Connect with us

Društvo

OPORAVAK SE NE NAZIRE: Sve izvozne grane u privredi u Srpskoj u gubicima

Privreda Republike Srpske zapala je u negativne trendove, a izlaz se, prema riječima stručnjaka, ne nazire u ovoj godini, a prognoze su da će ovakvi negativni trendovi biti nastavljeni i u idućoj.

Naime, kako ističu naši sagovornici, rezultat ovakvog stanja je dugogodišnji rat u Ukrajini, ali i sukobi na Bliskom istoku.

Pero Ćorić, predsjednik Privredne komore Republike Srpske, ističe u razgovoru za “Nezavisne novine” da stanje u privredi tokom cijele ove godine ide negativnim tokom, te da su takva očekivanja do kraja godine.

“Prognoze koje imamo od ljudi koja rade sa inostranstvom su da će se negativna kretanja nastaviti i sljedeće godine, te da bi se tek od polovine naredne godine moglo očekivati da dođe do stabilizacije evropskog tržišta, a samim tim i našeg”, kazao je Ćorić.

Kako je pojasnio, skoro sve privredne oblasti su pogođene krizom, od drvoprerade i obućarske industrije, a pad bilježi i metaloprerada.

“Jedino turizam bilježi rast, ali sve u svemu, ove izvozne grane, odnosno firme koje rade te poslove, ugrožene su zbog pada tražnje”, zaključio je Ćorić.

Da je situacija u privredi Srpske dosta neizvjesna i da se još ne može govoriti o oporavku, smatra i Goran Račić, predsjednik Područne privredne komore Banjaluka.

“Sve dok se globalni negativni trendovi, koji su prouzrokovani sukobima i u Ukrajini, ali i u Izraelu, ne budu stavili pod kontrolu i dok god imamo ovakvu situaciju, mislim da će privreda da bude u fazi pada proizvodnje, ali i pada potražnje”, kazao je Račić i istakao da je to sve posljedica sukoba i neizvjesnosti.

“Nažalost, imamo negativne trendove već drugu godinom zaredom i sigurno je da nas takvo stanje očekuje i do kraja ove godine”, kazao je Račić.

Prema njegovim riječima, ne može se reći kad se očekuje da stanje bude pozitivnije, sve dok se globalni poremećaji ne budu stavili pod kontrolu.

“Nisu sve oblasti pogođene isto, neke su manje, neke su više. Pad industrijske proizvodnje je oko šest-sedam odsto”, kazao je Račić.

Ističe da je činjenica da se dvije godine zaredom bilježi pad industrijske proizvodnje, te, kako kaže, u ovoj godini je prisutno i smanjenje broja zaposlenih u prerađivačkoj industriji, što je svakako rezultat problema sa kojima se suočavaju privrednici.

Radovan Pazurević, vlasnik kompanije “Sanino” iz Dervente, koji je ujedno predsjednik Područne privredne komore Doboj, kazao je u razgovoru za “Nezavisne novine” da je sve manje ponuda iz inostranstva, a koje su i inače bile skromne.

“Situacija je dosta teška, pregovori o novim količinama, pregovori o cijenama su prilično komplikovani, tako da nisam optimista kada je u pitanju pomak nabolje”, kazao je Pazurević.

Kako je rekao, u narednom periodu očekuju i pad fizičkog obima proizvodnje.

“Naši partneri odlaze u Indiju i u afričke zemlje, što samim tim nama smanjuje potražnju”, kazao je Pazurević.

Pojasnio je da skoro sve oblasti bilježe loše rezultate u ovoj godini, te da prognoze o oporavku obeshrabruju.

“Svi priželjkujemo da se nešto desi nabolje, ali je jako teško davati bilo kakve prognoze, jer to ne zavisi od nas, nego od kretanja na globalnom nivou”, kazao je Pazurević i zaključio da su sva očekivanja pod znakom pitanja.

Related Topics:

Društvo

IMA 106 GODINA: Ovaj Banjalučanin PRIMA PENZIJU već četiri i po decenije, a evo koliko je radio

Najstariji penzioneri u Srpskoj, njih petoro, imaju preko 100 godina.

ako su saopštili iz Fonda PIO, troje je rođeno 1920, a dvoje 1922. godine. Dakle, riječ je o penzionerima koji imaju 106, odnosno 104 godine.

Među njima, najduži penzionerski staž, a riječ je o starosnoj penziji, ima jedan Banjalučanin. On je korisnik prava 45 godina, a ostvario je staž od 20 godina.

Iz Fonda PIO odali su priznanje svojim najstarijim korisnicima prava, odnosno, onima koji su navršili više od 100 godina života.

– Ovi penzioneri svjedoče o vremenu velikih izazova, rada, požrtvovanosti i ljubavi prema porodici i zajednici. Želimo im dobro zdravlje, mir, radost i još mnogo lijepih trenutaka – poručili su iz Fonda PIO.

srpskainfo.com

Nastavi čitati

Društvo

ROMANTIKA KOJA JE ODUŠEVILA REGION Na konju stigao pod njen prozor, pa kleknuo i zaprosio je

Djevojka u Novom Sadu doživjela je nesvakidašnju prosidbu koja je ličila na scene iz bajke.

zabranik se ispod njenog prozora pojavio jašući konja i obučen u narodnu nošnju.

