznih stanica.

Ako se testiranja pokažu uspješnim, ovakve letjelice mogle bi u narednim godinama postati uobičajen prizor na nebu iznad velikih i slabo naseljenih područja, navodi “bgr“.

 

Nastavi čitati

Aktuelno