Svečanosti su prisustvovali predsjednik Vlade Republike Srbije Đuro Macuta, ministar unutrašnjih poslova Srbije Ivica Dačić, ministar odbrane Grčke Nikos Dendijas, ministar unutrašnjih poslova Grčke Teodoros Livanios, kao i predsjednik Parlamenta Grčke Konstantinos Tasulas. Među zvanicama je bila i šef Predstavništva Republike Srpske u Grčkoj Jelena Jovanović, ambasador BiH u Grčkoj Dragan Vuković, ambasador Sjedinjenih Američkih Država u Grčkoj Kimberli Gilfojl, Generalni konzul Srbije u Solunu Jelena Vujić Obradović kao i drugi brojni predstavnici diplomatskog kora.

Prvi put ove godine proslavi Dana državnosti Srbije u Atini prisuszvovala je i predstavnica kancelarije Republike Srpske u Atini.

Prisutnima se najprije obratio ambasador Republike Srbije u Grčkoj Nikola Nedeljković, koji je podsjetio na duboke istorijske veze srpskog i grčkog naroda, naglašavajući da prijateljstvo dvije zemlje nije zasnovano samo na politici, već na zajedničkom istorijskom iskustvu, duhovnosti i stradanju.

Posebno je istakao Krf kao mjesto trajnog sjećanja i simbol bratstva dva naroda, gdje je grčki narod pružio utočište srpskoj vojsci i narodu u najtežim trenucima Prvog svjetskog rata. Ambasador je podsjetio i na humanitarnu pomoć Grčke srpskoj djeci tokom rata u BiH, kao i na podršku tokom NATO bombardovanja Savezne Republike Jugoslavije, kada su grčke delegacije i zvaničnici bili među rijetkima iz Evrope koji su u tim okolnostima dolazili u Srbiju, potvrđujući solidarnost ne samo riječima već i prisustvom.
Gostima su se potom obratili ministar odbrane Grčke Nikos Dendijas i predsjednik Vlade Republike Srbije Đuro Macuta, koji su u svojim obraćanjima posebno istakli dugogodišnje istorijsko prijateljstvo srpskog i grčkog naroda, izgrađeno kroz zajednička iskušenja i savezništva. Naglašeno je da se to prijateljstvo danas potvrđuje kroz političku saradnju, ekonomske veze i međusobnu podršku na međunarodnom planu.

Premijer Srbije se zahvalio domaćinima i zvaničnicima na prisustvu, ističući da Srbiju i Grčku povezuju ne samo istorija i vjera, već i savremena saradnja i međusobno povjerenje, te da odnosi dvije države predstavljaju primjer stabilnog partnerstva u regionu.
Svečanost je protekla u atmosferi bliskosti i međusobnog poštovanja, potvrđujući da srpsko-grčki odnosi ostaju stabilni i snažni, oslonjeni na istoriju, ali usmjereni ka budućnosti.

U hotelu Grande Bretagne, u samom srcu Atine, svečano je obilježen Dan državnosti Republike Srbije u prisustvu visokih zvaničnika Grčke i Srbije. Ovogodišnji prijem imao je posebnu težinu jer je, nakon više godina u organizaciji ambasadora Republike Srbije u Grčkoj Nikole Nedeljkovića, centralna proslava ponovo održana u grčkoj prestonici, čime je nastavljena diplomatska tradicija od posebnog značaja za srpsko-grčke odnose.

Za pogibiju Novosađanke Tijana Radonjić (19), koja je stradala tokom parasejlinga u Budva 28. maja 2025. godine, nadležno tužilaštvo utvrdilo je da nema krivične odgovornosti vlasnika firme ni skipera.

Za smrt Novosađanke Tijane Radonjić (19), koja je poginula u maju prošle godine, prilikom parasejlinga poslije pada iz padobrana, nisu krivi vlasnik preduzeća za sportove na vodi niti skiperi.

Nesrećna tinejdžerka poginula je tokom parasejling ljeta u Budvi 28. maja 2025. godine, a Mirko Bogićević, advokat porodice stradale govorio je za medije o saznanjima iz istrage. On je istakao sve propuste koji su se dogodili, a koji su sada odbačeni od strane nadležnih organa.

