Connect with us

Region

Omiljeni Plenkovićevi UKRAJINSKI PREDUZETNICI pod istragom za prevaru i pranje novca

Ivana Liakha i Johna Lawsona Stuarta, predstavnike ukrajinske firme DTEK, koja posluje u Hrvatskoj, kao i samu tvrtku, već godinu dana istražuju policija i DORH, i to zbog sumnje u prevaru u privrednom poslovanju od najmanje 3.4 miliona evra, kao i zbog sumnje u pranje novca, saznaju Index Istrage.

Plenković se tokom istrage sastajao s predstavnicima DTEK-a u Davosu i New Yorku

Tu je ukrajinsku firmu prije šest godina vlada Andreja Plenkovića predstavila hrvatskoj javnosti kao “najveću privatnu energetsku kompaniju u Ukrajini” te “najvećeg privatnog proizvođača plina”, kao i “jednog od tri najveća investitora u obnovljive izvore energije”. Upravo pod pokroviteljstvom Plenkovića ta je firma još 2019. godine s državnim HEP-om potpisala sporazum o saradnji.

Valja naglasiti i da je Plenković, šef stranke koja je pravomoćno osuđena za korupciju, u čestom kontaktu s predsjednikom uprave te firme Maksimom Timčenkom, a posljednji službeni sastanak održan je u Davosu prije manje od mjesec dana. Prije toga sastali su se u septembru prošle godine tokom Plenkovićeve posjete New Yorku.

Sastanci su se održavali dok su se regionalne firme te firme istraživale zbog prevare. Sve je krenulo početkom prošle godine, kada je protiv dvojice direktora DTEK-a, državljana Velike Britanije i Ukrajine, podnesena kaznena prijava pod sumnjom da su htjeli prevariti jednog splitskog preduzetnika.

Dogovorili isplatu za projekt solarne elektrane

Prema informacijama Index Istraga, sporan je bio projekt solarne elektrane u Okučanima. Posao se trebao realizovati kroz splitsku firmu, čijem se vlasniku DTEK obvezao isplatiti 5.7 miliona evra za realizaciju projekta, uključujući otkup zemljišta, izradu prostorno-planske dokumentacije i ishođenje potrebnih dozvola. U skladu s ugovorom, vlasnik splitske firme prebacio je 85 posto vlasništva na DTEK, nakon čega je ukrajinska firma imenovala svog direktora. Mežutim, kako saznaju Index Istrage, DTEK je u jednom trenutku jednostrano raskinuo ugovor na štetu splitskog preduzetnika.

Neslužbene informacije potvrdila je i policija u službenom odgovoru na upit Indexa. Naime, policija je utvrdila da je DTEK zaista jednostrano raskinuo ugovor te na taj način onemogućio isplatu ugovorenog iznosa oštećenoj firmi i stekao protupravnu imovinsku korist.

“Prema zaključenom ugovoru vezano uz projekt solarne elektrane vlasnik oštećene firme je realizirao uvrštenje dvije čestice zemlje u generalni prostorni plan na kojima je trebao biti realizovan projekt solarne elektrane i za to mu je trebalo biti isplaćeno 3.420.000 evra, a tvrtka u kojoj su odgovorne osobe 56-godišnjak i 42-godišnjakinja je jednostrano raskinula ugovor s ciljem izbjegavanja plaćanja dospjele ugovorne obaveze”, stoji u službenom odgovoru MUP-a na upit o detaljima tog slučaja.

Kako su rekli u policiji, nadležnom Općinskom državnom odvjetništvu u Splitu je podnesen poseban izvještaj kao nadopuna zaprimljene kaznene prijave. Kako neslužbeno saznaje Index, nadopuna se navodno odnosi na pozajmice koje je DTEK iz Nizozemske uplaćivao splitskoj firmi kojom je upravljao direktor DTEK-a za Hrvatsku.

