Connect with us

Društvo

OPASNI PESTICIDI iz uvoznog voća i povrća PRIJETE ZDRAVLJU LJUDI

Uvozno voće i povrće na pijacama i u prodavnicama širom Srpske ne kontroliše se dovoljno, a naši sagovornici kažu da je količina pesticida i drugih hemikalija koje se nalaze u njima i po dva-tri puta veća od dozvoljene pa na taj način ugrožavaju zdravlje ljudi.

Dragoja Dojčinović, predsjednik Udruženja voćara Republike Srpske, kazao je za “Nezavisne novine” da se prilikom proizvodnje voća i povrća koje dolazi iz uvoza koristi mnogo hemije koja je u Srpskoj unazad nekoliko godina zabranjena za upotrebu.

“Mi ipak imamo sigurniju i bolju proizvodnju, dolaze nam inspekcije i rade analizu voća. Više puta lani smo imali nenajavljene kontrole, i to na slučajnim uzorcima, i sve je bilo u granicama normale. Svi se pridržavamo uputstava”, rekao je Dojčinović.

Dodao je da se prilikom uvoza na granicama ne rade dovoljno kontrole.

“To se uzme samo poneki uzorak koji je spremljen i to je jako nesigurno. Pogotovo južno voće se tretira opasnijom hemijom”, kazao je Dojčinović za “Nezavisne novine”.

Prema njegovim riječima, uvozno voće lako ulazi na naše prostore.

“Ali ono je puno pesticida, pa čak dva do tri puta više nego što je dozvoljeno i na taj način truju narod. Uvozimo nekvalitetno voće i povrće, sve ono što ne može proći na drugom tržištu ide u zemlje jugoistočne Evrope. Mi smo možda i najpogodniji za voće i povrće lošeg kvaliteta. Znamo kakve su kontrole na granicama – ili se ne vrše ili su rutinske”, kazao je Dojčinović.

Darko Ilić, predsjednik Udruženja povrtara Republike Srpske, ističe da je u posljednjih pet godina prisutan prekomjeran uvoz robe u našu zemlju, ali da su kontrole oskudne.

“Kod nas prolazi sve što u drugim zemlja ne može. Domaći poljoprivrednici nisu protiv kontrola, ali isto tako mora da se kontroliše roba iz uvoza”, kazao je Ilić.

Snežana Šešlija, predsjednica Udruženja građana “Tolerancijom protiv različitosti” (ToPeeR) iz Doboja, kazala je da potrošače i proizvođače treba adekvatnije zaštititi od uvozne robe.

“Često dolazi do uvoza proizvoda koji ne zadovoljavaju svojim kvalitetom, a kojima treba biti zabranjen uvoz. Mi imamo veliki broj domaćih proizvođača koje treba zaštititi. Naši potrošači treba da se okrenu domaćoj proizvodnji”, rekla je Šešlija.

Prema njenim riječima, trebalo bi da se uvede praksa da ako se dva puta pronađe nedozvoljena supstanca na nekom voću ili povrću da se zabrani uvoz iz tih zemalja.

“Ali mislim da mi imamo institucionalni nedostatak režima kontrole na granicama”, kazala je Šešlija.

Podsjetimo, posljedni u niz takvih problema je to da je fitosanitarna inspekcija Republike Srpske zabranila uvoz dvije pošiljke banana od 40.500 kilograma iz Kostarike jer je tokom redovnog pregleda potvrđen povećan sadržaj pesticida.

Iz Inspektorata su kazali da je prilikom pregleda pošiljke nadležni inspektor izvršio uzorkovanje za laboratorijsku analizu, nakon čega je utvrđeno prisustvo pesticida iznad vrijednosti propisanih Pravilnikom o maksimalnim nivoima ostataka pesticida u i na hrani i hrani za životinje biljnog i životinjskog porijekla.

“Postupajući po rezultatima analize inspektor je donio rješenje kojim je zabranjen uvoz i naloženo vraćanje ili uništavanje pošiljke u prisustvu i pod nadzorom nadležnog inspektora”, kazali su iz Inspektorata.

