Region
OPASNA ZARAZA MEĐU DJECOM: Impetigo se širi Splitom, roditelji upozoreni na prve simptome
U splitskim pedijatrijskim ambulantama posljednjih se dana bilježi povećan broj djece s impetigom, površinskom bakterijskom infekcijom kože poznatom i kao “slatke kraste”.
Riječ je o vrlo zaraznoj bolesti koja se lako širi, osobito ljeti, kada djeca više borave vani, znoje se i češće imaju sitne ogrebotine na koži, a upravo tada nerijetko se pojave i slatke kraste, odnosno impetigo, česta površinska bakterijska infekcija kože.
Iako naziv zvuči gotovo bezazleno, riječ je o vrlo zaraznoj pojavi koja se najčešće javlja kod djece, posebno na licu, oko nosa i usta, ali se može proširiti i na druge dijelove tijela.
Najčešće počinje kao mala ranica ili mjehurić, koji brzo puca i ostavlja prepoznatljivu žućkastu, “medenu” krasticu. Upravo zbog tog izgleda roditelji često i posumnjaju da se radi o impetigu, penosi Dalmacija danas.
Infekcija se lako širi
Infekcija se lako širi, osobito ako dijete češe promjene ili ako u domaćinstvu više članova koristi iste peškire, posteljinu ili druge osobne predmete.
Ovoga ljeta impetigo nije zaobišao ni splitske mališane, a zbog brzog širenja zaraze posljednjih su dana čekaonice u splitskim pedijatrijskim ambulantama pune “slatke” djece.
Dodatni podsticaj širenju bolesti mogu dati i ljetni uslovi, boravak na moru, kupanje te česta razmjena peškira i drugih stvari na plaži, što infekciji olakšava prenos s djeteta na dijete.
Kako ističe Jasna Petrić Duvnjak, pedijatar pulmolog, iz Poliklinike Pediatri Split, jedino slatko koje vam se sigurno neće svidjeti ovo ljeto jesu upravo spomenute slatke kraste.
“Jedino slatko koje vam se sigurno neće svidjeti ovo ljeto jesu slatke kraste, a to je Impetigo ili površna bakterijska infekcija kože. Ako je primijetite, pod jedan potrebno je maknuti krastu, prebrisavanje s gazom, zatim je potrebno tu ranicu očistiti s antiseptikom (naravno koji ne peče) i nakon toga staviti antibiotsku mast.
One se jako brzo šire, treba voditi računa o higijeni unutar kuće, među ostalim članovima, upotrebi ručnika, pranju ruku,… ako uz sve te mjere niste uspjeli riješiti problem javite se zadaljnje liječenje”, savjetuje Petrić Duvnjak.
Kako se prenosi
Impetigo se prenosi direktnim kontaktom s promjenama na koži, ali i indirektno preko predmeta koje dijete koristi, poput peškira, igračaka ili posteljine. Zbog toga se često javlja u porodicama s više djece ili u kolektivima poput vrtića, gdje se bakterije lako prenose s jednog djeteta na drugo.
Ovu infekciju uzrokuju dvije bakterije: ili streptokok grupe A (s blagim simptomima) ili stafilokok aureus (uzrokuje teži oblik, a može razviti veće količine tekućine u bubuljicama pa se oni i duže zadržavaju na koži, bez pucanja).
Ako se ne liječi na vrijeme, promjene se mogu širiti i po tijelu, a dijete može zaraziti i druge članove porodice.
Šta roditelji trebaju paziti
Roditeljima se savjetuje da kožu djeteta održavaju čistom, da promjene ne diraju i ne češu te da dijete redovno pere ruke. Nokte je dobro kratko podrezati kako bi se smanjilo grebanje i prenos bakterija na druge dijelove tijela.
Takođe je važno ne dijeliti peškire, odjeću i druge lične stvari, a ako se promjene ne povuku ili se stanje pogoršava, potrebno je javiti se pedijatru.
U blažim slučajevima dovoljna je lokalna terapija, dok je kod opsežnijih infekcija ponekad potrebna i antibiotska terapija na usta.
Zato je pravovremeno prepoznavanje važno, jer se uz odgovarajuće liječenje impetigo najčešće uspješno povlači bez posljedica.
Kupanje u moru i slatke kraste?