Istraga mjesecima tapkala u mjestu
Prema njegovim navodima, porodica je došla do različitih saznanja o muškarcima koji su upravljali gliserom u trenutku nesreće, ali je i istakao da nadležno tužilaštvo nije obavestilo oštećenu porodicu o toku istrage, kao i da istraga “mjesecima” tapkala u mestu, da bi na kraju tužilaštvo odustalo od krivičnog gonjena.

Tijana Radonjić stradala je u Budvi tokom parasejling vožnje, a ranije su mediji objavili snimak razgovora skipera koji su upravljali gliserom koji je vukao padobran na kojem je bila Tijana. Prema saznanjima oštećene porodice, skiperi su strani državljani koji su, prema njihovim tvrdnjama, nakon nesreće protjerani iz Crne Gore.

“Kao punomoćnik porodice stradale Tijane Radonjić smatram da nadležni državni organi u dosadašnjem periodu nisu preduzeli sve neophodne radnje na utvrđivanju odgovornosti i procesuiranju odgovornih za događaj u Budvi, u kojem je život izgubila državljanka Republike Srbije. Ono što je evidentno je da je izostala proaktivnost tužilaštva i policije u postupanju, kao i komunikacija sa oštećenom porodicom, koja zaslužuje da zna sve okolnosti pod kojima je stradala njihova kćerka”, rekao je ranije advokat Mirko Bogićević koji zastupa porodicu poginule Novosađanke.

O skiperima se ne zna ništa
On je istakao i da dvojica skipera nikada nisu testirani, te da nije utvrđeno da li su oni u trenutku nesreće bili pod dejstvom alkohola ili nekih psihoaktivnih supstanci.

“Neshvatljivo je da porodica tragično nastradale djevojke još ne zna ni imena lica koja su upravljala plovilom u kojem se nalazila njihova kćerka, kao ni da li su ova lica uopšte saslušana od strane tužilaštva, i da li su eventualno testirani na prisustvo alkohola i psihoaktivnih supstanci. Porodica stradale Novosađanke i ja kao njihov punomoćnik imamo saznanja da se radi o stranim državljanima, koji osim što nisu imali prijavljen i odobren boravak u Crnoj Gori, nisu imali ni dozvole za rad, kao ni dozvole za upravljanje plovilom, niti su bili obučeni za korištenje padobrana. A ono što zaista ‘bode oči’ u cijeloj ovoj priči je da su ova lica nakon ovog događaja protjerana iz zemlje, bez prethodnog zadržavanja”. tvrdio je advokat oštećene porodice.

Krivi za još jednu nesreću?
Advokat je u daljem razgovoru istakao da se nekoliko nedelja nakon tragične smrti djevojke tokom vožnje parasejlingom dogodila još jedna nesreća tokom vožnje koju je organizovala ista firma. Na sreću, ovoga puta niko nije poginuo.

“Ovo nije bio ‘izolovan incident’ vezan za pomenutu firmu koja pruža usluge parasejlinga, jer se nedugo nakon ovog desila nezgoda u kojoj je pukim slučajem izbjegnuta tragedija, kada se tokom vožnje glisera otkačio padobran, a lice koje se nalazilo u njemu je završilo u obližnjem naselju u Budvi. Neshvatljivo je da je firma koja pruža ove usluge parasejliniga i pored ovoga nesmetano nastavila da radi tokom ljetnje sezone”, zaključio je Bogićević.

Sve sumnje i tvrdnje advokata sada je odbacilo Osnonvo državno tužilaštvo u Kotoru. Bogićević je uložio je pritužbu Višem državnom tužilaštvu u Podgorici kojom traži da se slučaj vrati na ponovno odlučivanje.

“Nisu imali nikakav kontakt sa tinejdžerkom jer nisu imali panik taster. Turčin i Srbin su primijetili da je nema u padobranu tek kada su vidjeli da je lokalni ribari izvlače iz mora – navodi se u pritužbi i dodaje da je protiv osumnjičenih bilo i više nego dovoljno razloga da se preuzme gonjenje po službenoj dužnosti”, kaže punomoćnik porodice nastradale djevojke i dodaje:

“Odredbom Krivičnog zakonika Crne Gore, član 155 stav 1, zaprećena je kazna zatvora od tri mjeseca do tri godine ukoliko se ne ukaže pomoć povređenom koji nije svojom krivicom zadobio povrede opasne po život. Stavom 3 ovog člana zaprijećena je kazna zatvora od jedne do osam godina ako je nastupila smrt uslijed neukazivanja pomoći”, istakao je advokat.