Te pozajmice su iznosile 1.4 miliona evra uz kamatu koja je tri puta viša od najviše zakonske zatezne kamate u Hrvatskoj. Odnosno, bile su lihvarske. To je izazvalo sumnju policije u potencijalno pranje novca. Kao što je napisano u uvodu, DORH je potvrdio kako su izvidi u toku, bez ikakvih detalja o samom slučaju.

DORH upozorio policiju da je riječ o uglednim međunarodnim preduzetnicima

Državno odvjetništvo navodno je u samom početku ovog slučaja bilo sklono zaključiti da je riječ o građanskoj parnici, no ipak je slučaj proslijedilo policiji uz poruku da slučaju policija pristupi s dužnom pažnjom jer je riječ o uglednim međunarodnim investitorima.

Policija je u svom istraživanju, kako se saznaje, utvrdila ne samo prevaru hrvatskog građanina, odnosno prevaru u privrednom poslovanju, nego je izrazila sumnju u pranje novca te se traži odgovornost dvojice regionalnih direktora i same tvrtke DTEK. Da je tome tako, potvrdila je u odgovoru na upit Indexa.

“Policijska uprava splitsko-dalmatinska dovršila je kriminalističko istraživanje nad 56-godišnjim državljaninom Ujedinjenog Kraljevstva i 42-godišnjom državljankom Ukrajine”, stoji u potvrdi policije na upit Indexa o ovom slučaju. Iako smo u svom upitu naveli imena osoba te nazive preduzeća, MUP je odgovorio s podacima o državljanstvu i godištima uz grešku s obzirom na to da su napisali “državljanka Ukrajine”. Naime, regionalni direktor DTEK-a i odgovorna osoba je muškarac od 42 godine.

U odgovoru dodaju da je provedenim istraživanjem utvrđeno postojanje osnovane sumnje da su isti kao odgovorne osobe tvrtke “ostvarili obilježja kaznenog djela prevare u privrednom poslovanju”. Policija je u novembru prošle godine predmet uputila Općinskom državnom odvjetništvu u Splitu na daljnje postupanje.

“Izvještavamo Vas kako je ovo državno odvjetništvo u predmetu naložilo provođenje izvida, a po njihovom okončanju odlučićemo o našem daljnjem državnoodvjetničkom postupanju”, stoji u odgovoru Općinskog državnog odvjetništva na upit Indexa. Izvidi traju, DORH još nije odlučio hoće li kazneno goniti direktore DTEK-a, no Plenković se bez problema sastaje s čelnikom firme Timčenkom, čiji su regionalni direktori kao i sama firma pod istragom hrvatskih institucija.

Plenković ne želi o temama razgovora s Timčenkom

Pitali smo vladu o čemu su razgovarali Timčenko i Plenković te je li možda u njihovim razgovorima spomenuta istraga, no za sada iz Ureda premijera nisu spremni odgovarati na novinarska pitanja o toj temi. Ukrajinska strana priznaje kako je do razgovora s Plenkovićem došlo na godišnjem sastanku Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu.

“Njihov razgovor bio je jedan od desetak sastanaka koje je izvršni direktor DTEK-a imao s raznim političarima i poslovnim liderima te sedmice, a njihov je susret javno dostupan – obojica su, nezavisno jedan o drugome, saopštila o razgovoru na svojim LinkedIn profilima”, kaže nam Ivan Liakh, 42-godišnji direktor DTEK-a za Hrvatsku, koji je jedan od onih pod istragom policije i DORH-a.

Kako je dodao, poslovne aktivnosti provode u skladu sa zakonom i najvišim standardima poslovne etike i korporativnog upravljanja.

“Nismo ovlašteni otkrivati pojedinosti o bilo kakvim pravnim postupcima”, stoji u odgovoru direktora Liakha na upit Indexa o istrazi policije i DORH-a. Kaže da njihovi zaposlenici sarađuju s nadležnim institucijama.

DTEK: Sve je u skladu sa zakonom

Čelnika ukrajinske firme u Hrvatskoj upitali su i za sporne pozajmice, mežutim kaže kako je riječ o uobičajenim “unutargrupnim zajmovima”.

