Američko ratno vazduhoplovstvo premjestilo je avione iz baze na istoku Engleske zbog prijetnje, rekli su američki zvaničnici agenciji AP.

Savez za praćenje vojnih letova, tim od oko 30 analitičara koji prate vojne i državne letove, saopštio je da je uočio 13 američkih aviona stacioniranih u bazi “Mildenhol” dok odlaze prema bazama u Škotskoj, Španiji i Njemačkoj, prenosi Srna, danas, 10. novembra.

Neki od aviona koji su premješteni bili su stalno smješteni u “Mildenholu”, dok su drugi bili u rotaciji i uključivali su kombinaciju aviona “osprej” i tankera za dopunu gorivom u vazduhu, navodi se u saopštenju.

Premještanje aviona izvršeno je manje od dva mjeseca nakon što su američke vazduhoplovne snage povukle svoje bombardere iz druge baze u Britaniji “Ferford”, dok je policija istraživala sumnjivu terorističku zavjeru povezanu sa Iranom.

Bombarderi koji su letjeli iz “Ferforda” korišteni su za napade na Iran tokom sukoba na Bliskom istoku.

(Tanjug)  Foto: Youtube/schreenshot

Sedam od 10 Amerikanaca, pa čak i oko polovine republikanaca, želi da Kongres glasa o okončanju rata sa Iranom, pokazalo je danas objavljeno istraživanje sprovedeno nakon izbora na sredini mandata.

U anketi agencija Rojters i Ipsos nisu postavljena pitanja o konkretnim načinima na koje bi Kongres mogao da okonča rat, poput uskraćivanja finansijskih sredstava ili vršenja pritiska na predsjednika SAD Donalda Trampa putem pokretanja postupka opoziva ministra odbrane Pita Hegseta, niti su razmatrani uslovi pod kojima bi povlačenje bilo prihvatljivo, prenosi Si-En-En.

Kako se navodi, rezultati pokazuju da Amerikanci žele da se rat na neki način okonča. Istraživanje je pokazalo i da 62 odsto Amerikanaca, uključujući 32 odsto republikanaca, želi da Kongres usvoji zakon kojim bi bile ukinute uvozne carine koje je uveo Tramp.

Takođe, učesnici ankete rekli su da su skeptični prema ideji pokretanja postupka opoziva protiv Trampa – oko 33 odsto ispitanika smatra da bi to bilo dobro za zemlju, dok 42 odsto njih smatra da bi to bilo loše.

Istraživanje je trajalo četiri dana, a završeno je u ponedjeljak.

Nakon prošlosedmičnih izbora, Donald Tramp se našao pred jasnim izborom, a pravac koji je izabrao postaje sve očigledniji i zabrinjavajući. Iako je Džon F. Kenedi svojevremeno izjavio da se riječ “kriza” na kineskom sastoji od dva znaka koji predstavljaju opasnost i priliku, trenutna situacija u Sjedinjenim Američkim Državama savršeno oslikava oba ova aspekta, s tim što opasnost trenutno preovladava.

Doktor Rut Ben-Gijat, stručnjakinja koja je čitavu karijeru posvetila proučavanju diktatora, objašnjava da se ovaj proces naziva “kasna faza radikalizacije”, navodi NewDaily. To je izuzetno opasna faza u kojoj oslabljeni vladar počinje da uklanja neodlučne iz svog režima, jača krug najodanijih sljedbenika i žestoko napada svakoga ko mu se nađe na putu.

Upozorenjima se pridružuje i Robert Pejp, bivši Obamin savjetnik, koji ističe da će narednih osam sedmica – do polaganja zakletve novih demokratskih poslanika – biti najopasniji period u modernoj istoriji SAD. Forenzička psihijatrica dr Bandi Li upozorava na Trampovu nepredvidivu psihologiju i njegovu fascinaciju nuklearnim oružjem.