Pojašnjavaju da najveći rizik kod voća i povrća predstavlja nedozvoljena količina pesticida, mikotoksina i teških metala i da su upravo to parametri koji se kontrolišu.

“Svaku pošiljku voća iz uvoza mora pratiti uvjerenje o zdravstvenoj ispravnosti i sertifikat koji izdaje ovlašćeni organ zemlje izvoznice”, dodaju iz Inspektorata.

Kako su rekli, inspektori provjeravaju da li pošiljku prati sva potrebna dokumentacija, vrše detaljan pregled pošiljke i u skladu sa procjenom rizika uzimaju uzorke za analizu.

Podsjetimo, Agencija za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine (BiH) krajem avgusta upozorila je da je evidentiran opasan pesticid u breskvama iz Albanije.

Related Topics:

Društvo

BRAVO MLADOSTI, VI STE NA PONOS! Drvenćani osvojili tri zlatne medalje na Balkan openu

Kik-boks klub Derventa ostvario je veliki uspjeh na 19. WAKO Balkan openu, koji je održan 24. i 25. oktobra u Tešnju, osvojivši čak tri zlatne medalje.

Na ovom prestižnom takmičenju nastupilo je 404 borca iz 86 klubova i 13 zemalja, dok je Derventu predstavljalo troje takmičara – i svi su se vratili sa najsjajnijim odličjem.

Zlatne medalje osvojili su Lazar Nović, Kristijan Nović i Nikola Ilić. Lazar Nović, kao mlađi junior, trijumfovao je u kategoriji do 60 kilograma u disciplini low kick.

Njegov klupski kolega Kristijan Nović, takođe mlađi junior, bio je najbolji u kategoriji do 71 kilogram u disciplini full contact.

Treću zlatnu medalju donio je Nikola Ilić, koji je u konkurenciji mlađih juniora slavio u kategoriji do 63,5 kilograma u low kicku, pišu “Nezavisne“.

Nastavi čitati

Društvo

SUTRA JE SVETA PETKA! Evo koje običaje trebate ispoštovati

Srpska pravoslavna crkva /SPC/ proslaviće sutra praznik posvećen Prepodobnoj mati Paraskevi, u narodu poznatijoj kao Sveta Petka, kao pomen na dan kada je ova svetiteljka okončala ovozemaljski život

Prepodobna mati Paraskeva rođena je u Epivatu i, prema zapisima srpskog vladike Nikolaja Velimirovića, porijeklom je Srpkinja. Roditelji su joj bili imućni i pobožni, a osim nje imali su i sina Jevtimija, koji je kasnije postao poznati episkop maditski.

Nakon smrti roditelja, djevica Petka, željna podvižništva Hrista radi, otišla je u Carigrad, pa u jordansku pustinju, gdje se podvizavala do starosti. Tada joj se javio anđeo Božiji i rekao joj da se vrati u otadžbinu.

U Epivatu je proživjela još dvije godine u neprestanom postu i molitvi i onda je predala dušu Gospodu. Upokojila se u 11. vijeku i na njenom grobu počela su se dešavati razna čuda, najčešće izlječenja. Njene čudotvorne mošti prenesene su u Carigrad.

Bugarski car Asen je mošti svetiteljke 1238. godine prebacio u Trnovo u Bugarskoj, a padom tog područja pod Turke, sultan Selim je njene mošti odnio u Carigrad. Na molbu kneginje Milice, žene srpskog kneza Lazara, mošti svetiteljke prenesene su u Srbiju u Beograd i 125 godina bile su položene u kapeli na Kalemegdanskoj tvrđavi.

Mošti Svete Petke sada su u Rumuniji u Jašiju, gradu koji se smatra velikim svetilištem i mjestom hodočašća, ne samo za pravoslavne, već za sve koji vjeruju u njenu moć iscjeljenja.

Na ikoni je Sveta mati Paraskeva predstavljena u ženskoj monaškoj odeždi, sa krstom i mirtinom grančicom, simbolom mučeništva.