“Uslovi tih zajmova definišu se između povezanih društava unutar grupe i uvijek su u skladu s pravilima transfernih cijena te najboljim tržišnim praksama. Sve naše aktivnosti provode se u skladu sa zakonom te najvišim standardima poslovne etike i korporativnog upravljanja”, stoji u odgovoru.

Na direktan upit jesu li pod istragom zbog sumnje u pranje novca te prevaru, direktor Liakh kaže da nisu ovlašteni otkrivati pojedinosti o bilo kakvim pravnim postupcima, kao i da sarađuju s nadležnim institucijama.

“Sve naše aktivnosti provode se u skladu sa zakonom te najvišim standardima poslovne etike i korporativnog upravljanja”, ponovio je više puta u svom odgovoru. Kaže i da se komunikacija s matičnim društvom, koje danas posluje iz Nizozemske, odvija redovno i u skladu s internim procedurama i poslovnim praksama.

Kada će DORH donijeti odluku o podizanju ili odbacivanju kaznene prijave protiv čelnika tvrtke DTEK, nije poznato.

Plenković s dva ministra u Splitu nadgledao potpis sporazuma HEP-a i DTEK-a

Podsjećanja radi, krajem 2019. godine ukrajinski DTEK pod pokroviteljstvom Plenkovića ulazi na velika vrata u Hrvatsku, i to sporazumom s državnim HEP-om. Potpisivanju tog dokumenta, uz premijera Plenkovića, tada su u Splitu prisustvovali i njegovi ministri Damir Krstičević, koji je vodio resor obrane, i Darko Horvat, tadašnji ministar gospodarstva.

Nikada prije ni poslije premijer Plenković i njegovi ministri nisu bili prisutni prilikom potpisivanja sličnog sporazuma. Ugovor su potpisali tadašnji šef HEP-a Frane Barbarić te Maksim Timčenko, predsjednik uprave DTEK-a. Tim sporazumom dogovoreni su zajednički nastup na stranim tržištima, ulaganja na području proizvodnje i trgovina električnom energijom, plinom i drugim energentima.

Vlasnik te ukrajinske firme je oligarh Rinat Ahmetov, a posljednjih godina najavljivali su projekte vjetroelektrana na području Hrvatske te posebnu trafostanicu namijenjenu povezivanju projekata obnovljivih izvora energije s elektroenergetskom mrežom.

Odgovor vlade nakon objave članka

Desetak minuta nakon objave članka, odgovorili su na upit iz ureda predsjednika vlade. Naime, novinari Indexa pitali su za temu razgovora Plenkovića s predsjednikom uprave DTEK-a.

“Godišnji sastanak Svjetskog gospodarskog foruma prilika je za sastanke i razgovore s gospodarstvenicima i čelnim ljudima globalnih tvrtki o ekonomskim kretanjima i mogućnostima ulaganja u Hrvatskoj. U vezi s navedenim, tijekom boravka u Davosu u siječnju ove godine predsjednik Vlade Andrej Plenković razgovarao je s brojnim političkim liderima i gospodarstvenicima, među kojima i s Maximom Timchenkom iz DTEK-a”, stoji u odgovoru, prenosi Index.

Related Topics:

Region

IZBORI U SRBIJI: Gužve na pojedinim biralištima

U Srbiji se danas održavaju vanredni izbori za poslanike Narodne skupštine.

  • 18 izbornih lista
  • 2.418 kandidata
  • 6.451.292 birača
  • 8.392 biračka mjesta

7.45 – Za vanredne parlamentarne izbore u Srbiji jutros je u 7.00 časova otvoreno biračko mjesto u Centru za kulturu “Filip Višnjić” u Ugljeviku, gdje je upisano 315 birača.

Prema riječima Davora Prelića, potpredsjednika biračkog odbora u Ugljeviku, glasanje je počelo na vrijeme.