“On je izuzetno privučen njima, a da uopšte ne razumije njihove posljedice. Za njega su to samo veće bombe. Međutim, ne postoji scenario u kojem upotreba nuklearnog oružja ne bi dovela do katastrofalnog kraja života kakav poznajemo. Ako ne bude obuzdan, njegov bijes zbog neuspjeha protiv Irana i očajnička želja da spasi sopstveni imidž ‘gubitnika’ mogli bi ga natjerati da ih upotrijebi sada”, izjavila je dr Li, naglašavajući da je prozor za reakciju veoma uzak.

Šta donosi imenovanje Stivena Milera?

Tramp je ubrzo nakon ovih upozorenja povukao potez koji ukazuje na prelazak u fazu otvorene tiranije – imenovao je Stivena Milera za šefa kabineta, čovjeka koji zapravo rukovodi predsjedništvom. Miler je u političkim krugovima poznat po gvozdenoj pesnici i radikalnim metodama.

Prema izvještajima medija, Miler je ranije zagovarao napade na civilne brodove u Karibima, okrenuo tužilački aparat protiv političkih protivnika i univerziteta, rukovodio vojnom okupacijom Vašingtona i otvoreno predlagao aktiviranje Zakona o pobuni (Insurrection Act) protiv građana koji su protestovali zbog policijskog nasilja.

Kako se politički progon uvodi u američki zakon?

Situacija je eskalirala kada je Tramp na svojim društvenim mrežama proglasio demokratske članove Kongresa “ucjenjivačima koje treba zatvoriti” i naredio Ministarstvu pravde istragu protiv njih. Vršilac dužnosti državnog tužioca Tod Blanš potvrdio je za CNN da bi moglo doći do krivičnih istraga protiv kongresmena, izjavivši: “Zavisi od toga šta je rečeno, tako da da, moglo bi biti pokretanja krivičnih istraga… Sve zavisi od toga šta je zločin i šta su uradili.”

“Zločini” o kojima se govori zapravo su izjave demokratske senatorke Elise Slotkin, koja je studentima sugerisala da dvaput razmisle prije nego što prihvate posao u ovom režimu, i kongresmena Roberta Garsije, koji je poručio Trampovim ljudima da “angažuju advokate”. Time se kritika predsjednika i sloboda govora pretvaraju u potencijalna krivična djela.

Pored toga, pravni mehanizam za potpuni obračun sa neistomišljenicima postavljen je prošle godine kroz Predsjednički memorandum o nacionalnoj bezbjednosti 7 (NSPM-7). Ovaj dokument nalaže FBI-ju i poreskim službama da antikapitalizam, antihrišćanstvo i kritičke stavove o migracijama, rasi i rodu tretiraju kao “indikatore domaćeg terorizma”. Ovaj zakon je već primijenjen u Teksasu, gdje su demonstranti osuđeni na višedecenijske robije. Tramp sada traži dodatnih 166.1 milion dolara za finansiranje novih agenata koji bi sprovodili NSPM-7.

Gdje leži prilika za spas demokratije?

Uprkos ogromnoj opasnosti da Tramp proglasi vanredno stanje kako bi spriječio demokrate da preuzmu funkcije u januaru, Kenedijeva “prilika” leži u moći koju će opozicija dobiti u Kongresu za dva mjeseca. Čak i unutar samih republikanaca postoje oni koji Milerovo imenovanje nazivaju “užasnom odlukom” i otovoreno ga kritikuju.

Ovaj trenutak podsjeća na izbore u Mađarskoj, gdje je Trampov bliski saveznik Viktor Orban pretrpio tako težak poraz da je morao da se povuče i omogući demokratsku tranziciju. Kako Rut Ben-Gijat navodi – priručnik za autokrate nema poglavlje o tome kako se gubi. Pred Amerikom je period koji zahtijeva vječnu budnost građana kako bi se odbranili pravna država i ideali demokratije naspram siledžijskog pogleda na svijet.