Connect with us

Politika

OGLASIO SE TEGELTIJA! “Dodik ne želi da bude marioneta Zapada”

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik ne želi da bude marioneta Zapada, vodi politiku koja je usmjerena na suverenitet, a interesi Srpske su mu na prvom mjestu, izjavio je savjetnik predsjednika Republike Milan Tegeltija.
Tegeltija je rekao da su Zapadu, kao rezultat toga, svi koji se suprotstavljaju Dodiku “dobrodošli”.

“Oni (Zapad) odavno podržavaju sve protivnike Dodika, u ovom slučaju gospođu (Jelenu) Trivić i opoziciju u cjelini. Ovaj proces traje već duže vrijeme. Situacija sa predsjedničkim izborima postala je vrhunac. Rekao bih da je ovo bio početak pokušaja `obojene revolucije` na banjalučkim ulicama”, rekao je Tegeltija za rusku agenciju FAN.

On je istakao da su bošnjački političari stali na stranu Zapada, iako BiH zvanično zauzima neutralan stav po pitanju rata u Ukrajini.

“Zbog polarizacije na sjeveru evropskog kontinenta našli smo se u situaciji da Zapad zahtijeva od BiH da se oprijedeli. Isto važi i za Srbiju. Zahtijevaju: ili sa nama ili protiv nas. To je princip koji ne možemo da prihvatimo, jer želimo da održimo tradicionalno bratske odnose sa Ruskom Federacijom i ruskim narodom čiji su korijeni mnogo dublji i od ovog vijeka”, rekao je Tegeltija.

S druge strane, dodao je on, BiH je okružena NATO-om i Zapadom, nastoji da se pridruži EU i želi da održi odnose sa Zapadom.

“U takvoj situaciji, brinući prije svega o interesima srpskog naroda, čiji interesi nisu da stane na stranu u ovoj situaciji, ne stvaramo nikakav verbalni ili politički diskurs o Rusiji u smislu negativne konotacije. Istovremeno, Dodik se više puta sastao sa predsjednikom Vladimirom Putinom. Na Balkanu ga smatraju `ruskim igračem`, `dugom rukom Kremlja`. Zato ga Zapad politički napada i podržava sve njegove protivnike. Međutim, Dodik je prije svega srpski igrač na Balkanu”, rekao je Tegeltija.

On je rekao da je Republika Srpska pod ogromnim pritiskom kao rezultat ukrajinske krize, ali da sve ankete govore o rusofiliji Srba i u Srbiji i u Republici Srpskoj, o posebnom odnosu prema ruskom narodu i bratskom osjećanju.

“Nema srpskog političara koji bi išao protiv ovoga. Mi u Republici Srpskoj smo potpuno spremni da vodimo našu jedinu politiku koja je usmjerena na suverenitet i da imamo svoj stav o svim pitanjima. Na nama je da odlučimo šta je u interesu srpskog naroda u Republici Srpskoj, a ne da prihvatimo ono što nam bilo ko, pa i Zapad, nameće”, rekao je Tegeltija.

On je ukazao da je Zapad, uz pomoć veoma impresivne vojne sile prisutne u BiH flagrantno prekršio odredbe Dejtonskog sporazuma i uz pomoć Kancelarije visokog predstavnika, te uz saglasnost Ustavnog suda, nezakonito prenio ovlašćenja Republike Srpske na nivo BiH, tražeći centralizaciju i unitarizaciju zemlje, suprotno Dejtonu.

Tegeltija je ukazao i na Ustavni sud BiH u kojem troje stranih sudija zajedno sa Bošnjacima većinom glasova donose važne odluke kojima pokušavaju da oduzmu imovinu Republike Srpske – poljoprivredno zemljište i šume.

“Mi se trudimo da to spriječimo, borićemo se i imamo mehanizam za to… Republika Srpska sa svim svojim ovlašćenjima je jedina garancija da će srpski narod u BiH moći da sačuva svoj identitet”, rekao je Tegeltija.

