Connect with us

Region

Omiljeni Plenkovićevi UKRAJINSKI PREDUZETNICI pod istragom za prevaru i pranje novca

Ivana Liakha i Johna Lawsona Stuarta, predstavnike ukrajinske firme DTEK, koja posluje u Hrvatskoj, kao i samu tvrtku, već godinu dana istražuju policija i DORH, i to zbog sumnje u prevaru u privrednom poslovanju od najmanje 3.4 miliona evra, kao i zbog sumnje u pranje novca, saznaju Index Istrage.

Plenković se tokom istrage sastajao s predstavnicima DTEK-a u Davosu i New Yorku

Tu je ukrajinsku firmu prije šest godina vlada Andreja Plenkovića predstavila hrvatskoj javnosti kao “najveću privatnu energetsku kompaniju u Ukrajini” te “najvećeg privatnog proizvođača plina”, kao i “jednog od tri najveća investitora u obnovljive izvore energije”. Upravo pod pokroviteljstvom Plenkovića ta je firma još 2019. godine s državnim HEP-om potpisala sporazum o saradnji.

Valja naglasiti i da je Plenković, šef stranke koja je pravomoćno osuđena za korupciju, u čestom kontaktu s predsjednikom uprave te firme Maksimom Timčenkom, a posljednji službeni sastanak održan je u Davosu prije manje od mjesec dana. Prije toga sastali su se u septembru prošle godine tokom Plenkovićeve posjete New Yorku.

Sastanci su se održavali dok su se regionalne firme te firme istraživale zbog prevare. Sve je krenulo početkom prošle godine, kada je protiv dvojice direktora DTEK-a, državljana Velike Britanije i Ukrajine, podnesena kaznena prijava pod sumnjom da su htjeli prevariti jednog splitskog preduzetnika.

Dogovorili isplatu za projekt solarne elektrane

Prema informacijama Index Istraga, sporan je bio projekt solarne elektrane u Okučanima. Posao se trebao realizovati kroz splitsku firmu, čijem se vlasniku DTEK obvezao isplatiti 5.7 miliona evra za realizaciju projekta, uključujući otkup zemljišta, izradu prostorno-planske dokumentacije i ishođenje potrebnih dozvola. U skladu s ugovorom, vlasnik splitske firme prebacio je 85 posto vlasništva na DTEK, nakon čega je ukrajinska firma imenovala svog direktora. Mežutim, kako saznaju Index Istrage, DTEK je u jednom trenutku jednostrano raskinuo ugovor na štetu splitskog preduzetnika.

Neslužbene informacije potvrdila je i policija u službenom odgovoru na upit Indexa. Naime, policija je utvrdila da je DTEK zaista jednostrano raskinuo ugovor te na taj način onemogućio isplatu ugovorenog iznosa oštećenoj firmi i stekao protupravnu imovinsku korist.

“Prema zaključenom ugovoru vezano uz projekt solarne elektrane vlasnik oštećene firme je realizirao uvrštenje dvije čestice zemlje u generalni prostorni plan na kojima je trebao biti realizovan projekt solarne elektrane i za to mu je trebalo biti isplaćeno 3.420.000 evra, a tvrtka u kojoj su odgovorne osobe 56-godišnjak i 42-godišnjakinja je jednostrano raskinula ugovor s ciljem izbjegavanja plaćanja dospjele ugovorne obaveze”, stoji u službenom odgovoru MUP-a na upit o detaljima tog slučaja.

Kako su rekli u policiji, nadležnom Općinskom državnom odvjetništvu u Splitu je podnesen poseban izvještaj kao nadopuna zaprimljene kaznene prijave. Kako neslužbeno saznaje Index, nadopuna se navodno odnosi na pozajmice koje je DTEK iz Nizozemske uplaćivao splitskoj firmi kojom je upravljao direktor DTEK-a za Hrvatsku.

Te pozajmice su iznosile 1.4 miliona evra uz kamatu koja je tri puta viša od najviše zakonske zatezne kamate u Hrvatskoj. Odnosno, bile su lihvarske. To je izazvalo sumnju policije u potencijalno pranje novca. Kao što je napisano u uvodu, DORH je potvrdio kako su izvidi u toku, bez ikakvih detalja o samom slučaju.