Iako je ljeto u punom jeku, djeca i odrasli sa slatkim krastama neko vrijeme bi trebali izbjegavati kupanje i druge vodene aktivnosti. More i impetigo nisu dobra kombinacija jer slana voda može dodatno iritirati već zahvaćenu kožu.
Zbog toga se savjetuje da se s kupanjem pričeka dok kraste ne otpadnu i koža se potpuno ne oporavi. Posebno treba pripaziti i na sunce, jer postoji mogućnost postupalnih hiperpigmentacija pa je kožu važno štititi prema preporuci dermatologa.
Važno je znati i da su slatke kraste zarazne sve dok ranice vlaže, cure ili se suše.
Kako bi se spriječilo širenje infekcije potrebno je dezinfikovati i često mijenjati sve što dijete koristi, uključujući ručnike, posteljinu i odjeću.
Budući da je impetigo vrlo zarazan, ljekari ne preporučuju plivanje djeci dok se infekcija ne povuče jer se lako može prenijeti na drugu djecu.
Dijete koje ne uzima antibiotike ne bi se trebalo kupati na javnim mjestima dok krastice u potpunosti ne nestanu, dok je dijete na antibiotskoj terapiji obično nezarazno unutar 24 sata od početka liječenja.
Iako se impetigo ne prenosi samim kupanjem u moru ili jako hlorisanom bazenu, zaraza se može dogoditi direktnim kontaktom s površinama, igračkama, odjećom ili drugim predmetima.
Infekcija nije opasna u većini slučajeva, ali može dovesti do komplikacija, zbog čega je zaraženo dijete najbolje privremeno držati podalje od druge djece dok bolest ne prođe.
Dr.Google i društvene mreže
Pojavu slatkih krasta komentarisala je i epidemiologinja NZJZ-a Splitsko-dalmatinske županije Diana Nonković.
“Slatke kraste su jedna vrsta imeptiga odnosno bakterijske infekcije i ako se te krastice gule odnosno skidaju i diraju onda se one mogu prenositi dalje po tijelu, a mogu se prenositi na drugu osobu što se najčešće događa u obitelji kada dijete jedno od drugoga to dobije. Liječenje je vrlo učinkovito, postoje dezinficijensi kojima se te krastice mogu tretirati. Preporuča se to područje malo i prikriti da dijete ne bi to čupkalo, a ako su se baš jako prošire po tijelu onda se može dati antibiotik na usta”, pojasnila je Nonković i kako ide tok liječenja.
Od ranije spomenuti svrab, pa sada i slatke kraste koje haraju među splitskom djecom nisu nikakva novost, smatra Nonković.
“Nikakve to nisu posebne bolesti, uvijek su bile i bit će ih. Kao što postoje uši, dječje gliste i ostale zarazne bolesti, no ranije su roditelji to puno jednostavnije i bezbolnije prihvaćali, a danas kada imamo doktora Google-a i društvene mreže onda se o tome previše raspravlja i daje se prevelika važnost nekim stvarima koje uistinu ne bi trebale biti toliko važne”, naglasila je.
Impetigo – inkubacija
Inkubacijsko razdoblje, odnosno vrijeme od ulaska uzročnika u organizam do pojave prvih simptoma, najčešće traje 7 do 10 dana.
Kako se impetigo prenosi?
Impetigo je vrlo zarazna infekcija koja se prenosi direktnim kontaktom sa zaraženom kožom, ali i indirentno, preko zajedničkih predmeta poput ručnika, posteljine, odjeće, igračaka i sličnih stvari.
Gdje se najčešće pojavljuje?
Promjene se mogu razviti na bilo kojem dijelu tijela, ali najčešće zahvataju lice, posebno područje oko nosa i usta, kao i ekstremitete.
Oblici bolesti
Impetigo se najčešće javlja u dva osnovna oblika.
1. Nebulozni impetigo
Nebulozni impetigo, odnosno impetigo nonbullosa, najčešći je oblik bolesti. U većini slučajeva uzrokuje ga Streptococcus pyogenes, beta-hemolitički streptokok grupe A. Bolest obično počinje kao sitne papule, odnosno prištići, koje se zatim pretvaraju u mjehuriće okružene crvenilom kože. Mjehurići imaju tanku stijenku i ispunjeni su bistrom, vrlo zaraznom tekućinom. Kako bolest napreduje, sadržaj postaje gnojan, mjehuri pucaju, a na njihovom mjestu stvaraju se prepoznatljive kraste boje meda. Promjene najčešće zaarastu bez ožiljaka.