On je rekao da je očigledno da Amerika i Britanija vode mnogo oštriju politiku prema Republici Srpskoj i otvoreno staju na stranu političkog Sarajeva, dok EU vrši pritisak, ali su njeni koraci mnogo mekši, jer pokušava da zadrži makar iluziju neutralnosti u BiH.

Prema njegovim riječima, zapadne zemlje imaju snažan uticaj na medijsku sferu u BiH, nevladine organizacije i određene političke partije.

“U BiH nema ruskih medija. Nijedan, bukvalno. Dok postoje `Al džazira`, turski mediji i određen broj zapadnih medija. Rusija se pojavljuje samo kao ekonomski partner i kao garant Dejtonskog sporazuma, kao ambasada koja nadgleda procese čiji je garant bila Rusija”, rekao je Tegeltija.

Rusija je, dodao je on, veoma korektan međunarodni partner BiH u cjelini, jer se zalaže za poštovanje suvereniteta BiH, Dejtonskog mirovnog sporazuma i njima zagarantovanih prava Republike Srpske.

Govoreći o tome da Bošnjaci sabotiraju projekat izgradnje kraka gasovoda u Republici Srpskoj, on je rekao da će sada svi projekti u BiH biti uslovljeni ovim i nijedan projekat neće dobiti odobrenje srpskog naroda dok se ovo pitanje ne riješi.

Kada je riječ o radu Haškog tribunala, Tegeltija je rekao da su Srbi ukupno osuđeni na više od hiljadu godina, dok je ukupan rok svih osuđujućih presuda protiv Hrvata bio manji od 300 godina, a za Bošnjake još manje – i upravo je zbog te disproporcije ovaj sud izgubio povjerenje srpskog naroda.

“U Republici Srpskoj je u tom ratu stradalo 30.000 ljudi. Nad Srbima je počinjeno mnogo zločina. Za zločine nad Srbima još ima vrlo malo presuda. To stvara frustraciju u srpskom narodu”, rekao je Tegeltija.

On je o zakonu o zabrani negiranja “genocida u Srebrenici”, koji je nametnuo visoki predstavnik u BiH, rekao da je to jedan od koraka da se zauzda srpski narod, da je to negiranje demokratije i parlamentarizma, te da visoki predstavnik nema ovlašćenja da donosi zakone.

Tegeltija je podsjetio da su Srbi zahvalni Rusiji koja je u Savjetu bezbjednosti UN spriječila usvajanje britanske rezolucije kojom bi bili proglašeni “genocidnim narodom”.

Related Topics:

Politika

DA LI “TRJKA” U FBIH JOŠ POSTOJI i koliko je SDP blizu vlasti sa SDA?

Ako je suditi po izjavama pojedinaca i medijskim napisima, koalicija SDA i SDP-a već je dogovorena, međutim u ovom trenutku to je još daleko, i razgovori na tu temu tek treba da počnu.

Navodi pojedinih medija da je Nermin Nikšić, predsjednik SDP-a, svojim koalicionim partnerima Elmedinu Konakoviću, predsjedniku NiP-a, i Sabini Ćudić, predsjednici Naše stranke, rekao da “trojka”, odnosno koalicija ove tri stranke, više ne postoji, su demantovani. Ali, zanimljivo, još niko od zvaničnika “trojke” i SDA nije eksplicitno ni potvrdio ni demantovao da će vlast formirati SDA i SDP.

“Što se tiče sudbine ‘trojke’ nakon izbora, ona za sada ostaje zajedno. Koalicija SDA – SDP matematički je vrlo moguća. Ali ‘trojka’ ostaje, a u kojem obliku – to ćemo vidjeti”, rekao je Konaković, dodajući da bi koalicija SDA i SDP bila matematički i institucionalno najstabilnija koalicija probosanskih snaga.

