Connect with us

Politika

OPASNA IGRA! Šta će se desiti ako se Dodik danas ne javi na saslušanje u Tužilaštvo BiH!

Milorad Dodik je osumnjičen u predmetu Tužilaštva Bosne i Hercegovine zbog napada na ustavni poredak države. Pored njega osumnjičeni je i Radovan Višković, premijer entiteta Republika Srpska, ali i Nenad Stevandić, predsjednik Narodne skupštine RS-a.

S tim u vezi Višković se još u petak trebao odazvati na saslušanje u državno tužilaštvo, a kako nam je potvrđeno rok Dodiku da se javi na saslušanje je danas. Ranije je Dodik poručio kako se ne namjerava odazvati spomenutom pozivu te kako se plaši da će biti uhapšen, odnosno zadržan ukoliko se pojavi u Tužilaštvu BiH. Ukoliko ne želi doći Dodik mora poslati valjan argument da je spriječen.

Nakon toga Dodiku će biti upućen novi poziv. Ako i taj poziv izignoriše, prema Zakonu o krivičnom postupku izdaju se naredbe za dovođenje, a u krajnjem slučaju i potjernica.

Dodik je već javno potvrdio da je primio poziv, što znači da je jasno obaviješten. A ako izignoriše i drugi poziv na saslušanje Tužilaštvo BiH izdaje naredbu za dovođenje, a izvršava je sudska policija.

Naredba za dovođenje Sud izdaje se pismeno, a sadrži ime i prezime osumnjičenog koji se ima dovesti, naziv krivičnog djela koje mu se stavlja na teret uz navođenje odredbe krivičnog zakona, razlog zbog kojeg se naređuje dovođenje, službeni pečat i potpis sudije koji naređuje dovođenje.

Lice kojem je povjereno izvršenje naredbe predaje naredbu osumnjičenom i poziva ga da pođe s njim. Ako optuženi to odbije, dovest će ga prinudno, propisi su Zakona o krivičnom postupku BiH.

To je scenarij pod uslovom da Sudska policija po naredbi suda dođe do osumnjičenog. Također, treba istaći da sudska policija po procjeni može tražiti i asistenciju određene sigurnosne agencije.

Ukoliko Dodik bude nedostupan i sudskoj policiji, onda se izdaje unutrašnja potjernica, a u krajnjoj mjeri i Interpolova potjernica.

U predmetu za napad na ustavni poredak upućeni su i pozivi na saslušanje određenih svjedoka, poput ministra pravde RS-a Miloša Bukejlovića. Svjedoci su prema Zakonu o krivičnom postupku također dužni da se odazovu na saslušanje, a ukoliko odbiju može se izdati naredba za njihovo privođenje te se kazniti novčano sa 5.000 KM, a za odbijanje svjedočenja i sa 30.000 KM.

Politika

Banjalučani u nedjelju glasaju na 254 BIRAČKA MJESTA!

Na prijevremenim izborima za predsjednika Republike Srpske, koji će biti održani 23. novembra 2025. godine, građani Banjaluke, mogu glasati na 254 redovna biračka mjesta.

Ovo su saopštili iz Gradske izborne komisije (GIK), dodajući da je u Centralni birački spisak  upisano 192.276 birača.

Od tog broja, 703 birača registrovala su se za glasanje putem pošte iz inostranstva koji, ukoliko se zateknu na dan izbora u Banjaluci, mogu glasati na biračkom mjestu ovlašćenom za izdavanje nepotvrđenih glasačkih listića, a koje će biti otvoreno u mjesnoj zajednici Centar 1, sala br. 1.

Takođe, dodali su da na istom mjestu mogu glasati i građani koji su stekli pravo glasa nakon zaključivanja Centralnog biračkog spiska, punoljetstvom do dana izbora, uz predočenje važećeg identifikacionog dokumenta i potvrde Centra za birački spisak da se ne nalaze na izvodima iz CBS-a, na pripadajućem biračkom mjestu.

