Connect with us

Region

OPERACIJA HALIJARD: Kako su Srbi spasili više od 500 savezničkih pilota

Godišnjica operacije Halijard, organizovanog spasavanja američkih i drugih savezničkih vazduhoplovaca oborenih nad Srbijom tokom Drugog svjetskog rata, biće obilježena danas u Pranjanima kod Gornjeg Milanovca.

Svečanost povodom obilježavanja godišnjice Misije Halijard, jedne od najvećih operacija spasavanja savezničkih pilota oborenih na prostoru koji je kontrolisala nacistička Njemačka, biće održana na Galovića polju.

Tokom 1943. i 1944. godine brojni američki vazduhoplovci obarani su nad Srbijom. Na terenu su ih pripadnici pokreta otpora, uz nesebičnu pomoć naroda, sklanjali, zbrinjavali, liječili i prikrivali.

Operacija Halijard bila je saveznički vazdušni most i spasavanje, u najvećem broju Amerikanaca, koje je oborila njemačka protivvazdušna odbrana, a koje su sklonili i zaštitili pripadnici Jugoslovenske vojske u otadžbini pod komandom generala Draže Mihailovića. Procjenjuje se da je tim putem spaseno više od 500 savezničkih vazduhoplovaca, uglavnom upravo iz Pranjana.

Radi evakuacije saboraca iza neprijateljskih linija, jula 1944. godine Odjeljenje za strateške operacije (OSS) Vojske SAD osmislilo je plan i poslalo misiju u štab generala Mihailovića kako bi dogovorili izvlačenje oborenih pilota.

Od oktobra 1943. do oktobra 1944. Petnaesti vazduhoplovni korpus SAD izveo je oko 20.000 borbenih letova iznad okupirane Jugoslavije. Glavna meta bio je Ploešti u Rumuniji, tada ključan za njemačku proizvodnju nafte. Saveznički bombarderi polijetali su uglavnom iz italijanskih baza u Fođi, Brindiziju i Lečeu.

Nakon žestokih bombardovanja, poput onih u Beogradu, Nišu i Leskovcu, njemačka protivvazdušna odbrana nanosila je velike gubitke američkoj avijaciji – do avgusta 1944. izgubljeno je oko 350 bombardera.

Oborene saveznike, koje je narod doživljavao kao buduće oslobodioce, prihvatali su i sklanjali pripadnici snaga generala Mihailovića, dok je istovremeno savezničko rukovodstvo političku podršku davalo partizanskom pokretu Josipa Broza Tita.

Komandant 15. vazduhoplovnog korpusa general Nejtan Tvining organizovao je posebnu grupu za spasavanje pilota, na čije čelo je postavljen pukovnik Džordž Kraiger. Jedan od ključnih ljudi na terenu bio je poručnik Džordž Musulin, Srbin po porijeklu, koji je rukovodio Halijard misijom. Njegovi saradnici bili su narednik Majk Rajačić i radio-operater Artur Džibilijan.

U noći između 2. i 3. avgusta 1944. Musulinov tim padobranski je ubačen u Pranjane, gdje je već bilo smješteno oko 250 oborenih vazduhoplovaca. Lokalno stanovništvo i jedinice JVuO organizovali su prihvat, smještaj i medicinsku pomoć.

Pod komandom kapetana Zvonimira Vučkovića izgrađena je improvizovana pista na Galovića polju, kojom je rukovodio kapetan Nikola Verkić. Više od stotinu mještana učestvovalo je u njenoj gradnji, najčešće noću kako ne bi privukli pažnju njemačkih patrola.

Procjenjuje se da je tokom operacije Halijard spaseno oko 500 savezničkih pilota. Istoričar Jozo Tomašević naveo je podatke OSS-a da je izvlačenje obuhvatilo 417 vazduhoplovaca, od čega 343 Amerikanca. Najveće evakuacije izvedene su avgusta 1944. iz Pranjana, a kasnije i iz Koceljeve i Boljanića kod Doboja.

Uz pilote, iz Pranjana su evakuisane i pojedine ugledne ličnosti i političari, među kojima obavještajac Ivan Popov, brat Duška Popova “Tricikla”, uzora za lik Džejmsa Bonda.

Za zasluge u spasavanju američkih pilota, predsjednik SAD Hari Truman posthumno je odlikovao generala Dražu Mihailovića ordenom Legije zasluga. Priznanje je decenijama bilo prikrivano iz političkih razloga, a uručeno je njegovoj kćerki Gordani tek 2005. godine.

Operacija Halijard danas se obilježava spomenicima i svečanostima kao simbol herojstva i solidarnosti, prenosi Tanjug.

Region

RAT NA ULICAMA TIRANE! Studenti zapalili ministarstvo i banku “NE STAJEMO DOK RAMA NE PADNE”

Desetine hiljada studenata izašle su u srijedu na ulice Tirane, zapalivši jednu vladinu zgradu i banku, gađajući policiju kamenicama tokom protesta zbog rasta troškova obrazovanja i korupcije.

Filijala Rajfajzen banke u blizini Ministarstva obrazovanja takođe je zapaljena.

Protesti predstavljaju najnasilniji izliv nezadovoljstva premijerom Edijem Ramom, koji je pobijedio na izborima u maju prošle godine i osvojio četvrti mandat, ali se od tada suočava sa sve većim nezadovoljstvom zbog sumnji u korupciju među visokim državnim zvaničnicima.