Zatim je kleknuo i zaprosio je, a djevojka nije mogla da sakrije oduševljenje.

 

Snimak se ubrzo proširio društvenim mrežama i izazvao oduševljenje mnogih gledalaca, dok su se u komentarima nizale čestitke za ovaj prelijepi par, prenosi nsuzivo.rs.

Nastavi čitati

Društvo

Čeka li Evropu, Balkan i BiH NOVI NAFTNI ŠOK?

Građani BiH proteklih nekoliko mjeseci naftu i naftne derivate plaćaju po značajno višim cijenama usljed rata u Iranu i zatvaranja Ormuskog moreuza.

Analitičari objašnjavaju da na cijenu nafte utiče globalna ponuda i potražnja i, ako s tržišta nestane petina sirove nafte, a potražnja ostane na sličnom nivou, cijene skaču i na tržištima koja ne nabavljaju svoju naftu sa Bliskog istoka.

I zato je situacija u Sjedinjenim Državama posebno važna za Evropu, pa i potrošače u BiH, jer ta zemlja ima zakone koji omogućavaju američkom predsjedniku da usljed nacionalne krizne situacije, poput visoke cijene energenata uvede restrikcije izvoza američke nafte i naftnih derivata na globalna tržišta. S obzirom na to da su SAD trenutno najveći izvoznik nafte na svijetu, ako bi ta mjera bila uvedena, cijene nafte i naftnih derivata u Evropi bi mogle biti značajno veće od sadašnjeg, već visokog nivoa.

Analitičari ističu da trenutna administracija u SAD, uoči važnih parlamentarnih izbora u novembru, ima veliki motiv da snizi cijene nafte i naftnih derivata, jer to već tradicionalno ima ključni uticaj na rezultate izbora.

SAD se nadaju da će uskoro biti moguće postići dogovor s Iranom, u kojem slučaju bi cijene možda ostale više u odnosu na period prije rata, ali ipak razumno niske da ih potrošači ne osjete previše. Međutim, ako do dogovora do izbora ne dođe, SAD bi mogle uvesti ovu mjeru da pokušaju uticati na smanjenje zabrinutosti domaće javnosti.

Zdravko Milovanović, ekspert za energetiku iz Banjaluke, za “Nezavisne” kaže da tržište nafte i naftnih derivata funkcioniše po principu spojenih posuda, i u slučaju bilo kojih vanrednih okolnosti, poput ratnih sukoba ili drugih događaja više sile, posljedice po globalno tržište mogu biti značajne.

“Takvi poremećaji gotovo se odmah odražavaju na globalno tržište i dovode do promjena cijena, koje se uglavnom formiraju na osnovu ponude i potražnje. Pojedine zemlje imaju određeni uticaj na tržište naftnih derivata, ali se cijena sirove nafte prije svega određuje globalnim tržišnim kretanjima”, ističe on.

Na pitanje šta ako SAD, kao najveći svjetski proizvođač nafte, odluče da uvedu restrikcije, on ističe da, iako BiH ne nabavlja naftu direktno iz te zemlje, to bi uticalo i na nju, jer sve zavisi od globalnog tržišta.

“To bi uticalo na globalno tržište i vjerovatno dovelo do rasta svjetskih cijena nafte. Posljedice bi se, posredno, osjetile i na našem tržištu. SAD nastoje da izvoze što više proizvoda sa dodatom vrijednošću, odnosno prerađenih naftnih derivata, jer oni ostvaruju veću ekonomsku vrijednost od izvoza same sirove nafte. Na taj način veći dio vrijednosti ostaje u domaćoj privredi i preradi”, naglašava on.

Poznati američki analitičar Piter Zajen, koji je još za vrijeme administracije Baraka Obame predvidio da će SAD uskoro odustati od održavanja globalnog poretka, navodeći geopolitičke razloge zbog kojih će se to desiti, sada tvrdi da je neizbježno da će Amerika uvesti barem neka ograničenja na izvoz svojih naftnih derivata kako bi zaštitila svoje potrošače.

On ističe da će to imati nesagledive posljedice po globalna tržišta, a posebno za dio Azije i Evropu, koji nemaju značajne domaće proizvodne kapacitete.

Dio energetskih eksperata, poput Mirze Kušljugića, smatra da će ta činjenica natjerati svijet na bržu energetsku tranziciju kako bi se smanjila ovisnost od fosilnih goriva. On, naime, smatra da BiH mora biti usklađena s evropskom energetskom politikom, na čije tržište i standarde se oslanja.

“Zato moramo uskladiti svoju energetsku politiku s evropskom, ali kroz prizmu vlastitog interesa. Do sada nismo postavljali osnovno pitanje za što nam treba energetska tranzicija. Mi to često doživljavamo kao nešto što nam se nameće zbog EU, uz argument da imamo dovoljno uglja. Međutim, sada moramo postaviti ključna pitanja kako ćemo se dalje kretati imajući u vidu globalna kretanja”, ističe on.

Nastavi čitati

Aktuelno