Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je nakon sastanka u Generalštabu da je fokus bio na daljem jačanju vojne moći, modernizaciji i unapređenju odbrambenih kapaciteta Vojske Srbije.

Kako je naveo, predložena je izrada strategije robotizacije vojske, koja podrazumeva formiranje jedinica opremljenih savremenim robotizovanim platformama, kao i razvoj bataljona i diviziona za upotrebu dalekometnih napadnih dronova i takozvane “lutujuće municije”.

Vučić je istakao da je poseban akcenat stavljen na digitalizaciju i modernizaciju armije, uz poziv oficirima da aktivno učestvuju u tom procesu.

“Analizirali smo stanje naših odbrambenih potencijala i kapaciteta, kao i planove za njihovo dodatno unapređenje. Izvukli smo i važne pouke iz prethodnih sukoba, koje su od značaja za buduće djelovanje vojske”, rekao je.

Govoreći o bezbjednosnoj situaciji, ocijenio je da je ona složenija nego početkom godine, ističući da će Srbija u narednom periodu potpisati značajne ugovore o nabavci naoružanja i vojne opreme.

“Očekuju nas velike i važne posjete, kao i realizacija ozbiljnih narudžbina za našu vojsku. Popuna ljudstvom i sredstvima je na najvišem nivou do sada. Iako nikada nisam potpuno zadovoljan, napredak je vidljiv”, naveo je Vučić.

Dodao je i da će sistemi protivvazdušne odbrane biti dodatno ojačani.

“Ništa neće moći da nam promakne, imaćemo snažnu i pouzdanu PVO zaštitu”, poručio je predsjednik.

Američki predsjednik Donald Tramp poručio je, uoči obraćanja novinarima, dostavu hrane iz Mekdonaldsa, a kako bi promovisao politiku “bez poreza na bakšiš”.

On je naručio čizburgere i pomfrit za članove svog kabineta koje mu je do vrata Ovalnog kabineta u Bijeloj kući donijela “baka sa DoorDasha”, piše ABC njuz.

Kada mu je žena dostavljač predala kese on je novinare pitao “ovo ne izgleda namješteno”.

Na pitanje novinara da li Bijela kuća daje dobre napojnice, Tramp je iz džepa izvadio  novčanicu od 100 dolara i dao je dostavljaču.

Politika “Bez poreza na bakšiš” ozvaničena je u julu 2025. godine kao dio šireg zakona pod nazivom “Veliki divni Zakon” i ona omogućava radnicima u određenim zanimanjima da umanje svoju poresku osnovicu za iznose dobijene putem bakšiša, ali uz strogo definisana ograničenja, prenosi Tanjug.

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp zaprijetio je zatvaranjem Ormuskog moreuza — ključnog pomorskog prolaza za koji je više puta poručio da Iran mora bezuslovno ponovo otvoriti.

„Odmah stupa na snagu proces kojim će američka mornarica, najbolja na svijetu, početi blokadu svih brodova koji pokušaju da uđu ili izađu iz Ormuskog moreuza“, napisao je Tramp na mreži Truth Social u nedjelju ujutro. „U nekom trenutku doći ćemo do režima ‘Svi mogu da ulaze, svi mogu da izlaze’, ali Iran to nije dozvolio.“

Posljedice iranske kontrole

Odluka Irana da ograniči prolaz tankerima s naftom već je nanijela ozbiljnu ekonomsku štetu pojedinim državama koje zavise od bliskoistočne nafte, a cijene su naglo porasle širom svijeta — uključujući i SAD.

Pa zašto bi Tramp želio da blokira moreuz koji istovremeno traži da bude otvoren?

U stvarnosti, moreuz nije potpuno zatvoren — Iran postepeno pušta određene tankere, ali uz naplatu takse koja može iznositi i do dva miliona dolara po brodu. Istovremeno, Iran nesmetano izvozi sopstvenu naftu uprkos ratu: do marta je izvozio prosječno 1,85 miliona barela dnevno, čak više nego u prethodnim mjesecima.

Pritisak na finansije Irana

Potpunom blokadom moreuza, Tramp bi mogao presjeći ključni izvor finansiranja iranske vlade i vojnih operacija.

Međutim, to je potez koji američka administracija do sada nije željela da povuče — jer bi blokada, čak i samo iranske nafte, mogla izazvati nagli rast cijena nafte širom svijeta.

Zbog toga je američka mornarica do sada dopuštala prolaz iranskim tankerima. Svaka količina nafte koja napušta region pomaže da cijene ostanu pod kontrolom, navodi se u analizi CNN-a..

Privremeno popuštanje sankcija

SAD su u martu čak odobrile privremenu dozvolu Iranu da proda naftu koja se već nalazila na tankerima.

Sjedinjene Države decenijama uvode i ukidaju sankcije iranskoj nafti, a Trampova administracija je blokirala prodaju nakon povlačenja iz nuklearnog sporazuma 2018. godine. Međutim, prošlomjesečno ublažavanje sankcija oslobodilo je oko 140 miliona barela nafte — količinu dovoljnu da zadovolji globalnu potražnju za oko dan i po.

Problem političke slike

Ipak, takva odluka nosila je politički rizik: omogućila je Iranu da prodajom nafte finansira rat protiv SAD i njihovih saveznika. Uz to, Iran je ostvarivao veliku dobit, prodajući naftu po višim cijenama od referentne Brent nafte.

Rast cijena goriva dodatno je pojačao pritisak na Trampovu administraciju da okonča rat, a oslobađanje velikih količina nafte dalo joj je određeni vremenski prostor. Kako je Iran ionako prodavao naftu, ublažavanje sankcija omogućilo je da ona ide i ka zapadnim tržištima, a ne isključivo Kini, koja je najveći kupac.

Pokušaj kontrole cijena

Administracija je pokušavala da pronađe svaki mogući mehanizam kako bi zadržala cijene nafte pod kontrolom tokom rata. Koordinisano je istorijsko puštanje strateških rezervi širom svijeta, a prošlog mjeseca su ublažene i sankcije na rusku naftu.

Sada Tramp rizikuje dodatni rast cijena nafte i gasa kako bi pojačao pritisak na Iran i primorao ga da okonča rat, prenose Nezavisne novine.