DORH upozorio policiju da je riječ o uglednim međunarodnim preduzetnicima

Državno odvjetništvo navodno je u samom početku ovog slučaja bilo sklono zaključiti da je riječ o građanskoj parnici, no ipak je slučaj proslijedilo policiji uz poruku da slučaju policija pristupi s dužnom pažnjom jer je riječ o uglednim međunarodnim investitorima.

Policija je u svom istraživanju, kako se saznaje, utvrdila ne samo prevaru hrvatskog građanina, odnosno prevaru u privrednom poslovanju, nego je izrazila sumnju u pranje novca te se traži odgovornost dvojice regionalnih direktora i same tvrtke DTEK. Da je tome tako, potvrdila je u odgovoru na upit Indexa.

“Policijska uprava splitsko-dalmatinska dovršila je kriminalističko istraživanje nad 56-godišnjim državljaninom Ujedinjenog Kraljevstva i 42-godišnjom državljankom Ukrajine”, stoji u potvrdi policije na upit Indexa o ovom slučaju. Iako smo u svom upitu naveli imena osoba te nazive preduzeća, MUP je odgovorio s podacima o državljanstvu i godištima uz grešku s obzirom na to da su napisali “državljanka Ukrajine”. Naime, regionalni direktor DTEK-a i odgovorna osoba je muškarac od 42 godine.

U odgovoru dodaju da je provedenim istraživanjem utvrđeno postojanje osnovane sumnje da su isti kao odgovorne osobe tvrtke “ostvarili obilježja kaznenog djela prevare u privrednom poslovanju”. Policija je u novembru prošle godine predmet uputila Općinskom državnom odvjetništvu u Splitu na daljnje postupanje.

“Izvještavamo Vas kako je ovo državno odvjetništvo u predmetu naložilo provođenje izvida, a po njihovom okončanju odlučićemo o našem daljnjem državnoodvjetničkom postupanju”, stoji u odgovoru Općinskog državnog odvjetništva na upit Indexa. Izvidi traju, DORH još nije odlučio hoće li kazneno goniti direktore DTEK-a, no Plenković se bez problema sastaje s čelnikom firme Timčenkom, čiji su regionalni direktori kao i sama firma pod istragom hrvatskih institucija.

Plenković ne želi o temama razgovora s Timčenkom

Pitali smo vladu o čemu su razgovarali Timčenko i Plenković te je li možda u njihovim razgovorima spomenuta istraga, no za sada iz Ureda premijera nisu spremni odgovarati na novinarska pitanja o toj temi. Ukrajinska strana priznaje kako je do razgovora s Plenkovićem došlo na godišnjem sastanku Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu.

“Njihov razgovor bio je jedan od desetak sastanaka koje je izvršni direktor DTEK-a imao s raznim političarima i poslovnim liderima te sedmice, a njihov je susret javno dostupan – obojica su, nezavisno jedan o drugome, saopštila o razgovoru na svojim LinkedIn profilima”, kaže nam Ivan Liakh, 42-godišnji direktor DTEK-a za Hrvatsku, koji je jedan od onih pod istragom policije i DORH-a.

Kako je dodao, poslovne aktivnosti provode u skladu sa zakonom i najvišim standardima poslovne etike i korporativnog upravljanja.

“Nismo ovlašteni otkrivati pojedinosti o bilo kakvim pravnim postupcima”, stoji u odgovoru direktora Liakha na upit Indexa o istrazi policije i DORH-a. Kaže da njihovi zaposlenici sarađuju s nadležnim institucijama.

DTEK: Sve je u skladu sa zakonom

Čelnika ukrajinske firme u Hrvatskoj upitali su i za sporne pozajmice, mežutim kaže kako je riječ o uobičajenim “unutargrupnim zajmovima”.

“Uslovi tih zajmova definišu se između povezanih društava unutar grupe i uvijek su u skladu s pravilima transfernih cijena te najboljim tržišnim praksama. Sve naše aktivnosti provode se u skladu sa zakonom te najvišim standardima poslovne etike i korporativnog upravljanja”, stoji u odgovoru.