Ovaj oblik najčešće zahvata lice, posebno područje oko nosa i usta, ali se može pojaviti i na ekstremitetima. Ponekad je praćen i povećanjem okolnih limfnih čvorova.
2. Bulozni impetigo
Bulozni impetigo, odnosno impetigo bullosa, javlja se rjeđe i uzrokuje ga Staphylococcus aureus, poznat i kao zlatni stafilokok, koji stvara eksfolijativni toksin A. Karakteršu ga veći mjehuri koji postepeno rastu. Oni su ispunjeni bistrom do žućkastom tekućinom, koja s vremenom može postati tamnija i mutnija. Kada puknu, na koži ostaju kraste boje meda koje takođe najčešće zacijele bez ožiljaka.
Bulozni impetigo najčešće se javlja u novorođenčadi i djece u dobi od dvije do pet godina. Promjene se obično nalaze na trupu, ekstremitetima te na vlažnim područjima poput pazuha, kožnih nabora na vratu ili područja pelena.
Liječenje impetiga
Liječenje uključuje opšte mjere, kao i lokalnu ili po potrebi sustavnu terapiju lijekovima.
Opšte mjere
Zahvaćenu kožu važno je održavati čistom i suhom. Redovino pranje običnim ili antiseptičkim sapunom i toplom vodom važan je dio liječenja, ali i sprečavanja daljnjeg širenja infekcije. Krastice i sadržaj mjehurića treba uklanjati nježno, više puta dnevno, prije nanošenja antibiotske terapije. Takođe je važno ne dirati promjene i ne češati ih. U prevenciji širenja posebno su važne i redovna higijena ruku te izbjegavanje dijeljenja ličnih predmeta sa zaraženom osobom.
Liječenje lijekovima
Najčešće se provodi lokalna antibiotska terapija u obliku masti ili kreme, obično kroz 7 do 10 dana. U tu svrhu često se koriste preparati s mupirocinom ili fusidatnom kiselinom, a mupirocin se često smatra terapijom prvog izbora. Sistemska antibiotska terapija obično nije potrebna, osim kod opsežnijih promjena, kada se može dodati lokalnom liječenju.
Moguće komplikacije
Iako impetigo u većini slučajeva prolazi bez posljedica ako se pravovremeno i pravilno liječi, komplikacije su ipak moguće. One mogu uključivati poststreptokokni glomerulonefritis, celulitis, sepsu te trajne promjene na koži, odnosno ožiljke.
Region
SKANDAL U HRVATSKOJ BOLNICI: Kardiohirurg dobio otkaz, policiji prijavio skrivene kamere u operacionim salama
Dr Ivan Burcar dobio je prije godinu dana opomenu pred otkaz, a sad i otkaz. Medicinske sestre i tehničari koji su radili sa njim za 24sata otkrivaju zašto su ga prijavili. S druge strane, dr Burcar prijavio je KBC policiji.
Da ljekar dobije otkaz, nije uobičajena pojava u Hrvatskoj i zato je poprilično šokantna nedavna objava u medijima kako je dr Ivan Burcar, kardiohirurg na Rebru, dobio otkaz. On je, nakon što je dobio otkaz, izašao u medije sa tvrdnjom da su u sali postavljene kamere, kao i da šef kardiohirurgije naređuje da se rizikuju životi pacijenata ugradnjom srčanih zalistaka koji u nekim slučajevima nisu adekvatnih dimenzija.
No medicinske sestre i tehničari koji su na Rebru godinama radili sa dr Burcarom otkrivaju za 24sata svoju stranu priče jer je zbog njihovih prijava lekar na kraju i dobio otkaz. Navode da su došli do ruba i kako bi njih 8-10 samo dalo otkaz da je on ostao da radi. Razgovarali smo i sa šefom kardiohirurgije, dr Hrvojem Gašparovićem, koji oštro odbacuje navode o ugradnji zalistaka koji nisu “adekvatnih dimenzija” navodeći da je to tehnički i medicinski nemoguće.
Zaposleni u Klinici za kardijalnu hirurgiju KBC-a Zagreb u razgovoru za 24sata tvrde da su godinama bili izloženi psihičkom pritisku, verbalnom omalovažavanju, vređanju i neprimjerenom ponašanju dr Ivana Burcara. Kažu kako su zbog njegovog ponašanja na posao dolazili sa strahom i grčem u stomaku, posebno kad bi unapred znali da će sa njim biti u operacionoj sali.
