Hitno testiranje učenika na prisustvo olova i drugih teških metala u krvi zatražilo je 265 roditelja iz Vareša zbog sve izraženije zabrinutosti za zdravlje djece i ranijih nalaza koji ukazuju na povišene vrijednosti.

Prema podacima Osnovne škole “Vareš”, inicijativa je pokrenuta sredinom marta i proširena na više obrazovnih ustanova.

Direktor škole Ilijana Vidović rekla je da škola nema nadležnost za organizovanje testiranja, već da pruža podršku u komunikaciji roditelja sa nadležnim institucijama.

Federalni ministar zdravstva Nediljko Rimac najavio je još prije više od dva mjeseca testiranje učenika, koje do danas nije realizovano, a institucije nisu finansirale nijedno ispitivanje niti utvrdile uzroke moguće izloženosti.

Dosadašnja testiranja, koja je uglavnom finansirala kompanija “DPM Metali”, pokazala su da je od 237 testiranih više od trećine imalo povišen nivo olova, dok je kod 30 uzoraka utvrđen nivo koji zahtijeva hitno ispitivanje uzroka izloženosti.

Zbog izostanka reakcije nadležnih, građani su krajem prošlog mjeseca sami organizovali novo testiranje koje je potvrdilo zabrinjavajuće rezultate, a organizator Ilhan Klančević poručio je da je vrijeme da se institucije uključe i sprovedu masovno testiranje.

Kritike su uputila i ekološka udruženja, a predsjednik Udruženja “Opstanak” Miroslav Pejčinović naveo je da ni nakon gotovo pet mjeseci nema konkretnih mjera, dok se na federalnom nivou tek najavljuje formiranje ekspertskog tima.

Roditelji upozoravaju da je zdravlje djece prioritet i zahtijevaju hitnu reakciju, ističući da svako dalje odgađanje nosi potencijalne posljedice za stanovništvo.

Bosna i Hercegovina je u prva tri mjeseca 2026. godine ostvarila izvoz u vrijednosti od 4 milijarde i 154 miliona KM, što predstavlja rast od 0,5 odsto u odnosu na isti period prošle godine.

Istovremeno, uvoz je iznosio 7 milijardi i 255 miliona KM, što je povećanje od 0,9 odsto na godišnjem nivou.

Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 57,3 odsto, dok je spoljnotrgovinski robni deficit dostigao 3 milijarde i 101 milion KM.

Kada je riječ o tržištima, izvoz u zemlje CEFTA-e iznosio je 643 miliona KM, što je za 8,7 odsto manje nego u istom periodu 2025. godine.

Uvoz iz ovih zemalja iznosio je 849 miliona KM, uz pad od 3,9 odsto, dok je pokrivenost uvoza izvozom iznosila 75,8 odsto.

S druge strane, izvoz u zemlje Evropske unije nastavio je rasti te je dostigao 3 milijarde i 212 miliona KM, što je povećanje od 5,7 odsto u odnosu na isti period prošle godine.

Uvoz iz EU iznosio je 4 milijarde i 227 miliona KM, uz rast od 0,9 odsto, dok je pokrivenost uvoza izvozom iznosila 76 odsto.

Podaci pokazuju da EU ostaje ključni spoljnotrgovinski partner BiH, dok se istovremeno bilježi pad trgovinske razmjene sa CEFTA tržištem, piše Biznisinfo.ba.

Više puta najavljivana obustava integralne proizvodnje čelika u kompaniji Nova Željezara Zenica trebala bi početi u srijedu u 7 sati.

U srijedu će biti obustavljen rad pogona Aglomeracije, dok je za 15 sati planirano gašenje Visoke peći.

Dan kasnije, u četvrtak 23. aprila u jutarnjim satima, biće isporučen i posljednji kazan s talinom za Čeličanu.

Čeličana će nastaviti rad do završetka proizvodnje čelika i gredica, što se očekuje do ponoći istog dana, čime će i zvanično biti obustavljen dio integralne proizvodnje.

Gašenje ovog dijela proizvodnje u Zenici, osim uticaja na radnike kompanije, moglo bi imati značajne posljedice i na poslovanje entitetskih željeznica, kao i na druge dobavljače.

Menadžment Nove željezare Zenica proteklih mjeseci pokušavao je upozoriti nadležne institucije i ishoditi donošenje odluke o zaštiti domaće proizvodnje čelika, koju Savjet ministara Bosne i Hercegovine nije usvojilo.