Connect with us

Društvo

OPORAVAK SE NE NAZIRE: Sve izvozne grane u privredi u Srpskoj u gubicima

Privreda Republike Srpske zapala je u negativne trendove, a izlaz se, prema riječima stručnjaka, ne nazire u ovoj godini, a prognoze su da će ovakvi negativni trendovi biti nastavljeni i u idućoj.

Naime, kako ističu naši sagovornici, rezultat ovakvog stanja je dugogodišnji rat u Ukrajini, ali i sukobi na Bliskom istoku.

Pero Ćorić, predsjednik Privredne komore Republike Srpske, ističe u razgovoru za “Nezavisne novine” da stanje u privredi tokom cijele ove godine ide negativnim tokom, te da su takva očekivanja do kraja godine.

“Prognoze koje imamo od ljudi koja rade sa inostranstvom su da će se negativna kretanja nastaviti i sljedeće godine, te da bi se tek od polovine naredne godine moglo očekivati da dođe do stabilizacije evropskog tržišta, a samim tim i našeg”, kazao je Ćorić.

Kako je pojasnio, skoro sve privredne oblasti su pogođene krizom, od drvoprerade i obućarske industrije, a pad bilježi i metaloprerada.

“Jedino turizam bilježi rast, ali sve u svemu, ove izvozne grane, odnosno firme koje rade te poslove, ugrožene su zbog pada tražnje”, zaključio je Ćorić.

Da je situacija u privredi Srpske dosta neizvjesna i da se još ne može govoriti o oporavku, smatra i Goran Račić, predsjednik Područne privredne komore Banjaluka.

“Sve dok se globalni negativni trendovi, koji su prouzrokovani sukobima i u Ukrajini, ali i u Izraelu, ne budu stavili pod kontrolu i dok god imamo ovakvu situaciju, mislim da će privreda da bude u fazi pada proizvodnje, ali i pada potražnje”, kazao je Račić i istakao da je to sve posljedica sukoba i neizvjesnosti.

“Nažalost, imamo negativne trendove već drugu godinom zaredom i sigurno je da nas takvo stanje očekuje i do kraja ove godine”, kazao je Račić.

Prema njegovim riječima, ne može se reći kad se očekuje da stanje bude pozitivnije, sve dok se globalni poremećaji ne budu stavili pod kontrolu.

“Nisu sve oblasti pogođene isto, neke su manje, neke su više. Pad industrijske proizvodnje je oko šest-sedam odsto”, kazao je Račić.

Ističe da je činjenica da se dvije godine zaredom bilježi pad industrijske proizvodnje, te, kako kaže, u ovoj godini je prisutno i smanjenje broja zaposlenih u prerađivačkoj industriji, što je svakako rezultat problema sa kojima se suočavaju privrednici.

Radovan Pazurević, vlasnik kompanije “Sanino” iz Dervente, koji je ujedno predsjednik Područne privredne komore Doboj, kazao je u razgovoru za “Nezavisne novine” da je sve manje ponuda iz inostranstva, a koje su i inače bile skromne.

“Situacija je dosta teška, pregovori o novim količinama, pregovori o cijenama su prilično komplikovani, tako da nisam optimista kada je u pitanju pomak nabolje”, kazao je Pazurević.

Kako je rekao, u narednom periodu očekuju i pad fizičkog obima proizvodnje.

“Naši partneri odlaze u Indiju i u afričke zemlje, što samim tim nama smanjuje potražnju”, kazao je Pazurević.

Pojasnio je da skoro sve oblasti bilježe loše rezultate u ovoj godini, te da prognoze o oporavku obeshrabruju.

“Svi priželjkujemo da se nešto desi nabolje, ali je jako teško davati bilo kakve prognoze, jer to ne zavisi od nas, nego od kretanja na globalnom nivou”, kazao je Pazurević i zaključio da su sva očekivanja pod znakom pitanja.

Related Topics:

Društvo

ODLUKA USKORO PRED SUDOM: Hoće li “Nova Ljubija” u stečaj?

U Okružnom privrednom sudu u Prijedoru 9. juna biće održano ročište za utvrđivanje uslova za otvaranje stečajnog postupka u rudniku “Nova Ljubija”, objavio je ovaj sud.

Sud je prethodno odredio materijalno-finansijsko vještačenje nad rudnikom “Nova Ljubija” iz Prijedora, a na prijedlog privremenog stečajnog upravnika.

Gordan Pavlović je 4. marta, kao lice ovlašteno za zastupanje rudnika “Nova Ljubija”, podnio Okružnom privrednom sudu u Prijedoru prijedlog za otvaranje stečajnog postupka.

Sud je 18. marta donio rješenje kojim se pokreće prethodni postupak radi utvrđivanja uslova za otvaranje stečaja i za privremenog stečajnog upravnika imenovao LJiljanu Mandić. Predmet vodi sudija Bojana Rauš Pilipović.

Ročište za utvrđivanje uslova za otvaranje stečajnog postupka u rudniku “Nova LJubija” zakazano je za 9. juna u 9.00 časova.