Demonstranti istovremeno odbacuju opozicione političare, smatrajući ih neprihvatljivom alternativom.
Nemiri su uslijedili nakon ljeta obilježenog mirnim protestima protiv Rame, pokrenutim zbog prijedloga za izgradnju luksuznog odmarališta na netaknutoj južnoj obali Albanije. Projekat podržava Džared Kušner, zet američkog predsjednika Donalda Trampa, a našao se u središtu pravnih sporova.

„Ovo je revolucija. Dosta nam je mirnih protesta. Nećemo stati dok Rama ne podnese ostavku“, rekla je za Rojters studentkinja koja učestvuje u protestu.

Drugi demonstranti uzvikivali su „Ostavka“ i „Policija kriminala“.

Širi talas protesta

Organizatori studentskih protesta saopštili su da su demonstracije pokrenute zbog uslova na univerzitetima, visokih troškova studiranja, nedostatka finansijske podrške i loših izgleda za zapošljavanje nakon diplomiranja.

Nemiri su dio šireg talasa studentskog aktivizma koji se širi Evropom, a čiji su povodi obrazovanje i životni uslovi.

U Francuskoj srednjoškolci već nedjeljama protestuju i blokiraju škole, zahtijevajući više nastavnika i bolje uslove.

Oni tvrde da loše stanje školskih zgrada i pretrpane učionice ugrožavaju kvalitet obrazovanja.
Albanski mediji izvijestili su da su se protesti u srijedu proširili i na univerzitete u Elbasanu i Skadru.

Vlada Albanije osudila nasilje

„Protestovanje je legitimno pravo, ali ono ne može biti izgovor za nasilje, uništavanje grada ili sukobe na ulicama“, objavila je potpredsjednica vlade Albana Kočiu na Fejsbuku.

„Pozivam studente i svakog poštenog građanina koji vjeruje u pravo na protest da se distanciraju od nasilja i vandalizma“, dodala je ona.

Policija je u saopštenju pozvala na smirivanje situacije.

„Svaka osoba koja koristi nasilje, pali ili uništava imovinu ili napada policijske službenike snosi individualnu odgovornost i suočiće se sa zakonom, u skladu sa počinjenim prekršajima i krivičnim djelima“, navedeno je u saopštenju policije.

Nastavi čitati

Region

VUČIĆ “Ako izgubimo, ČESTITAĆEMO POBJEDNICIMA”

Nosilac liste „Aleksandar Vučić – Ujedinjena Srbija“ Aleksandar Vučić izjavio je večeras da će u slučaju da ta lista izgubi na izborima 25. oktobra pružiti ruku i čestitati onima koji pobijede, a da će u slučaju da dobije povjerenje građana i pobijedi na izborima, nastaviti da radi.

„Ako izgubimo, mi ćemo da pružimo ruku. Ako pobijedimo, radićemo“, poručio je Vučić na predizbornom skupu liste čiji je nosilac u Šapcu.

Poručio je građanima da im je zahvalan na podršci koju mu pružaju i dodao da je ponosan na njih.

„Vi ste ljudi u trenutku kada je bilo mnogo lakše i kada su svi oni kojima je njihov donji dio leđa jedino važan u životu otišli na drugu stranu, mislili da prelaze na stranu pobjednika i rekli: ‘Na vrijeme smo to uradili’, vi to niste uradili. Vi ste ostali dosljedni sebi, vi ste ostali vjerni svojim principima, svojim idejama“, istakao je Vučić.

Dodao je da onaj ko ima principe i ideje, on mora za to da se bori, jer je taj spreman i da plati cijenu.

„Vi ste plaćali cijenu, trpjeli uvrede, trpjeli napade, ali ste čvrsto uvijek bili uz svoju Srbiju, uvijek uz svoju otadžbinu, i nigdje popustili niste. Zato vas volim najviše na svijetu, i zato vam beskrajno hvala za svaku vrstu podrške koju ste nam do sada pružili“, kazao je Vučić, prenosi Tanjug.

Nastavi čitati

Region

KURTI SPREMA OPASAN SCENARIO! Nudi novac Amerikancima da Bondstil postane STALNA vojna baza

Premijer privremenih prištinskih institucija Aljbin Kurti predložio je tokom sastanka sa američkim senatorima Dikom Durbinom i Džin Šahin da kamp Bondstil postane stalna američka vojna baza.

To je izjavio senator Durbin, ocijenivši da taj prijedlog „treba ozbiljno razmotriti“.

Durbin je u intervjuu za RTK rekao da je vlada u Prištini „predložila finansijski sporazum“ u vezi sa tim pitanjem i da to ne bi predstavljalo „veliku novčanu žrtvu“, prenosi Radio Slobodna Evropa.Kamp Bondstil, koji se nalazi kod Uroševca, najveća je američka vojna baza na Balkanu.

Demokratski senatori Džin Šahin i Dik Durbin borave u Prištini u okviru posjete zapadnom Balkanu, gdje su se sastali sa predsjednicom privremenih institucija Vjosom Osmani, Kurtijem i predstavnicima Srpske liste.

Kako je saopšteno iz Srpske liste, predstavnici te stranke iznijeli su senatorima zabrinutost u vezi sa pravima i bezbjednošću Srba na Kosovu i Metohiji. Oni su, između ostalog, ukazali na nesprovođenje sporazuma postignutih u dijalogu Beograda i Prištine, posebno u pogledu osnivanja Zajednice srpskih opština.

Nastavi čitati

Aktuelno