On je rekao i da oni (SDP i SDA) imaju puno pravo da naprave neki dogovor i da bi bilo važno da u tom dogovoru bude barem dio onoga što “smo mi napravili na početku ovog mandata”.

I sam Nikšić je demantovao da je rekao da “trojka” ne postoji, ali nije demantovao da se ide u pravcu vlasti sa SDA.

“Sudeći prema pojedinim medijskim napisima, neki su u naše ime već završili razgovore, podijelili funkcije, raskinuli saveze i formirali nove koalicije, a da mi koji bismo u svemu tome trebali učestvovati o tome očigledno nismo obaviješteni. Željno iščekujem da saznamo i šta smo sljedeće odlučili”, rekao je nedavno Nikšić.

On je naveo da će o narednim koracima razgovarati sa svojim partnerima i u okviru stranačkih organa, uvažavajući izborni rezultat i “potrebu da se osigura odgovorno i funkcionalno djelovanje vlasti”.

Prema nezvaničnim informacijama, razgovori o saradnji SDA i SDP-a tek treba da počnu. Tim povodom formiran je i pregovarački tim ispred SDA, a osim SDP-a, razgovaraće se i sa SBiH i DF-om.

Tim SDA čine visokopozicionirani članovi SDA, i to Mirsad Zaimović, Mirsad Mujić, Halid Genjac i Edin Ramić, a iz SDA je saopšteno i da je konstatovano da je SDA imala rast i da im taj rezultat daje pravo i obavezu da preuzmu odgovornost za vlast na svim nivoima.

Mediji u Federaciji BiH navode i da je sama SDA podijeljena oko toga sa kim treba praviti vlast. S jedne strane su oni koji se zalažu da to bude SDP, a drugi da to budu DF i SBiH, dok postoji i grupa onih koji su za to da se napravi najšira moguća koalicija bošnjačkih političkih partija.

Kada je riječ o potencijalnoj koaliciji SDP-a i SDA, dugogodišnji partneri SDP-a, u prvom redu NiP, kažu da nemaju ništa protiv te saradnje.

“Te su stranke potpuno politički odvojene u svojim ideologijama. Neka radi svaka stranka kako misli da treba da radi. Mi nismo ni u situaciji da možemo nešto posebno odlučivati. Predsjednik Konaković je rekao da se neće ljutiti ako SDP ode sa SDA”, rekao je Aljoša Čampara, delegat u Domu naroda Parlamenta FBiH i poslanik u Skupštini Kantona Sarajevo.

Ono što je gotovo sigurno jeste da će uz SDA u vlast na nivou Bosne i Hercegovine ići SNSD i HDZ sa svojim partnerima i, po svemu sudeći, u finalne pregovore o vlasti ući će se tek nakon što SDA sa svojim potencijalnim partnerima dogovori koaliciju.

Nastavi čitati

Politika

DOVEDENI DO APSURDA: „Istok 2“ plaćen, a RiTE Ugljevik sada nema uglja – račun stiže građanima

Novi zastoj Termoelektrane Ugljevik bio je izvjestan, ali je u ovom trenutku potpuno neizvjesno kada će ponovo početi sa radom, poručio je predsjednik Opštinskog odbora Pokreta Sigurna Srpska Ugljevik Nikola Dakić.

Dakić ističe da posljedice ovakvog stanja ne trpe samo RiTE Ugljevik i njeni radnici, nego i cijeli elektroenergetski sistem i građani Ugljevika.

– Elektroprivreda Republike Srpske ostala je bez značajne proizvodnje električne energije, a Ugljevik još jednu zimu dočekuje bez grijanja. Sve ovo je posljedica godinama pogrešnog odnosa vlasti prema preduzeću od kojeg praktično živi ova opština – rekao je Dakić.

On podsjeća da je ležište uglja „Istok 2“, koje je ranije bilo oduzeto RiTE Ugljevik, otkupljeno za potrebe ovog preduzeća, ali da nakon toga nisu obezbijeđena sredstva neophodna da se ležište stavi u funkciju.