Sveta Petka je u srpskom narodu veoma poštovana i važi za zaštitnicu žena. Veliki broj ljekovitih izvora nosi ime Svete Petke, a jedan od njih, sa čudotvornom i ljekovitom vodom nalazi se u Beogradu, na Kalemegdanskoj tvrđavi, mjestu gdje su njene mošti dugo počivale.

Sveta Petka je zaštitnica i kapele na Kalemegdanu, gdje se svake godine, poslije liturgije u Crkvi Ružici koja je u neposrednoj blizini, organizuje litija.

Kalemegdanska kapela Svete Petke sagrađena je na izvoru vode za koju se vjeruje da iscjeljuje očne bolesti i u njoj se, kao velika svetinja, čuva mali prst svetiteljke.
U srpskom narodu, najpoznatiji običaji vezani za ovaj praznik podrazumevaju uzdržavanje od teških kućnih poslova, naročito pranja veša i šivenja, paljenje tamjana i sveće, kao i sečenje slavskog hleba i vina u porodicama kojima je Sveta Petka krsna slava.

Posebno je zanimljivo čuvanje mrvica slavskog kolača, koje domaćice posipaju po kući ili stavljaju pod jastuk, jer se veruje da donose dobar san i dobru vest. Prema narodnom verovanju, devojke koje to učine mogu u snu videti budućeg muža. Takođe, veruje se da bi devojčicama na ovaj dan trebalo obući nove haljinice, kako bi ih cele godine pratila sreća.

Za Svetu Petku vezana je i tradicija lekovitih izvora i vode (najpoznatije na Beogradskoj tvrđavi, Kalemegdanu). Vernici se umivaju i piju tu vodu verujući u njenu moć ozdravljenja, naročito kod bolesti očiju. Zaštitnica žena i doma, čuvarka dece, starijih i bolesnih, u narodu je poštovana kao kućna svetiteljka koja drži porodicu na okupu.

Nastavi čitati

Društvo

IZNENAĐENJE KOJE NIKO NIJE OČEKIVAO! Stiže toplotni talas u oktobru?

Republički hidrometeorološki zavod Srbije najavio je toplotni talas u trajanju od najmanje 5 dana u tri dijela Srbije.

Toplotni talas će biti na snazi od 29, odnosno 30. oktobra.

Iako je za početak naredne sedmice najavljen pad temperature i dosta kiše, kraj nedjelje donijeće nam lijepo i sunčano vrijeme. Kako se vidi na meteoalarmu sajta RHMZ, toplotni talas najavljen je 29. oktobra za Banat i 30. oktobra za Bačku i Kosovo i Metohiju. “Topli talas u trajanju od najmanje 5 uzastopnih dana. S obzirom na intenzitet i vreme trajanja prognozira se veoma opasna vremenska pojava. Budite veoma obazrivi i pratite zvanična saopštenja o vremenu i prognozi vremena”, stoji na sajtu RHMZ.

Ipak, iako je najavljen toplotni talas, to ne znači da će temperature biti usklađene onim ljetnjim kada je ova pojava na snazi, već da će biti natprosječne za ovo doba godine.

Kako je ranije najavio meteorolog amater Marko Čubrilo, nakon utorka očekuje se jačanje anticiklona, stabilizacija i otopljenje koje bi prema trenutnim podacima moglo da traje do 8. novembra, a jače zahlađenje ne očekuje se prije 10. novembra. Pročitajte još:

Pogledajte kakvo nas vrijeme očekuje u narednim danima

Ipak, prije toplog talasa Srbiju očekuje velika količina kiše i zahlađenje na koje je RHMZ već upozorio.

“U nedelјu posle podne i uveče, kao i tokom noći i u ponedelјak ujutru na jugu i jugoistoku Srbije lokalno se očekuje veća količina padavina, u većini mesta od 20 do 40 mm, ponegde i do 70 mm (70 litara po kvadratnom metru)”, navodi se u upozorenju RHMZ, prenose mediji iz Srbije.

Nastavi čitati

Aktuelno