Na direktan upit jesu li pod istragom zbog sumnje u pranje novca te prevaru, direktor Liakh kaže da nisu ovlašteni otkrivati pojedinosti o bilo kakvim pravnim postupcima, kao i da sarađuju s nadležnim institucijama.

“Sve naše aktivnosti provode se u skladu sa zakonom te najvišim standardima poslovne etike i korporativnog upravljanja”, ponovio je više puta u svom odgovoru. Kaže i da se komunikacija s matičnim društvom, koje danas posluje iz Nizozemske, odvija redovno i u skladu s internim procedurama i poslovnim praksama.

Kada će DORH donijeti odluku o podizanju ili odbacivanju kaznene prijave protiv čelnika tvrtke DTEK, nije poznato.

Plenković s dva ministra u Splitu nadgledao potpis sporazuma HEP-a i DTEK-a

Podsjećanja radi, krajem 2019. godine ukrajinski DTEK pod pokroviteljstvom Plenkovića ulazi na velika vrata u Hrvatsku, i to sporazumom s državnim HEP-om. Potpisivanju tog dokumenta, uz premijera Plenkovića, tada su u Splitu prisustvovali i njegovi ministri Damir Krstičević, koji je vodio resor obrane, i Darko Horvat, tadašnji ministar gospodarstva.

Nikada prije ni poslije premijer Plenković i njegovi ministri nisu bili prisutni prilikom potpisivanja sličnog sporazuma. Ugovor su potpisali tadašnji šef HEP-a Frane Barbarić te Maksim Timčenko, predsjednik uprave DTEK-a. Tim sporazumom dogovoreni su zajednički nastup na stranim tržištima, ulaganja na području proizvodnje i trgovina električnom energijom, plinom i drugim energentima.

Vlasnik te ukrajinske firme je oligarh Rinat Ahmetov, a posljednjih godina najavljivali su projekte vjetroelektrana na području Hrvatske te posebnu trafostanicu namijenjenu povezivanju projekata obnovljivih izvora energije s elektroenergetskom mrežom.

Odgovor vlade nakon objave članka

Desetak minuta nakon objave članka, odgovorili su na upit iz ureda predsjednika vlade. Naime, novinari Indexa pitali su za temu razgovora Plenkovića s predsjednikom uprave DTEK-a.

“Godišnji sastanak Svjetskog gospodarskog foruma prilika je za sastanke i razgovore s gospodarstvenicima i čelnim ljudima globalnih tvrtki o ekonomskim kretanjima i mogućnostima ulaganja u Hrvatskoj. U vezi s navedenim, tijekom boravka u Davosu u siječnju ove godine predsjednik Vlade Andrej Plenković razgovarao je s brojnim političkim liderima i gospodarstvenicima, među kojima i s Maximom Timchenkom iz DTEK-a”, stoji u odgovoru, prenosi Index.

Related Topics:

Region

SKANDAL U HRVATSKOJ BOLNICI: Kardiohirurg dobio otkaz, policiji prijavio skrivene kamere u operacionim salama

Dr Ivan Burcar dobio je prije godinu dana opomenu pred otkaz, a sad i otkaz. Medicinske sestre i tehničari koji su radili sa njim za 24sata otkrivaju zašto su ga prijavili. S druge strane, dr Burcar prijavio je KBC policiji.

Da ljekar dobije otkaz, nije uobičajena pojava u Hrvatskoj i zato je poprilično šokantna nedavna objava u medijima kako je dr Ivan Burcar, kardiohirurg na Rebru, dobio otkaz. On je, nakon što je dobio otkaz, izašao u medije sa tvrdnjom da su u sali postavljene kamere, kao i da šef kardiohirurgije naređuje da se rizikuju životi pacijenata ugradnjom srčanih zalistaka koji u nekim slučajevima nisu adekvatnih dimenzija.