To je, kako tvrde, trajalo godinama i, nakon što su osjetili posljedice na sopstvenom zdravlju, odlučili su da ga prijave upravi. Prvo je zbog toga dr Burcar dobio opomenu pred otkaz, no kako se, kažu, takvo ponašanje nastavilo, opet su ga prijavili i nakon sprovedene istrage u bolnici dr Burcar je, dodaju, dobio otkaz.
Kažu kako je rad u operacionoj sali sam po sebi izuzetno stresan. Posebno zato što rade na operacijama srca, u kojima, ističu, greške nisu dopuštene. Zaposleni sa kojima smo razgovarali govore nam kako se mnogo njih razbolelo i ima problema sa štitnom žlezdom upravo zbog stresa koji su imali zbog rada u sali sa dr Burcarom.
Samo želimo mirno da radimo svoj posao. Imamo i po 50-70 prekovremenih sati mesečno. Operacije srca same po sebi su dovoljno stresne. A onda dođete u situaciju da ne znate šta vas čeka u sali – opisuju zaposleni.
Neke su operacije, kažu, trajale znatno duže nego što bi očekivali, a napetost je dodatno rasla kad bi nešto u sali krenulo drugačije od očekivanog. Ako mu date instrument, a on nije onakav kakav je očekivao, bez da vam konkretno kaže šta je zamislio, znao je da viče, govori da će se zbog vas nešto dogoditi pacijentu, da ćete ubiti pacijenta. Ako nekog u tom trenutku nema u sali, instrumentarka ostaje izložena. Nisu to uvek bile psovke. To je bilo vikanje, preteći ton, pogled, okrivljavanje i prebacivanje odgovornosti za stvari koje se nisu ni dogodile – opisuje jedan od zaposlenih.
Kažu i da su se zaposleni nakon takvih situacija vraćali kući u suzama.
Bilo je koleginica koje su plačući odlazile kući. Dan unapred radili bi raspored i već bi se među koleginicama čulo: ‘Sutra sam opet sa njim’. Ljudi su imali grč u stomaku. To je počelo da se odražava i na zdravlje – navode zaposleni.
Jedan od njih tvrdi da je u jednom slučaju dr Burcar bacio makaze u operacionoj sali nakon što su mu dodali instrument kojim nije bio zadovoljan.
Dodao sam mu makaze koje nisu zarezale kako je hteo i on ih je bacio. To nije bila normalna reakcija – ističe.
Zaposleni tvrde i da su tokom godina podnosili mnogobrojne prijave te da je zbog ponašanja lekara sprovedena interna istraga. Navode kako je ceo kolektiv davao iskaze pravnoj službi. Prijave su išle ka direktoru, pravnoj službi. Vodila se interna istraga. Bilo je prijava sa odeljenja i iz sale. Cijeli kolektiv dao je iskaze. Godinama smo ćutali i trpeli jer smo znali da, ako se svi skupimo i počnemo da delujemo, to može dovesti i do njegovog otkaza. Nije nam to bilo lako da odlučimo, no posljedice koje smo osećali nakon godina izlaganja takvom ponašanju nadvladale su osećaj krivice da ga ipak prijavimo – rekli su.
Tvrde da je dr Burcar pre otprilike godinu dana dobio opomenu pred otkaz zbog takvog ponašanja, ali da se, prema njihovim rečima, takvo ponašanje ipak nastavilo.
Nikad se nije izvinio. Nastavio je da radi i maltretira nas. U jednom trenutku rekao je da mu je ostalo još nekoliko meseci opomene i da će nakon toga nastaviti po starom. Bilo je i poruka u smislu da ćemo videti njegovog advokata, da on ima svoje ljude – kažu te dodaju da je sva komunikacija sa njim išla u smeru stalne prijetnje i pritisaka.
Zaposleni navode i kako je dr Burcar znao da traži da se koleginica udalji iz ambulante dok obavlja preglede, uz obrazloženje da mu “nešto ne smesti” u svrhu kontrole, vodio je mlađe lekare da sede sa njim dok radi u ambulanti.
