Connect with us

Svijet

ORBAN: EU bi trebalo da RATNU STRATEGIJU promijeni u strategiju mira

Premijer Mađarske Viktor Orban izjavio je danas da bi Evropska unija trebalo da promijeni svoju “ratnu strategiju” u “strategiju mira” i pozvao na prekid vatre i mirovne pregovore.

On je uoči radnog doručka, ispred poslaničke grupe u Evropskom parlamentu “Patriote za Evropu”, rekao da očekuje da će samit EU biti “težak” i da će se suočiti sa nekoliki “bitki”, prenijela je MTI.

Prema njegovim riječima, prva “bitka” vodiće se oko rata u Ukrajini, a Orban je napomenuo da je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski zakazao predstavljanje svog Plana pobjede na samitu.

– Јoš uvijek to zvanično ne znamo, ali čuli smo šta je rekao juče u ukrajinskom parlamentu. To je više nego zastrašujuće – rekao je on.

Orban je istakao da je on “ponekad jedini” koji poziva na promjenu ratne strategije, jer EU “trenutno gubi rat”.

On je kritikovao strategiju EU, govoreći da je evropski blok “ušao u rat sa loše planiranom i loše izvedenom strategijom zasnovanom na pogrešnim kalkulacijama”.

– Očigledno gubimo rat na frontovima. Zato nam je potrebna promjena… Ne mislim na više rata ili opasnije oružje, već treba da zamijenimo strategiju rata strategijom mira, a to znači prekid vatre i mirovni pregovori – rekao je Orban.

On je ocijenio da su jučerašnje izjave Zelenskog u parlamentu išle u pogrešnom smjeru i da je zbog toga pozvao njemačkog kancelara Olafa Šolca i francuskog predsjednika Emanuela Makrona da započnu pregovore s Rusima “kako bi pronašli izlaz iz ove situacije”.

Orban je takođe rekao da postoji i “bitka oko migracija”, dodajući da mnogi žele da promijene migracione propise.

Nazvao je “neprihvatljivim” to što se Mađarska “kritikuje zbog zaštite granica EU”.

Orban je rekao da sve veći broj država članica ukazuje na migracionu krizu, te da je zbog toga potrebna promjena.

Related Topics:

Svijet

PONOVO IZBORI U BUGARSKOJ! Čeka se deveta vlada za pet godina

U Bugarskoj se u nedjelju (19. aprila) održavaju parlamentarni izbori. Građani će glasati za devetu vladu u posljednjih pet godina.

  • Građani biraju deveti put za pet godina
  • Izbori nakon ostavke vlade i protesta
  • Socijalisti bi mogli ostati bez mandata
  • Neizvjestan sastav nove Skupštine
  • Moguća nova fragmentacija parlamenta

Izbori su raspisani nakon što je vlada Rosena Željaskova podnijela ostavku u decembru prošle godine, čemu su prethodili masovni protesti.

Prema istraživanjima, donedavno vladajuća Socijalistička partija mogla bi da ostane van parlamenta.

Od 2021. godine u Bugarskoj je održano više od 10 nacionalnih izbora, a država je potrošila gotovo 560 miliona evra na organizaciju parlamentarnih, predsjedničkih, lokalnih i evropskih izbora.

I opet, 19. aprila, Bugarska će ponovo glasati za 52. Narodnu skupštinu.

Ostavka vlade u decembru prošle godine

Ovi izbori su raspisani nakon što je vlada Rosena Željaskova podnijela ostavku u decembru prošle godine, poslije masovnih protesta.

Ubrzo nakon toga, Rumen Radev je podnio ostavku na mjesto predsjednika Bugarske i formirao koaliciju koja će učestvovati na izborima.

Na početku kampanje, Radevljeva koalicija je snažno startovala sa podrškom od oko 33 do 35 odsto, ali neka istraživanja već su zabilježila blagi pad u odnosu na početni zamah.

“Svi govorimo o 5 plus 2 partije u parlamentu. Podaci različitih agencija su prilično slični, iako se neznatno razlikuju u vremenskom okviru”, rekao je Julij Pavlov iz Centra za analize i marketing.

Prema istraživanjima, donedavno vladajuća Socijalistička partija može ostati van parlamenta, prenosi Euronews.

“Prije svega, primjećujemo porast spremnosti građana da glasaju. Sada, međutim, vidimo još viši nivo mobilizacije, koji bi mogao dostići i do rekordnih 3,4 miliona ljudi”, kaže Borjana Dimitrova iz Alfa istraživanja.

Rezultati izbora takođe će odrediti mogućnosti za formiranje vlade, devete za pet godina.

Nastavi čitati

Svijet

MAKRON PORUČIO TINEJDŽERIMA “Isključite telefone i čitajte”

Francuski predsjednik Emanuel Makron pozvao je srednjoškolce da isključe telefone i čitaju, zalažući se za jedan “dan bez ekrana” mjesečno i potpunu zabranu društvenih mreža za mlađe od 15 godina.

On je dodao da bi dan bez telefona mogao da se iskoristi za čitanje naglas, pozorište ili druge aktivnosti.

Nakon što je Australija prošle godine uvela revolucionarnu zabranu društvenih mreža za djecu, sve veći broj evropskih zemalja razmatra slična ograničenja, budući da raste zabrinutost zbog uticaja društvenih mreža na zdravlje i bezbjednost maloljetnika.

U Francuskoj nacrt zakona prolazi kroz Parlament s ciljem da se uspostavi zabrana za osobe mlađe od 15 godina.

Donji dom je glasao za opštu zabranu, ali članovi Senata žele da blokiraju pristup samo platformama koje se smatraju štetnim za djecu.

Do sada je najmanje 12 evropskih zemalja, uključujući države koje nisu članice EU, Veliku Britaniju i Norvešku, usvojilo ili razmatra zakone kojim se postavljaju minimalne starosne granice za korištenje društvenih mreža.

EU priprema aplikaciju za utvrđivanje starosti korisnika.

Nastavi čitati

Svijet

Zbog požara u turskim školama UHAPŠENE 162 OSOBE!

Turska policija danas je saopštila da je privela 162 osobe zbog objava na društvenim mrežama u kojima su pozdravljane dvije pucnjave u školama u Turskoj koje su se dogodile ove sedmice i u kojima je ubijeno najmanje devet osoba.

Turski ministar pravde Akin Gurlek rekao je da je 95 osoba uhapšeno zbog dijeljenja snimaka na internetu koji se odnose na napad, uprkos zabrani emitovanja, kao i zbog dijeljenja sadržaja koji bi mogao da stvori strah, podstakne prestupe i širi dezinformacije.

Gurlek je naveo da je 67 osoba privedeno zbog objava koje ukazuju na to da će napadi biti izvršeni u drugim školama.

On je istakao da su ograničenja uvedena na 1.104 naloga na društvenim mrežama.

Najmanje 16 osoba je povrijeđeno u pucnjavi u srednjoj školi na jugoistoku Turske u utorak, a najmanje devet je ubijeno u pucnjavi u drugoj školi u gradu Kahramanmaraš u srijedu.

Nastavi čitati

Aktuelno