Nastavi čitati

Društvo

ŽELJEZNICE NA IVICI PUCANJA: Sindikat alarmira, Vlada saziva sjednice

U Željeznicama Srpske stanje je očajno, kažu u Sindikatu preduzeća. Da li se može i kako sačuvati nekadašnji gigant koji je povezivao cijelu zemlju, razmotriće Vlada Srpske na tematskoj sjednici koja će, kako je najavljeno, biti održana najkasnije do polovine juna.

Postavlja se pitanje šta će biti sa radnicima.

– 10 miliona maraka koje je Vlada Srpske obezbijedila za ovu godinu, Željeznice su potrošile još u aprilu, nekako su obezbijeđena i nova skoro 4 miliona maraka, ali to stanje u preduzeću ne popravlja mnogo – otvoreno kaže ministar saobraćaja i veza Zoran Stevanović.

Jasno je da je neodrživ model poslovanja gdje su, kako Stevanović kaže, prihodi pali za 70%, obaveze ne prestaju da rastu.

Nastavi čitati

Društvo

EKONOMSKI ALARM ZA BIH: Drastičan rast uvoza, deficit se mjeri milijardama

Podaci entitetskih zavoda za statistiku pokazuju da i Federacija BiH i Republika Srpska iz mjeseca u mjesec povećavaju uvoz.

Ukupan izvoz FBiH 3,8 milijardi KM

Tako je FBiH u četiri mjeseca ove godine imala ukupan izvoz od 3,8 milijardi KM, a ukupan uvoz 7,1 milijardu KM, što znači da je deficit iznosio oko 3,3 milijarde KM.

U aprilu ove godine FBiH je ostvarila izvoz u ukupnoj vrijednosti od milijardu i 56 miliona KM, što je za 31,7 miliona ili 3,1 odsto više u odnosu na mart, odnosno za 73,1 milion KM ili 7,4 odsto više u odnosu na april prethodne godine.

“U istom mjesecu ostvaren je uvoz u vrijednosti dvije milijarde i 42 miliona KM, što je za 87,9 miliona KM ili 4,5 odsto više u odnosu na mart, ili 13,8 odsto više u odnosu na april prethodne godine. Procenat pokrivenosti uvoza izvozom je 51,7 odsto, što je za 0,7 odsto manje u odnosu na mart, kada je pokrivenost bila 52,4 odsto”, stoji u podacima Federalnog zavoda za statistiku.

Obim robne razmjene RS 4,2 milijarde KM

Sa druge strane, u periodu januar – april ove godine obim robne razmjene Republike Srpske sa inostranstvom iznosio je 4,2 milijarde KM.

“Od ovoga se na izvoz odnosilo 1,7 milijardi KM, a na uvoz 2,5 milijardi KM. Spoljnotrgovinski deficit u periodu januar – april 2026. godine iznosio je 869 miliona KM, dok je pokrivenost uvoza izvozom bila 66,2%. Izvoz je u periodu januar – april 2026. godine smanjen za 0,8% u odnosu na period januar – april 2025. godine, dok je uvoz povećan za 4,1%”, navodi se u podacima Zavoda za statistiku Republike Srpske.

Dalje se dodaje da je obim robne razmjene najveći sa Srbijom i vrijedan je 722 miliona KM.

Slijedi Italija sa 563 miliona KM, te Hrvatska sa 434 miliona KM.

Gavran: Jedino podaci na državnom nivou daju realnu sliku

Ekonomista Igor Gavran kaže za “Nezavisne novine” da je izražavanje podataka o spoljnotrgovinskoj razmjeni na entitetskom nivou problematično iz najmanje dva razloga.

“Međunarodna trgovina odvija se između država, a ne dijelova država i to ne oslikava pravi odnos učešća u takvoj trgovini, jer ne prepoznaje činjenicu da su u izvozu iz jednog entiteta učestvovali u mnogim slučajevima i radnici, i sirovine, i komponente iz drugog entiteta, kao što ne prepoznaje u uvozu da je značajan dio uvezene robe u jedan entitet na kraju prodat ili utrošen na području drugog entiteta ili od potrošača/korisnika iz drugih entiteta. Zbog toga jedini podaci na državnom nivou daju realnu sliku”, istakao je Gavran.

Prema njegovim riječima, u ovom slučaju, kada su u oba entiteta trendovi isti, nema nikakve dileme da je povećanje deficita negativno.

“Bez obzira na eventualno ‘prelivanje’ uvoza i izvoza između entiteta, očito je stanje nepovoljno u cijeloj državi. Iako tu ima značajniji efekat rasta cijena goriva i rasta cijena generalno, to ne može biti opravdanje za rast deficita. Da je uzrok u enormnim ulaganjima i povećanju obima proizvodnje koji zahtijevaju novu opremu, to bi eventualno mogao biti rijetki primjer privremenog opravdanog deficita, ali nemamo takvih najava i projekata. Ovo je jednostavno odraz lošeg stanja u ekonomiji pojačanog negativnim vanjskim faktorima”, naglasio je Gavran.

Nastavi čitati

Aktuelno