No medicinske sestre i tehničari koji su na Rebru godinama radili sa dr Burcarom otkrivaju za 24sata svoju stranu priče jer je zbog njihovih prijava lekar na kraju i dobio otkaz. Navode da su došli do ruba i kako bi njih 8-10 samo dalo otkaz da je on ostao da radi. Razgovarali smo i sa šefom kardiohirurgije, dr Hrvojem Gašparovićem, koji oštro odbacuje navode o ugradnji zalistaka koji nisu “adekvatnih dimenzija” navodeći da je to tehnički i medicinski nemoguće.

Zaposleni u Klinici za kardijalnu hirurgiju KBC-a Zagreb u razgovoru za 24sata tvrde da su godinama bili izloženi psihičkom pritisku, verbalnom omalovažavanju, vređanju i neprimjerenom ponašanju dr Ivana Burcara. Kažu kako su zbog njegovog ponašanja na posao dolazili sa strahom i grčem u stomaku, posebno kad bi unapred znali da će sa njim biti u operacionoj sali.

To je, kako tvrde, trajalo godinama i, nakon što su osjetili posljedice na sopstvenom zdravlju, odlučili su da ga prijave upravi. Prvo je zbog toga dr Burcar dobio opomenu pred otkaz, no kako se, kažu, takvo ponašanje nastavilo, opet su ga prijavili i nakon sprovedene istrage u bolnici dr Burcar je, dodaju, dobio otkaz.

Kažu kako je rad u operacionoj sali sam po sebi izuzetno stresan. Posebno zato što rade na operacijama srca, u kojima, ističu, greške nisu dopuštene. Zaposleni sa kojima smo razgovarali govore nam kako se mnogo njih razbolelo i ima problema sa štitnom žlezdom upravo zbog stresa koji su imali zbog rada u sali sa dr Burcarom.

Samo želimo mirno da radimo svoj posao. Imamo i po 50-70 prekovremenih sati mesečno. Operacije srca same po sebi su dovoljno stresne. A onda dođete u situaciju da ne znate šta vas čeka u sali – opisuju zaposleni.

Neke su operacije, kažu, trajale znatno duže nego što bi očekivali, a napetost je dodatno rasla kad bi nešto u sali krenulo drugačije od očekivanog. Ako mu date instrument, a on nije onakav kakav je očekivao, bez da vam konkretno kaže šta je zamislio, znao je da viče, govori da će se zbog vas nešto dogoditi pacijentu, da ćete ubiti pacijenta. Ako nekog u tom trenutku nema u sali, instrumentarka ostaje izložena. Nisu to uvek bile psovke. To je bilo vikanje, preteći ton, pogled, okrivljavanje i prebacivanje odgovornosti za stvari koje se nisu ni dogodile – opisuje jedan od zaposlenih.

Kažu i da su se zaposleni nakon takvih situacija vraćali kući u suzama.

Bilo je koleginica koje su plačući odlazile kući. Dan unapred radili bi raspored i već bi se među koleginicama čulo: ‘Sutra sam opet sa njim’. Ljudi su imali grč u stomaku. To je počelo da se odražava i na zdravlje – navode zaposleni.

Jedan od njih tvrdi da je u jednom slučaju dr Burcar bacio makaze u operacionoj sali nakon što su mu dodali instrument kojim nije bio zadovoljan.

Dodao sam mu makaze koje nisu zarezale kako je hteo i on ih je bacio. To nije bila normalna reakcija – ističe.

Zaposleni tvrde i da su tokom godina podnosili mnogobrojne prijave te da je zbog ponašanja lekara sprovedena interna istraga. Navode kako je ceo kolektiv davao iskaze pravnoj službi. Prijave su išle ka direktoru, pravnoj službi. Vodila se interna istraga. Bilo je prijava sa odeljenja i iz sale. Cijeli kolektiv dao je iskaze. Godinama smo ćutali i trpeli jer smo znali da, ako se svi skupimo i počnemo da delujemo, to može dovesti i do njegovog otkaza. Nije nam to bilo lako da odlučimo, no posljedice koje smo osećali nakon godina izlaganja takvom ponašanju nadvladale su osećaj krivice da ga ipak prijavimo – rekli su.

Tvrde da je dr Burcar pre otprilike godinu dana dobio opomenu pred otkaz zbog takvog ponašanja, ali da se, prema njihovim rečima, takvo ponašanje ipak nastavilo.