“Gradska izborna komisija Banjaluka imenovala je i obučila članove biračkih odbora, čija je obaveza da urede biračka mjesta najkasnije 12 časova prije početka glasanja, te da preuzmu birački materijal”, saopštili su iz GIK-a.

Dodali su da biračima sa posebnim potrebama, koji su smješteni u ustanovama za socijalno staranje i koji su zbog starosti, bolesti i invalidnosti vezani za svoje domove, a koji su se izjasnili u predviđenom roku, biće omogućeno glasanje putem mobilnog tima.

Biračka mjesta će na dan izbora biti otvorena od sedam do 19 časova.

Nastavi čitati

Politika

DOKTOR MILORAD MARAN! Javno pitanje Društvu doktora medicine “HOĆETE LI REAGOVATI NA AFERU KOJA TRESE UKC?”

Doktor Milorad Maran, član Pokreta Sigurna Srpska (PSS) i predsjednik Savjeta zdravstva PDP Banjaluka, uputio je javno pitanje Društvu doktora medicine Republike Srpske povodom afere koja potresa najveću zdravstvenu ustanovu u Srpskoj – UKC RS, a čiji je akter sada već bivši direktor prof. dr Vlado Đajić.

Maran podsjeća da je isto Društvo 2021. godine reagovalo istog dana kada je on, kao građanin, van radnog vremena iznio politički stav. Tada je, kaže, bio žestoko kritikovan pod obrazloženjem da narušava ugled profesije.

„Postavljam pitanje: da li će Društvo doktora medicine jednako promptno reagovati i sada, kada je riječ o aferi koja direktno narušava ugled zdravstvenog sistema i ljekarske profesije? Ako se to ne dogodi brzo kao tada, biće jasno da to Društvo ne predstavlja struku, nego produženu ruku vladajuće partije“, poručuje Maran.

Ističe da je afera daleko ozbiljnija od jednog privatnog političkog stava i da pogađa cijeli sistem, pacijente i povjerenje u ljekare.

„Zbog ugleda profesije i zaštite časnih ljudi koji obavljaju ovaj posao, očekujem da Društvo doktora medicine pokaže dosljednost i profesionalni integritet“, zaključio je Maran.

Nastavi čitati

Politika

IZBORI GENERALNA PROBA ZA 2026.! Hoće li izlaznost od 60 odsto srušiti dugogodišnju vlast u Srpskoj?

U zavisnosti od toga koliko od 1,2 miliona građana Republike Srpske sa pravom glasa izađe na prijevremene izbore za predsjednika Republike, zakazane za nedjelju, 23. novembar, i pod uslovom da svaki glas bude važeći, odrediće se ko će biti izborni pobjednik.

Procjene su ovo odlično upućenih u aktuelnu političku situaciju u Srpskoj, koji nadalje, ne želeći da umanje snagu nijednog od šest kandidata za predsjednika, smatraju da će Siniša Karan (SNSD) ili Branko Blanuša (SDS) sjesti u Palatu Republike Srpske.

60 bi mogao da bude presudan broj

Sve trenutne procjene idu ka tome da, ukoliko izlaznost bude kao na prethodnih nekoliko izbora za predsjednika Republike Srpske, a to je oko 55 odsto, ili eventualno još manje od toga, SNSD i vladajuća koalicija imaju velike šanse za pobjedu.

Svaka brojka izlaznosti bliže 60 odsto ili više mogla bi izbornu trku učiniti nikad zanimljivijom i u tom slučaju se daju dobre šanse Branku Blanuši i ostatku opozicije da nakon dvije decenije ponovo imaju predsjednika Republike Srpske.

Analitičari ne očekuju veliku izlaznost

Međutim, sagovornici “Nezavisnih novina” u ovom momentu ne vide način na koji bi izlaznost mogla da bude veća u odnosu na prethodne opšte izbore.

