Connect with us

Svijet

ORBAN NAKON SASTANKA SA PUTINOM: „Snabdijevanje Mađarske energijom ostaje bezbjedno“ – šta se zapravo krije iza poruka iz Moskve?

Mađarski premijer Viktor Orban poručio je da je sastanak s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom u Kremlju bio “uspješan”, naglasivši da je energetska bezbjednost Mađarske potpuno očuvana. Susret u Moskvi trajao je gotovo četiri sata, a fokus razgovora bili su bilateralni odnosi, situacija u Ukrajini i veliki strateški projekti – prije svega nuklearna elektrana Paks II.

Orban je na društvenim mrežama napisao da je “snabdijevanje Mađarske energijom bezbjedno”, što je potvrdio i ministar vanjskih poslova Peter Sijarto. Prema njegovim riječima, Rusija i Mađarska postigle su sporazum o ubrzanju realizacije projekta Paks II, koji bi u budućnosti trebalo značajno povećati udio nuklearne energije u mađarskom sistemu.

Ruska nafta i gas i dalje teku – preko Družbe i Turskog toka

Sijarto je istakao da Rusija uredno ispunjava sve ugovore o isporuci sirove nafte i prirodnog gasa. Mađarska se trenutno oslanja na dvije ključne energetske arterije:

Naftovod Družba, jedan od najstarijih naftovoda u Evropi, kroz koji Mađarska dobija rusku naftu, jer je izuzeta iz potpunog evropskog embarga.

Gasovod Turski tok / Balkan Stream, koji ruski gas preko Crnog mora, Turske, Bugarske i Srbije dovodi do Mađarske, posebno važan zbog neizvjesnog tranzita preko Ukrajine.

Zvanična Budimpešta insistira da su isporuke neprekidne i stabilne, te da su dobili i američko izuzeće od sankcija kako bi uvoz mogao da se nastavi bez prekida.

Paks II – ključni projekat za energetsku budućnost Mađarske

Nakon sastanka u Moskvi potvrđeno je da će se ubrzati radovi na projektu Paks II, ruskom investicijom vrijednom nekoliko milijardi eura. Planirana su dva nova reaktora tipa VVER-1200, čime bi Mađarska gotovo udvostručila nuklearne kapacitete.

Iako je projekat bio blokiran zbog sankcija i tehničkih prepreka, 2025. su izdane ključne građevinske dozvole, a prvi veliki radovi trebalo bi da počnu 5. februara naredne godine.

Kontroverze i pritisci iz EU

Ovaj projekat nije bez problema:

EU je ranije osporila proceduru dodjele ugovora, tvrdeći da nije u skladu s pravilima javnih nabavki.

Sankcije, zabrane izvoza opreme i politički pritisci otežavaju saradnju.

Kritičari upozoravaju da Mađarska “produbljuje energetsku zavisnost od Rusije”, uprkos evropskom planu smanjenja uvoza ruske energije do 2027.

Ipak, Budimpešta tvrdi da bez nuklearne energije ne može obezbijediti stabilne i jeftine isporuke struje.

Geopolitička dimenzija: Mađarska između EU i Rusije

Posebnu pažnju izazvala je i izjava Sijarta da je “ruska strana uvjerila Mađarsku” da bi se eventualni mirovni samit Rusija–SAD mogao održati upravo u Budimpešti. Time Mađarska ponovo pozicionira sebe kao most između Zapada i Rusije – ali i kao članicu EU koja vodi paralelnu energetsku i diplomatsku politiku.

Šta sve ovo znači?

Sastanak Orbana i Putina šalje tri ključne poruke:

Mađarska ostaje čvrsto vezana za rusku energiju, bez obzira na evropske strateške ciljeve.

Paks II dobija novi zamah, iako se suočava sa pravnim i političkim preprekama.

Budimpešta jača ulogu „specijalnog posrednika“ u odnosima Zapada i Rusije.

Hoće li Mađarska zbog ovakvih poteza biti politički izolovana u EU ili će nastaviti da gradi sopstvenu energetsku i diplomatsku strategiju – pitanje je koje će dominirati evropskim tržištem energije u narednim godinama.

BL24

Svijet

TRAMP PONOVO U CENTRU PAŽNJE: Njegova želja podigla prašinu pred finale SP-a

​Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da bi želio da Sjedinjene Američke Države ponovo budu domaćin Svjetskog prvenstva u fudbalu, ali ovog puta bez zajedničke organizacije sa Kanadom i Meksikom.