Nikad se nije izvinio. Nastavio je da radi i maltretira nas. U jednom trenutku rekao je da mu je ostalo još nekoliko meseci opomene i da će nakon toga nastaviti po starom. Bilo je i poruka u smislu da ćemo videti njegovog advokata, da on ima svoje ljude – kažu te dodaju da je sva komunikacija sa njim išla u smeru stalne prijetnje i pritisaka.

Zaposleni navode i kako je dr Burcar znao da traži da se koleginica udalji iz ambulante dok obavlja preglede, uz obrazloženje da mu “nešto ne smesti” u svrhu kontrole, vodio je mlađe lekare da sede sa njim dok radi u ambulanti.

To je trajalo godinama. Nekad bi se situacija malo smirila pa bi ponovo eskalirala. Ali poslednjih godinu dana potpuno se izgubila kontrola. Zato smo sad reagovali – dodaju.

Posebno ih je, kažu, pogodilo kad je jednoj koleginici navodno rekao da će “otići u penziju bez licence”.

Nikad nismo znali šta nas čeka kad uđemo u salu. To nas je najviše iscrpilo – kažu.

Zaposleni odbacuju i tvrdnje da su problem bile kamere u operacionim salama. Kažu da se nije radilo o tajnom snimanju zaposlenih i pacijenata nego o videonadzoru ulaska i izlaska iz sala.

Kamere su nekad bile postavljene radi nadzora ulaska i izlaska u salu, posebno noću. To je bio videonadzor koji i danas postoji i u bolesničkim sobama, a ne snimanje nekoga da bismo ga špijunirali. Dr Burcar je znao da kamere postoje i nikad se pre nije žalio – navode.

Kažu da se materijal pohranjivao na bolničkom sistemu, ali da se takve snimke već godinama ne čuvaju. Dodaju i da niko nije mogao da dobije snimke.

Prema njihovim rečima, sve što se događalo poslednjih godina kulminiralo je odlukom da više ne žele da ćute.

U operacionim salama Klinike za kardijalnu hirurgiju KBC-a Zagreb nema instaliranih nadzornih kamera – odgovorili su na upit 24sata o kamerama iz direktorata KBC-a Zagreb.

Organizacija rada klinika/kliničkih zavoda u nadležnosti je, kažu, načelnika. Prema izjašnjenju načelnika Klinike za kardijalnu hirurgiju, odluku o ugradnji i vrsti srčanih zalistaka samostalno donosi operater u okvirima mogućnosti Klinike te dostupnog materijala, a u skladu sa smernicama. U slučaju potrebe ili mišljenja operatera za ugradnjom specifičnog zaliska koji je izvan smernica, isto se iznosi na jutarnjem sastanku kako bi mogao da se pripremi. Ako postoji potreba za izmenom plana ili tipa zaliska tokom operacije, operater to može i uvek to čini samostalno – ističe direktorat.

Na pitanje o otkazu dr Burcaru dodaju kako prema zakonu ne mogu ništa da komentarišu, 24sata.hr.

Nastavi čitati

Region

HILJADE LJUDI NA ULICAMA ZAGREBA: „Hodaj za Liku, hodaj za Hrvatsku“ zbog opasnog otpada

U Zagrebu se danas održava veliki građanski protest zbog ekološke afere povezane sa desetinama hiljada tona opasnog otpada odloženog na području Gospića. Organizatori traže hitnu sanaciju zagađenih lokacija i utvrđivanje odgovornosti.

Građani kreću u 11 časova

Protest pod nazivom „Hodaj za Liku, hodaj za Hrvatsku“ biće održan danas u Zagrebu, a organizatori očekuju dolazak hiljada građana.

Okupljanje je zakazano za 11 časova na Trgu kralja Tomislava, odakle će učesnici krenuti prema Trgu bana Josipa Jelačića.

Centralni dio programa predviđen je za podne.

Protest je organizovan nakon što je u javnosti otvoreno pitanje odlaganja velikih količina opasnog otpada na području Gospića, kao i odgovornosti za stanje na lokacijama na kojima je otpad pronađen.