– Nisu riješeni eksproprijacija, neophodna mehanizacija i drugi preduslovi za eksploataciju. Tako smo došli u situaciju da imamo „Istok 2“ na papiru, ali RiTE od toga nema ugalj koji joj je neophodan za rad. Ako država zaista ima namjeru da sačuva ovo preduzeće, sada je trenutak da to pokaže konkretnim potezima – naglasio je Dakić.

Prema njegovim riječima, neophodno je hitno donijeti *lex specialis* kojim bi se riješilo pitanje eksproprijacije i obezbijedila nabavka neophodne mehanizacije, ali i na određeni period zamrznuti obaveze RiTE Ugljevik prema državi.

– Najvažnije od svega jeste da RiTE Ugljevik mora postati ozbiljna stavka u budžetu Republike Srpske, sa značajnim sredstvima namijenjenim stabilizaciji i oporavku preduzeća. Ako ove mjere izostanu, biće teško povjerovati da vlast zaista ima namjeru da spasi RiTE – poručio je Dakić.

On kaže da među građanima i radnicima u Ugljeviku postoji sve veći strah da se preduzeće svjesno gura ka stečaju.

– Vlast ima priliku da pokaže da te sumnje nisu opravdane. Neka usvoje mjere koje predlažemo, obezbijede uslove za rad i pokažu da RiTE Ugljevik ima budućnost. U suprotnom, strah ljudi da se preduzeće namjerno dovodi do kraja biće sve veći – istakao je Dakić.

On je kritikovao i odnos načelnika opštine i lokalne vlasti prema problemu RiTE Ugljevik, ocjenjujući da u ovakvoj situaciji nema mjesta stranačkoj poslušnosti i ćutanju.

Nastavi čitati

Politika

CIK BROJI PREOSTALE GLASOVE! Evo koliko imaju Cvijanovićeva, Božović, Minić i Blanuša

U toku je brojanje glasova iz odsustva, mobilnih timova i diplomatsko-konzularnih predstavništava (DKP), a prema trenutnim preliminarnim rezultatima, u trci za srpskog člana Predsjedništva BiH vodi Željka Cvijanović sa 306.074 glasa, dok je Savo Minić osvojio 289.371 glas u trci za predsjednika Republike Srpske.

Ključne izborne brojke

  • Cvijanovićeva vodi sa 306.074 glasa
  • Minić ima 289.371, Blanuša 230.503 glasa
  • SNSD prvi za NS RS sa 206.304 glasa
  • PSS ima 74.174, a SDS 63.859 glasova
  • Brojanje glasova još traje

Koliko glasova imaju kandidati za Predsjedništvo BiH?

Željka Cvijanović, kandidatkinja SNSD-a za srpskog člana Predsjedništva BiH, na izborima održanim 4. oktobra dobila je, prema posljednjim podacima koje je objavila Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine (CIK BiH), 928 glasova iz kategorije odsustva, mobilnih timova i DKP, čime je ukupan broj njenih glasova dostigao 306.074.

Marinko Božović, kandidat Srpske demokratske stranke (SDS), dobio je 327 glasova iz ove kategorije, a trenutno ima ukupno 145.428 glasova.

Nebojša Vukanović, kandidat Liste za pravdu i red, dobio je 149 glasova, a njegov ukupan broj glasova iznosi 98.919.

Kada je riječ o izboru bošnjačkog člana Predsjedništva BiH, Denis Bećirović, kandidat koalicije “Ujedinjeni za državu Bosnu i Hercegovinu”, ima 215.818 glasova, uključujući 81 glas iz navedene kategorije.

Bakir Izetbegović, kandidat Stranke demokratske akcije (SDA), osvojio je 192.490 glasova, od čega je 298 iz odsustva, mobilnih timova i DKP.