7. 31 –  Biračko mjesto za vanredne parlamentarne izbore u Srbiji otvoreno je jutros u Centru za kulturu i obrazovanje u Doboju i izborni proces se odvija bez problema, rekla je predsjednik biračkog odbora Ljiljana Kovačević.

Kovačevićeva je rekla Srni da svoje pravo glasa može da ostvari 1.077 upisanih birača.

7.29 – Za parlamentarne izbore u Srbiji u Bijeljini su jutros otvorena dva biračka mjesta u Osnovnoj školi “Vuk Karadžić”.

Prema riječima predsjednika biračkog mjesta Gorana Markovića sve je spremno i glasanje je počelo.

Na biračkom spisku za glasanje u Bijeljini registrovano je 2.300 birača.

07:05- Gužve na biralištima na kojima glasaju Srbi sa KiM.

U Hemijsko-tehnološkoj školi u Vranju počelo je glasanje. Otovoreno je 10 biračkih mesta za glasače sa KiM, iz Kosovskog pomoravlja.

Prije otvaranja biračkih mesta formirale su gužve, veliki broj građana sa KiM došlo je svojim automobilima da glasa, da ispuni svoju građansku družnost.

Osim u Vranju, glasači sa KiM mogu da glasaju u Kuršumliji, Raški i Tutinu.

U Vranju ima 66.439 birača i 113 biračkih mjesta, a u Pčinjskom okrugu je 199.058 birača.

7.00 – Otvorena su birališta. Biračka mjesta su otvorena od sedam do 20 časova.

Građani glasaju na onom glasačkom mjestu na kojem su upisani u izvod iz biračkog spiska, uz važeću ličnu kartu ili pasoš.

Ukoliko poziv za glasanje nije dostavljen, na veb stranici Ministarstva državne uprave i lokalne samouprave, građani mogu da provjere na kojem biračkom mjestu glasaju.

Glasa se isključivo iza paravana, koji obezbjeđuje tajnost glasanja.

Ukoliko se neko zatekne na biračkom mjestu ili neposredno ispred prilikom zatvaranja, odnosno do 20 časova, biće mu omogućeno da glasa.

Šta treba ponijeti na biralište

Građani na biračko mjesto treba da ponesu važeću ličnu kartu ili pasoš. Glasanje je slobodno i tajno, a poziv za glasanje nije uslov za ostvarivanje biračkog prava.

Birači koji nisu u mogućnosti da glasaju na glasačkom mjestu usljed teške bolesti, starosti ili invaliditeta, mogu da glasaju van biračkog mjesta, ukoliko su ranije o tome obavijestili lokalnu izbornu komisiju, odnosno birački odbor na dan glasanja najkasnije do 11 časova.

Birači koji usljed nepismenosti, slabovidosti, invaliditeta ili nekog drugog razloga nisu u stanju da sami popune glasački listić, imaju pravo da glasaju na biračkom mjestu uz pomoć pomagača kojeg birač sljm odredi da umesto njega, onako kako mu naloži, popuni glasački listić.

Birači sa Kosova i Metohije svoje pravo glasa ostvaruju na 60 biračkih mesta u Vranju, Kuršumliji, Raški i Tutinu.

U zavodima za izvršenje krivičnih sankcija biće otvoreno 29 biračkih mjesta, dok birači koji su danas na odsluženju vojnog roka, vojnoj vežbi, školovanju, jedinicama ili ustanovama vojske, mogu da glasaju na 28 biračkih mjesta.

Srpski državljani koji žive u inostranstvu mogu da glasaju na jednom od 93 biračka mjesta u 37 država, a za glasanje je prijavljeno 102.147 birača.

Republička izborna komisija donijela je odluku da se na svim biračkim mjestima u inostranstvu glasanje sprovodi tako da traje 13 časova i da se završi najkasnije u 20.00 po vremenu u Republici Srbiji.

Izborna tišina traje do zatvaranja biračkih mesta u 20.00. U tom periodu na javnim skupovima, u elektronskim i štampanim medijima ne smeju se objavljivati procjene rezultata, javno predstavljati kandidati za narodne poslanike, kao i njihovi programi. Isto pravilo važi i za portale koji su registrovani kao mediji.