To je trajalo godinama. Nekad bi se situacija malo smirila pa bi ponovo eskalirala. Ali poslednjih godinu dana potpuno se izgubila kontrola. Zato smo sad reagovali – dodaju.
Posebno ih je, kažu, pogodilo kad je jednoj koleginici navodno rekao da će “otići u penziju bez licence”.
Nikad nismo znali šta nas čeka kad uđemo u salu. To nas je najviše iscrpilo – kažu.
Zaposleni odbacuju i tvrdnje da su problem bile kamere u operacionim salama. Kažu da se nije radilo o tajnom snimanju zaposlenih i pacijenata nego o videonadzoru ulaska i izlaska iz sala.
Kamere su nekad bile postavljene radi nadzora ulaska i izlaska u salu, posebno noću. To je bio videonadzor koji i danas postoji i u bolesničkim sobama, a ne snimanje nekoga da bismo ga špijunirali. Dr Burcar je znao da kamere postoje i nikad se pre nije žalio – navode.
Kažu da se materijal pohranjivao na bolničkom sistemu, ali da se takve snimke već godinama ne čuvaju. Dodaju i da niko nije mogao da dobije snimke.
Prema njihovim rečima, sve što se događalo poslednjih godina kulminiralo je odlukom da više ne žele da ćute.
U operacionim salama Klinike za kardijalnu hirurgiju KBC-a Zagreb nema instaliranih nadzornih kamera – odgovorili su na upit 24sata o kamerama iz direktorata KBC-a Zagreb.
Organizacija rada klinika/kliničkih zavoda u nadležnosti je, kažu, načelnika. Prema izjašnjenju načelnika Klinike za kardijalnu hirurgiju, odluku o ugradnji i vrsti srčanih zalistaka samostalno donosi operater u okvirima mogućnosti Klinike te dostupnog materijala, a u skladu sa smernicama. U slučaju potrebe ili mišljenja operatera za ugradnjom specifičnog zaliska koji je izvan smernica, isto se iznosi na jutarnjem sastanku kako bi mogao da se pripremi. Ako postoji potreba za izmenom plana ili tipa zaliska tokom operacije, operater to može i uvek to čini samostalno – ističe direktorat.
Na pitanje o otkazu dr Burcaru dodaju kako prema zakonu ne mogu ništa da komentarišu, 24sata.hr.
Region
HILJADE LJUDI NA ULICAMA ZAGREBA: „Hodaj za Liku, hodaj za Hrvatsku“ zbog opasnog otpada
U Zagrebu se danas održava veliki građanski protest zbog ekološke afere povezane sa desetinama hiljada tona opasnog otpada odloženog na području Gospića. Organizatori traže hitnu sanaciju zagađenih lokacija i utvrđivanje odgovornosti.
Građani kreću u 11 časova
Protest pod nazivom „Hodaj za Liku, hodaj za Hrvatsku“ biće održan danas u Zagrebu, a organizatori očekuju dolazak hiljada građana.
Okupljanje je zakazano za 11 časova na Trgu kralja Tomislava, odakle će učesnici krenuti prema Trgu bana Josipa Jelačića.
Centralni dio programa predviđen je za podne.
Protest je organizovan nakon što je u javnosti otvoreno pitanje odlaganja velikih količina opasnog otpada na području Gospića, kao i odgovornosti za stanje na lokacijama na kojima je otpad pronađen.
Traže sanaciju i odgovornost
Među ključnim zahtjevima organizatora su hitna i potpuna sanacija zagađenih lokacija, ali i utvrđivanje odgovornosti svih koji su učestvovali u poslovima povezanim sa spornim otpadom.
Organizatori i građanske inicijative upozoravaju da problem ne može biti riješen samo uklanjanjem otpada, već je potrebno utvrditi kako je do njegovog odlaganja došlo, ko je za to odgovoran i ko će snositi posljedice.
Podršku protestu dale su brojne političke i građanske organizacije. Inicijativa „Za Hrvatsku slobode“ saopštila je da je njenu izjavu podrške potpisalo više od 300 javnih ličnosti.
Milanović i sindikati podržali protest
Među onima koji su podržali protest je i predsjednik Hrvatske Zoran Milanović.
Dolazak je najavio i šef njegovog kabineta Orsat Miljenić.