Traže sanaciju i odgovornost

Među ključnim zahtjevima organizatora su hitna i potpuna sanacija zagađenih lokacija, ali i utvrđivanje odgovornosti svih koji su učestvovali u poslovima povezanim sa spornim otpadom.

Organizatori i građanske inicijative upozoravaju da problem ne može biti riješen samo uklanjanjem otpada, već je potrebno utvrditi kako je do njegovog odlaganja došlo, ko je za to odgovoran i ko će snositi posljedice.

Podršku protestu dale su brojne političke i građanske organizacije. Inicijativa „Za Hrvatsku slobode“ saopštila je da je njenu izjavu podrške potpisalo više od 300 javnih ličnosti.

Milanović i sindikati podržali protest

Među onima koji su podržali protest je i predsjednik Hrvatske Zoran Milanović.

Dolazak je najavio i šef njegovog kabineta Orsat Miljenić.

Podrška je stigla i iz sindikalnog sektora. Protest su podržali Savez samostalnih sindikata Hrvatske, Nezavisni hrvatski sindikati, Matica hrvatskih sindikata, Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja, Sindikat novinara Hrvatske i Sindikat policijskih službenika.

Time je ekološka afera dobila širu društvenu i političku dimenziju, a organizatori očekuju masovno okupljanje u centru Zagreba.

Sporni otpad povezuje Hrvatsku i BiH

Slučaj je posebno zanimljiv i u kontekstu Bosne i Hercegovine, jer se kompanija „Tipos resurs“, koja se sada pominje u okviru afere u Hrvatskoj, ranije pojavljuje i u slučaju spornog otpada koji je završio u Derventi.

Prema ranije objavljenim informacijama, firma „Pramat plast“ iz BiH morala je u jesen 2014. godine, po nalogu Republičke ekološke inspekcije, vratiti medicinski otpad u Hrvatsku.

Otpad je vraćen kompaniji „Tipos resurs“, od koje je, prema tadašnjim informacijama, sporni materijal prethodno nabavljen i uvezen u BiH.

Ovaj slučaj tako ponovo otvara pitanje prekograničnog kretanja otpada i kontrole kompanija koje se bave njegovim prometom i zbrinjavanjem.

Dok građani Zagreba danas izlaze na ulice zbog zahtjeva za sanaciju i utvrđivanje odgovornosti, slučaj sa spornim otpadom u Hrvatskoj pokazuje da posljedice neadekvatnog upravljanja otpadom mogu prelaziti i državne granice.

Nastavi čitati

Region

VUČIĆ OTKRIO SVE PLANOVE! „U narednih nekoliko dana raspisujem izbore, spremam se za premijera!“

U narednih nekoliko dana ću raspisati izbore. Mislim da će biti 9. ili 10. septembar ujutru. Deseti septembar je valjda posljednji dan, rekao je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić gostujući u Srpskom dnevniku na TV Informer.

Vučić je podsjetio da će u Nišu biti održana sjednica glavnog odbora Srpske napredne stranke na kojoj će biti riječi o predstojećim vanrednim parlamentarnim izborima, ali i o mogućnosti kandidature predsjednika Vučića za predsjednika Vlade.

On je istakao da će, ukoliko dobije podršku, iznijeti dva prijedloga – jedan već sada, a drugi po davanju ostavke na mjesto predsjednika Republike. Ukoliko dobijem podršku od ljudi da budem predsjednik vlade, moj prvi prijedlog će biti da to bude najmanja vlada u istoriji Srbije – premijer i 12 ministara. To će biti moje obećanje građanima, najavio je Vučić.

O istraživanju agencije Faktor plus prema kojem bi SNS osvojila 47,2 odsto glasova, Vučić je rekao da ga ne zanimaju istraživanja koja vladajućoj stranci daju veliku prednost dodajući da je jedino pravo istraživanje rezultat izbora.

Vučić je istakao da se ozbiljno sprema da preuzme funkciju predsjednika Vlade, dodajući da će mu to najvjerovatnije biti posljednji mandat.

Nastavi čitati

Aktuelno