Ovo su 15. parlamentarni izbori od obnove višestranačja u Srbiji 1990. godine, a deseti vanredni.

Glas

Nastavi čitati

Region

SPISAK LOKACIJA! Ovo su mjesta u BiH na kojima državljani Srbije mogu glasati na predstojećim izborima!

Generalni konzulat Srbije u Banjaluci obavijestio je državljane Republike Srbije da će se izbori za narodne poslanike Narodne skupštine Republike Srbije, održati 25. oktobra 2026. godine.

Zainteresovani građani koji su podneli zahtjev za upis u jedinstveni birački spisak i/ili zahtjev za glasanje u inostranstvu, mogu sami da provjere da li su upisani u jedinstveni birački spisak i na kom biračkom mjestu mogu da glasaju preko interent stranice:  https://upit.birackispisak.gov.rs

Izbori se održavaju u periodu od 07.00 do 20.00 časova i potrebno je da prilikom glasanja građani imaju uz sebe važeću ličnu kartu ili pasoš Republike Srbije u kome je upisano prebivalište u Republici Srbiji.

Više od 90 odsto prijavljenih birača iz Srbije u BiH glasaće u Srpskoj

Ovim putem Generalni konzulat Republike Srbije poziva građane sa pravom glasa, a koji su se prijavili za glasanje u BiH – Repiublici Srpskoj, da u nedelju u što većem broju izađu na izbore i ostvare svoje biračko pravo na ukupno 28 biračkih mesta u Bosni i Hercegovini.

Ambasada Republike Srbije Sarajevo

Obala Maka Dizdara 3A, 71000 Sarajevo
Biračko mjesto br. 10;

Generalni konzulat Republike Srbije Banjaluka

Vojvode Radomira Putnika 2, 78000 Banjaluka
Biračko mjesto br. 11;
(birači sa početnim slovom prezimena od A do Z)

Poslovna zgrada M:tel Banjaluka

Vuka Karadžića br. 2–L3, ulazni hol prostorije, 78000 Banjaluka
Biračko mjesto br. 12 ;
(Birači sa početnim slovom prezimena od I do M)

M:tel TKC Banjaluka

Dr Mladena Stojanovića 8, 78000 Banjaluka
Biračko mjesto br. 13;
(Birači sa početnim slovom prezimena od N do Š)

Generalni konzulat Republike Srbije Mostar

Konak 5, 88000 Mostar
Biračko mjesto br. 14;

Konzularna kancelarija Generalnog konzulata Republike Srbije u Mostaru sa sjedištem u Drvaru

Titova bb, 80260 Drvar
Biračko mjesto br. 15;

Konzularna kancelarija Generalnog konzulata Republike Srbije u Banjaluci sa sjedištem u Trebinju

Njegoševa 4, 89101 Trebinje
Biračko mjesto br. 16;
Branjevo bb, 75412 Branjevo
Biračko mesto br. 17;

Osnovna škola “Vuk Karadžić” Bijeljina

Vojvode Stepe 4, 76300 Bijeljina
Biračko mjesto br. 18 ;
(Birači sa početnim slovom prezimena od A do K)

Biračko mjesto br. 19;

(Birači sa početnim slovom prezimena od L do Š)

Srednjoškolski centar Bratunac

Petra Kočića bb, 75420 Bratunac
Biračko mjesto br. 20;

Srednjoškolski centar “Ivo Andrić” Višegrad

Kralja Petra I Karađorđevića 16, 73240 Višegrad
Biračko mjesto br. 21;

Centar za obrazovanje i kulturu Doboj

Kneza Lazara 6, 74000 Doboj
Biračko mjesto br. 22;

Osnovna škola “Sveti Sava” Zvornik

Svetog Save 71A, 75400 Zvornik
Biračko mjesto br. 23;