Na prijemu koji je FIFA organizovala u Trampovoj kuli u Njujorku, uoči finala između Španije i Argentine, Tramp je poručio da bi FIFA trebalo ponovo da izabere SAD za domaćina, dodajući u šaljivom tonu da bi “ovaj put trebalo izostaviti Kanadu i Meksiko”.

Nastavi čitati

Svijet

DIREKTOR CIA O OBJAVI TAJNIH DOKUMENATA: Cilj jačanje povjerenja u izbore

Direktor američke Centralne obavještajne agencije (CIA) Džon Retklif izjavio je danas da je cilj objavljivanja dokumenata o američkim izborima, sa kojih je administracija predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trampa skinula oznaku tajnosti, jačanje povjerenja javnosti u izborni proces, dok su kritičari ocijenili da bi taj potez mogao da proizvede suprotan efekat.

Retklif je na društvenoj mreži Iks naveo da zaštita američke demokratije i integriteta izbora od stranog uticaja i miješanja ostaje jedan od najvažnijih prioriteta.

“Ta pitanja zaslužuju javnu provjeru kako bi temelji naše demokratije, bezbjednost i povjerenje javnosti u izbore bili neupitni”, poručio je Retklif, prenio je CNN.

CIA je bila jedna od nekoliko američkih agencija koje su učestvovale u objavljivanju dokumenata na sajtu Bijele kuće.

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je prethodno danas, u obraćanju naciji, da je Kina nezakonito pribavila podatke o oko 220 miliona američkih birača i pokušala da utiče na predsjedničke izbore 2020. godine, pozivajući se na dokumenta sa kojih je administracija skinula oznaku tajnosti i objavila ih na sajtu Bijele kuće.

Retklif je tokom prvog mandata Donalda Trampa obavljao funkciju direktora Nacionalne obavještajne službe (ODNI), kada je američka obavještajna zajednica zauzela stav koji se razlikovao od tvrdnji koje je Tramp iznio u svom obraćanju.

Nastavi čitati

Svijet

VELIKI POŽAR U ŠPANIJI: Vatra guta hiljade hektara šume, vatrogasci daju sve od sebe da ugase vatru

Šumski požar u opštini Ores u sjevernoj španskoj regiji Aragon izgorjelo je više od 7.600 hektara, a najmanje 1.000 ljudi je evakuisano dok vatrogasci pokušavaju obuzdati požar.

Požar, koji je izbio u blizini Oresa u sjeveroistočnoj španskoj regiji Aragon 15. jula tokom intenzivnog toplotnog talasa, brzo se proširio preko suve vegetacije, što je izazvalo preventivnu evakuaciju najmanje pet sela.

Vlasti su premjestile stanovnike na sigurno dok je gust dim prekrio područje, a brzo napredujući plamen prijetio domovima, poljoprivrednom zemljištu i kritičnoj infrastrukturi.

Vojne jedinice za hitne slučajeve, uključujući špansku specijaliziranu Unidad Militar de Emergencias (UME), bile su raspoređene zajedno s civilnim vatrogasnim ekipama, radeći danonoćno u izazovnim uslovima. Timovi na terenu koristili su crijeva visokog pritiska i tehnike probijanja požara, dok je zračna podrška iz helikoptera i aviona za bacanje vode vršila ponovljena ispuštanja kako bi usporila napredovanje požara preko neravnog i teško pristupačnog terena, prenosi Klix.

Regionalni zvaničnik Roberto Bermudez de Kastro opisao je incident kao jednu od najozbiljnijih požarnih vanrednih situacija u Aragonu posljednjih godina.

Premijer Pedro Sančez obećao je punu podršku vlade tekućim operacijama u hitnim slučajevima i pomoć pogođenim zajednicama, dok nacionalne i regionalne vlasti ostaju u stanju visoke pripravnosti.

Prema Evropskom sistemu za informisanje o šumskim požarima (EFFIS), skoro 400.000 hektara izgorjelo je širom Španije tokom prošlogodišnje rekordne sezone šumskih požara. Stručnjaci upozoravaju da sve češći toplotni talasi, produžena suša i promjenjivi klimatski obrasci pogoršavaju rizike od šumskih požara, posebno u južnoj Evropi, gdje sezone požara postaju duže, intenzivnije i teže ih je kontrolisati.

Nastavi čitati

Aktuelno