Njemački tužioci prvi put su saopštili da sumnjaju da ukrajinske vlasti stoje iza sabotaže gasovoda Sjeverni tok 2022. godine, dok je protiv ukrajinskog državljanina podignuta optužnica za niz teških krivičnih djela.

Njemački tužioci su danas po prvi put saopštili da smatraju da ukrajinske vlasti stoje iza sabotaže gasovoda Sjeverni tok 2022. godine, koji povezuje Rusiju sa Evropom.

U saopštenju u kojem su detaljno iznijete optužbe podignute protiv osumnjičenog Serhija K. tužioci su naveli da su on i šest saučesnika djelovali “po naređenjima državnih vlasti u Ukrajini”.

Rekli su da je plan bio da se “unište gasovodi Sjeverni tok 1 i Sjeverni tok 2” u septembru 2022. godine i opisali optužene kao “vojno osoblje”.

Njemački mediji su objavili da je pedesetogodišnji ukrajinski državljanin optužen za:

Saučesništvo u ratnom zločinu
Ometanje javnih službi
Izazivanje eksplozije
Uništavanje objekata
Optužbe su uslijedile nakon izručenja Serhija K. Njemačkoj iz Italije, gdje je uhapšen po njemačkoj potjernici u avgustu 2025. godine. K. je negirao umiješanost, a njegov advokat je rekao novinskoj agenciji Rojters da je uvjeren da će njegov klijent biti oslobođen optužbi.

U seriji koordinisanih terorističkih napada plinskim bombama na domove političara vladajuće partije u Solunu, jedna žena je izgubila život na intenzivnoj nezi, dok je više osoba, uključujući i kandidatkinju za poslanika, povrijeđeno.

Jedna osoba je poginula, a nekoliko ih je povrijeđeno u tri napada zapaljivim bombama koji su izvedeni u srijedu prije zore na domove članova grčke vladajuće konzervativne stranke Nova demokratija, piše CNN.

Napadi su izvedeni između 4:00 i 4:45 časova ispred stambenih zgrada u Solunu. Napadači su koristili improvizovane eksplozivne naprave napravljene od plinskih boca za kampovanje. Sve povrede nastale su u posljednjem od tri napada, kada su zapaljeni automobili i motocikli, saopštila je policija.

Jedan od zapaljenih automobila navodno je bio u vlasništvu Afroditi Nestore, kandidatkinje stranke Nova demokratija na parlamentarnim izborima. Nestora je zadobila opekotine, dok je njena majka preminula na odjeljenju intenzivne nege od posljedica teških opekotina. Policija je saopštila da su u bolnicu prevezena još dva stanara iste zgrade.

Greek Politician's Mother Dies in Arson Attack

A Greek politician's mother died from wounds sustained in an arson attack in Thessaloniki. The attack occurred in the early hours of Wednesday.https://t.co/PCjTiJob9q

— 𓏞 PAPYRUS404 𓏞 (@CrazyNews_25) July 2, 2026

Premijer Grčke, Kirijakos Micotakis, koji je ujedno i lider Nove demokratije, otputovao je u srijedu popodne u Solun kako bi posjetio povrijeđene u bolnici. On je ocenio da smrt majke kandidatkinje predstavlja potvrdu “slepog nasilja u javnom životu”.

– Prolivena krv i podjele koje šire ekstremisti više neće biti tolerisani – naveo je Micotakis u pisanom saopštenju.

On je dodao da je Grčka svoj ekonomski oporavak zaslužila napornim radom i da je uz velike napore prevazišla unutrašnje podjele iz prošlosti.

– Nikada se neće vratiti na staro – poručio je Micotakis.

Napadi tajanstvenih grčkih militantnih grupa na simbole vlasti ili imovinu političara, policije i drugih državnih zvaničnika relativno su česti. Većina njih izaziva materijalnu štetu, ali bez ljudskih žrtava.

Vagia Nestora Dies After Arson Attack Targeting New Democracy Officials in Thessalonikihttps://t.co/NkzcqdQZSN

— rouge-gorge (@rougesgorges) July 2, 2026

U julu 2025. godine bomba je eksplodirala ispred kuće predsjednika grčkog udruženja zatvorskih čuvara u Solunu. On nije povrijeđen, ali su dvije osobe zadobile lakše povrede od razbijenog stakla.

U junu 2024. godine policajac koji je obezbjeđivao kuću jednog visokog sudije u Atini povrijeđen je u napadu zapaljivom bombom.

– Članovi i pristalice Nove demokratije neće dozvoliti da budu zastrašeni – saopštio je sekretar Političkog odbora stranke Konstantinos Kiranakis.

On je ocijenio da su napadi “predstavljali pravi teroristički napad na domove članova Nove demokratije” i dodao da su “njihovi izvršioci imali nameru da ubiju”.

– Neka se oni koji godinama neguju kulturu tolerancije prema političkom nasilju zamisle nad svojom odgovornošću – poručio je Kiranakis.

Jedanaestogodišnji dječak iz Kanade preminuo je od bjesnila nakon kontakta sa šišmišem, iako u trenutku incidenta nije imao vidljive povrede. Ljekari su u početku sumnjali na druge bolesti, a dijagnoza je potvrđena tek nakon naglog pogoršanja njegovog stanja.

Jedanaestogodišnji dječak iz Kanade preminuo je od bjesnila nakon što se 2024. godine probudio sa šišmišem na licu dok je sa porodicom boravio u vikendici u Ontariju.

Iako se incident dogodio prije dvije godine, detalji slučaja objavljeni su tek ove sedmice u stručnom medicinskom časopisu Canadian Medical Association Journal.

Prema objavljenim informacijama, dječak je odmah otjerao šišmiša sa lica, dok je njegov otac životinju uhvatio u posudu i pustio napolje. Kako nije bilo vidljivih ugriza niti ogrebotina, porodica nije smatrala da je potrebna hitna medicinska pomoć.

Međutim, 19 dana kasnije dječak je počeo osjećati utrnulost i oticanje lica. U narednim danima njegovo stanje se pogoršavalo, a ljekari su u početku sumnjali na Bellovu paralizu i herpesnu infekciju, zbog čega su mu propisani antivirusni lijekovi.

Nedugo zatim razvio je visoku temperaturu, otežano gutanje, zbunjenost i vizuelne halucinacije. Zbog naglog pogoršanja stanja hitno je intubiran i smješten na odjeljenje pedijatrijske intenzivne njege.

Ljekari su potom posumnjali na bjesnilo, a laboratorijski nalazi nekoliko dana kasnije potvrdili su prisustvo virusa. Kanadska agencija za inspekciju hrane utvrdila je da je riječ o soju virusa koji prenose šišmiši.

Dječak je preminuo 17 dana nakon prijema u bolnicu.

Stručnjaci podsjećaju da je bjesnilo izuzetno rijetka bolest u Kanadi, gdje je od 1924. godine registrovano svega 28 smrtnih slučajeva kod ljudi. Ipak, upozoravaju da svaki direktan kontakt sa šišmišem, čak i kada nema vidljivog ugriza ili ogrebotine, zahtijeva hitan pregled i preventivno liječenje.

Kada se simptomi bjesnila jednom razviju, bolest je gotovo uvijek smrtonosna, zbog čega ljekari naglašavaju da se nakon moguće izloženosti virusu ne smije čekati na pojavu simptoma, već je potrebno odmah potražiti medicinsku pomoć.