Podrška je stigla i iz sindikalnog sektora. Protest su podržali Savez samostalnih sindikata Hrvatske, Nezavisni hrvatski sindikati, Matica hrvatskih sindikata, Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja, Sindikat novinara Hrvatske i Sindikat policijskih službenika.
Time je ekološka afera dobila širu društvenu i političku dimenziju, a organizatori očekuju masovno okupljanje u centru Zagreba.
Sporni otpad povezuje Hrvatsku i BiH
Slučaj je posebno zanimljiv i u kontekstu Bosne i Hercegovine, jer se kompanija „Tipos resurs“, koja se sada pominje u okviru afere u Hrvatskoj, ranije pojavljuje i u slučaju spornog otpada koji je završio u Derventi.
Prema ranije objavljenim informacijama, firma „Pramat plast“ iz BiH morala je u jesen 2014. godine, po nalogu Republičke ekološke inspekcije, vratiti medicinski otpad u Hrvatsku.
Otpad je vraćen kompaniji „Tipos resurs“, od koje je, prema tadašnjim informacijama, sporni materijal prethodno nabavljen i uvezen u BiH.
Ovaj slučaj tako ponovo otvara pitanje prekograničnog kretanja otpada i kontrole kompanija koje se bave njegovim prometom i zbrinjavanjem.
Dok građani Zagreba danas izlaze na ulice zbog zahtjeva za sanaciju i utvrđivanje odgovornosti, slučaj sa spornim otpadom u Hrvatskoj pokazuje da posljedice neadekvatnog upravljanja otpadom mogu prelaziti i državne granice.
Region
VUČIĆ OTKRIO SVE PLANOVE! „U narednih nekoliko dana raspisujem izbore, spremam se za premijera!“
U narednih nekoliko dana ću raspisati izbore. Mislim da će biti 9. ili 10. septembar ujutru. Deseti septembar je valjda posljednji dan, rekao je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić gostujući u Srpskom dnevniku na TV Informer.
Vučić je podsjetio da će u Nišu biti održana sjednica glavnog odbora Srpske napredne stranke na kojoj će biti riječi o predstojećim vanrednim parlamentarnim izborima, ali i o mogućnosti kandidature predsjednika Vučića za predsjednika Vlade.
On je istakao da će, ukoliko dobije podršku, iznijeti dva prijedloga – jedan već sada, a drugi po davanju ostavke na mjesto predsjednika Republike. Ukoliko dobijem podršku od ljudi da budem predsjednik vlade, moj prvi prijedlog će biti da to bude najmanja vlada u istoriji Srbije – premijer i 12 ministara. To će biti moje obećanje građanima, najavio je Vučić.
O istraživanju agencije Faktor plus prema kojem bi SNS osvojila 47,2 odsto glasova, Vučić je rekao da ga ne zanimaju istraživanja koja vladajućoj stranci daju veliku prednost dodajući da je jedino pravo istraživanje rezultat izbora.
Vučić je istakao da se ozbiljno sprema da preuzme funkciju predsjednika Vlade, dodajući da će mu to najvjerovatnije biti posljednji mandat.
-
Politika24 sata agoPROPAST U OMARSKOJ! Potapanje kopa „Buvač“ otvara rizik ekološke katastrofe, ĐOKIĆ ĆUTI!
-
Politika2 dana ago„STOTOG DANA POLOŽIĆU RAČUNE!“ Stanivuković predstavio „Ugovor sa narodom“! STIŽU PROMJENE U SRPSKU
-
Politika2 dana agoSTANIVUKOVIĆ IZ PRIJEDORA “U školama i zdravstvu ćemo šutnuti politiku, direktore će birati radni kolektivi!”
-
Društvo3 dana agoDRAMA NA JAVNOM SERVISU! Radnici RTRS-a stupaju u štrajk upozorenja
-
Politika3 dana agoPOSLJEDNJI ISPRAĆAJ U BEOGRADU! Objavljeni tačni datumi komemoracije i sahrane!
-
Vrijeme3 dana agoOVOME SE NIKO NIJE NADAO: Meteorolozi najavili veliku promjenu vremena u BiH, evo kad nam stižu hladniji dani i PADAVINE
-
Region2 dana agoBEOGRAD DOČEKAO TIJELO GENERALA! “Dobro došao kući” (FOTO)
-
Region2 dana agoDARKO MLADIĆ O SMRTI GENERALA U HAGU: „Naš stav je da je ubijen nesavjesnim liječenjem“