Semir Efendić, kandidat Stranke za Bosnu i Hercegovinu (SBiH), ima 145.801 glas, uključujući 37 glasova iz ove kategorije.

Fahrudin Radončić, kandidat Saveza za bolju budućnost (SBB), osvojio je 12.135 glasova, od čega je 11 iz navedene kategorije.

Koliko glasova imaju Minić i Blanuša?

Prema trenutnim preliminarnim rezultatima, Savo Minić, kandidat Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) – Milorad Dodik, ima 289.371 glas, uključujući 897 glasova iz odsustva, mobilnih timova i DKP.

Branko Blanuša, kandidat SDS-a, osvojio je 230.503 glasa, od čega je 358 iz ove kategorije.

Ramiz Salkić, kandidat Stranke demokratske akcije (SDA), ima 9.722 glasa, uključujući 128 glasova iz odsustva, mobilnih timova i DKP.

Ćamil Duraković, nezavisni kandidat, osvojio je 6.267 glasova, od čega je 49 iz navedene kategorije.

Bogdan Jovanović, kandidat Stranke “Život”, ima 4.389 glasova, uključujući pet glasova iz ove kategorije.

Ivan Begić, kandidat Socijaldemokratske partije BiH (SDP BiH), osvojio je 2.720 glasova, od čega su tri iz navedene kategorije.

Jusuf Arifagić, kandidat Naroda i pravde (NiP), ima 2.691 glas, uključujući devet glasova iz odsustva, mobilnih timova i DKP.

Igor Balukčić, kandidat HDZ-a 1990, osvojio je 2.268 glasova, od čega je devet iz ove kategorije.

Marko Jorgić, nezavisni kandidat, ima 1.820 glasova, uključujući četiri glasa iz odsustva, mobilnih timova i DKP.

Franjo Jukić, kandidat koalicije koju čine HDZ BiH, HSP BiH, HKDU, HSP AS, HDU, HSP HB i HRAST, osvojio je 1.189 glasova, od čega je devet iz ove kategorije.

Begija Smajić, kandidatkinja Stranke za Bosnu i Hercegovinu (SBiH), ima 1.178 glasova, uključujući sedam glasova iz odsustva, mobilnih timova i DKP.

Ivo Kamenjašević, kandidat Hrvatske seljačke stranke (HSS), osvojio je 525 glasova, od čega su dva iz navedene kategorije.

Kako stoje SNSD, PSS i SDS u trci za Narodnu skupštinu RS?

Kada je riječ o izborima za Narodnu skupštinu Republike Srpske, SNSD – Milorad Dodik trenutno ima 206.304 glasa, uključujući 535 glasova iz odsustva, mobilnih timova i DKP.

Pokret “Sigurna Srpska”, koji predvodi Draško Stanivuković, uz PDP i druge partnere, osvojio je 74.174 glasa, od čega je 120 iz navedene kategorije.

SDS – Volja naroda ima 63.859 glasova, uključujući 182 glasa iz ove kategorije.

Koalicija DNS – NPS Banjac – Nešić osvojila je 29.364 glasa, od čega je 108 iz odsustva, mobilnih timova i DKP.

Socijalistička partija Petra Đokića, Demos i NDP imaju ukupno 28.552 glasa, uključujući 93 glasa iz ove kategorije.

Ujedinjena Srpska osvojila je 27.729 glasova, od čega je 99 iz navedene kategorije.

Socijalistička partija Srpske (SPS) – Goran Selak, uz Pokret “Jedinstvena Srpska”, ima 24.334 glasa, uključujući 53 glasa iz odsustva, mobilnih timova i DKP.

Lista Za pravdu i red – Nebojša Vukanović, PDP Republike Srpske i Igor Crnadak trenutno imaju 24.270 glasova, od čega su 22 iz navedene kategorije.

Rezultati su preliminarni i mogu se mijenjati tokom daljeg brojanja i obrade glasova.

Nezavisne

Nastavi čitati

Aktuelno