Osnovna škola “Sveti Sava” Lopare

Školska bb, 75240 Lopare
Biračko mjesto br. 24;

Osnovna škola “Desanka Maksimović” Prijedor

Branislava Nušića 7, 79101 Prijedor
Biračko mjesto br. 25;

Srednjoškolski centar “Rudo”

Cara Dušana 35, 73260 Rudo
Biračko mjesto br. 26;

Srednjoškolski centar “Mrkonjić Grad”

Sime Šolaje bb, 70260 Mrkonjić Grad
Biračko mjesto br. 27;

Osnovna škola “Srbija” Pale

Dobrovoljnih davalaca krvi 22, 71420 Pale
Biračko mjesto br. 28;

Osnovna škola “Vuk Karadžić” Vlasenic

9. januara 3, 75440 Vlasenica
Biračko mjesto br. 29;

Osnovna škola “Sokolac”

Omladinska 2, 71350 Sokolac
Biračko mjesto br. 30;

Osnovna škola “Sveti Sava” Foča

Nemanjina bb, 73300 Foča
Biračko mjesto br. 31;

Srednjoškolski centar “27. januar” Rogatica

Srpske sloge bb, 73220 Rogatica
Biračko mjesto br. 32;

JP “SKC” Modriča

Trg Milana Jelića 4, 74480 Modriča
Biračko mjesto br. 33;

Kulturni centar Gradiška

Mladena Stojanovića 1, 78400 Gradiška
Biračko mjesto br. 34;

Centar za kulturu “Filip Višnjić” Ugljevik

Karađorđeva 3, 76330 Ugljevik
Biračko mjesto br. 35;

Srpska kuća Brčko

Dobrice Cesarića bb, 76100 Brčko
Biračko mjesto br. 36;

Osnovna škola “Vuk Karadžić” – Područna škola Novo Goražde

Dositeja Obradovića 1, 73110 Novo Goražde
Biračko mesto br. 37.

(Glas Srpske)  Foto: Tanjug

Nastavi čitati

Region

JASNA PORUKA VUČIĆA! “Srbija nije samo Beograd!“ Skupovi „Ujedinjene Srbije“ u čak 150 mjesta”

Nosilac liste „Ujedinjena Srbija“ Aleksandar Vučić izjavio je da ta lista danas ima skupove u 150 mjesta, a ne samo jedan veliki skup u Beogradu, i istakao da su tako htjeli da pošalju poruku da za njih Srbija nije samo Beograd.

Vučić je na početku gostovanja zahvalio javnom servisu što su i njemu, kako je rekao, dozvolili da predstavi program „Ujedinjene Srbije“.

„Ponosan sam na način na koji smo vodili kampanju. Mi smo vodili jednu ozbiljnu, čistu kampanju u kojoj nismo vrijeđali tuđe porodice, nismo napadali ljude na ulicama, nismo osuđivali nasilje, dok neki drugi, ni baš najteže napade na žene, nisu osuđivali i nisu umjeli da kažu da im je žao. I srećan sam što smo se suprotstavili veoma moćnom protivniku koji je ubrizgao mnogo, mnogo novca u našu zemlju sa željom da sruši uspjehe Srbije i da se Srbija vrati u prošlost, tamo gdje je bila od 2000. do 2012. godine“, rekao je Vučić.

On je naglasio da je ponosan na tu kampanju, kao i na ljude koji su se stavili u jedan široki narodni pokret otpora protiv onih koji bi da strane ambasade upravljaju našom zemljom.

„Protiv onih koji bi ponovo da nam nezaposlenost bude na nivou od 25,9 odsto, kakva je bila 2012. godine, protiv onih koji bi ponovo da nam dinar bude 200 dinara prema evru, a sa vrijednosti 75 dinara na 117, i prvi put u svojoj istoriji imali smo stabilan dinar u prethodnih 14 godina. Ponosan sam na naše rezultate, ali i na naše planove i programe“, rekao je Vučić, prenosi Tanjug.

Nastavi čitati

Aktuelno