Specifične okolnosti pod kojima se ovi izbori održavaju, u smislu da su stranke imale malo vremena za pripreme i prostora oko angažovanja da priđu što većem broju birača, više idu u prilog aktuelnoj vlasti, koja zasigurno ima veću bazu svojih članova, odnosno “sigurnih” glasača.

Pored toga, ističe se da su ovi izbori samo proba za one redovne, koji dolaze već 2026.

“Ne očekujem veliku izlaznost, ili na nivou prosjeka, ili čak i manju, apatija je sve veća u društvu. Stranke će angažovati svoje baze, a trenutno vladajući, prije svega SNSD bolje stoji na tom polju. Principi i aktivnosti su odavno poznati, ne vjerujem da će doći do promjene. Opozicija, razjedinjena kakva jeste, ušla je u izbore ne toliko da pobijedi (to se vidi po kandidatu, niko od viđenijih opozicionara nije htio da istupi, nego su pronašli ‘alternativno’ rješenje koje ne može da snosi prevelike političke posljedice u slučaju poraza), koliko da zauzme bolje položaje za redovne izbore sljedeće godine. Inače, i vlast pristupa izborima na isti način, samo što su u boljoj poziciji i imaju veće izglede za pobjedu”, ocjenjuje za “Nezavisne novine” komunikolog Mladen Bubonjić.

Izbori koje ne žele ni vlast ni opozicija

Novinar Dragan Maksimović ističe da su ovo izbori koje ne žele ni vlast ni opozicija, ali su spletom okolnosti tu gdje jesu.

“U takvim uslovima teško je očekivati veliku izlaznost građana. Prvenstveno će biti upregnuta stranačka mašinerija, a u ovom slučaju SNSD i koalicija oko njih ima veće kapacitete. Uključujući  i tzv. funkcionersku kampanju”, kaže Maksimović za “Nezavisne”.

Za razliku od dobrog dijela analitičara, Maksimović čak i spušta procenat izlaznosti koji bi mogao da donese promjene u vlasti u Republici Srpskoj.

“Ukoliko se desi čudo, pa na izbore u nedjelju izađe više od 50 odsto upisanih birača, onda bi to vjerovatno značilo preokret, ali je iz ove perspektive malo vjerovatno da će se tako nešto i dogoditi. Posebno jer se i kampanja svela na diskreditaciju protivnika, a ne na ono što bi kandidat i politička opcija koja ga je kandidovala imali da ponude”, navodi on.

Kako će opozicija polagati zakletvu u slučaju pobjede?

Zanimljiv osvrt Maksimović daje i na ponašanje ostatka opozicije prema njihovom zvaničnom kandidatu Branku Blanuši, ali i o tome šta bi se desilo ako bi on pobijedio.

On smatra da se opozicioni blok nije proslavio u prvoj sedmici kampanje.

“Stiče se utisak da je i ta podrška bila samo deklarativna, jer će ta usluga biti potrebna nekom drugom iz opozicije na redovnim izborima u oktobru naredne godine”, rekao je on.

Još zanimljivije, dodaje, biće kako će se vlast ponašati u slučaju da izgubi izbore.

“Ukoliko opozicioni kandidat dobije izbore, tek tada ulazimo u zanimljiv period s obzirom na ranije najave da će u tom slučaju biti spriječeno polaganje zakletve u Narodnoj skupštini i preuzimanje funkcije predsjednika”, naglasio je Maksimović.

Podsjećamo, na predstojećim prijevremenim izborima za predsjednika Republike Srpske pravo glasa ima 1.264.364 birača.

Izlaznost na ranijim izborima za predsjednika Republike Srpske

Opšti izbori 2022: Pravo glasa 1.259.322,  izlaznost 53,74 odsto.

Opšti izbori 2018: Pravo glasa 1.261.645, izlaznost 57,69 odsto.

Opšti izbori 2014: Pravo glasa 1.209.505, izlaznost 56,49 odsto.

Nezavisne novine

Nastavi čitati

Aktuelno