Isplivao razgovor skipera nakon nesreće
Na audio snimku može se čuti kako su dvojica muškaraca reagovala na tragediju koja se dogodila. Radi se o skiperima koji su bili u čamcu za koji je bilo zakačeno sjedište iz kog je Tijana iskočila.

Na početku snimka čuje se glasna muzika, voda i jak zvuk motora. U jednom momentu, jedan od skipera, Srbin, primjećuje da je sjedište prazno i počinje da viče i da psuje na engleskom.

Nakon psovki je rekao drugom:

“Nema djevojke, jao! Kada je pala?! Glupa reklama!”
“Ne znam”, odgovorio je drugi skiper, inače turski državljanin.
“Kako je ovo moguće”, govorio je srpski državljanin koji je psovao sve vrijeme.
Kasnije se čuje kako Srbin nekome, koga oslovljava sa Nemanja, objašnjava da ne zna ko je djevojka koju su vozili, ali da “nje nema”.

“Brate, pala je djevojka iz vazduha, je l živa uopšte?! Ne znam ko je riba, brate, samo je na padobranu nema, brate!”

Isplate za one koji su u prošloj godini radili u Hrvatskoj, te će do kraja ovog mjeseca podnijeti zahtjev, kreću 4. maja.

Onima do 25 godina vratiće se cjelokupni plaćeni porez, a onima između 26 i 30 godina polovina.

Kreće povrat poreza – više od 400 miliona evra država će uskoro vratiti građanima. Zahtjevi se podnose do kraja februara, a novac na svojim računima može očekivati više od 850 hiljada zaposlenih.

“Ove godine očekujemo da će oko 850 tisuća građana dobiti povrat poreza na dohodak za prošlu godinu, i očekujemo da će taj iznos biti veći od 400 milijuna eura”, poručila je voditeljka Službe za izravne i lokalne poreze Porezne uprave Sarajka Stanić, piše KAportal.

Primjeri isplate
Na primjer, uz neto platu od 1100 evra, mladi do 25 godina mogu očekivati oko 1760 evra povrata (oko 3500 maraka). Oni između 26 i 30 godina upola manje, oko 880 evra.

Potpuno ili djelomično oslobađanje mladih od plaćanja poreza na dohodak demografska je mjera njihova zadržavanja u zemlji. Iz Mreže mladih, upozoravaju da to nije dovoljno.

“Mislim da bi se trebala ova mjera proširiti i na one koji rade studentski posao i koji rade ostale prekarne oblike rada, a vjerujem da bi bilo i lako izvedivo da 100 posto budu isplaćeni povrati poreza za sve mlade koji rade do 30 godina”, poručuje Kristijan Orešković iz Mreže mladih Hrvatske.

Ove godine prvi put b će isplaćen povrat poreza i povratnicima u Hrvatsku. Takvih je, prema podacima MUP-a više od 13 hiljada.

“Povratnici imaju pravo na 100-postotan povrat uplaćenog poreza na dohodak za prošlu godinu, tako da će njima ta porezna olakšica važiti narednih pet godina”, dodaje Stanić.

Ipak, postoje i oni koji su koristili olakšicu na koju nisu imali pravo. Oni će poreskoj morati uplatiti razliku, piše KAportal.

“Porez će morati doplatiti one osobe koje su ostvarile drugi dohodak, na koji je obračunata niža stopa poreza na dohodak, a imaju relativno visoku plaću pa će po godišnjem obračunu morati uplatiti razliku poreza ili one osobe za koje će se utvrditi da neke osobne odbitke ne mogu koristiti na kraju godine, primjerice djeca koju su koristili ali su se zaposlili tijekom godine ili odluče preraspodijeliti djecu između roditelja”, pojašnjava predsjednik Hrvatske komore poreskih savjetnika Ivan Čevizović.

Takvih građana je, prema procjeni Poreske uprave više od 100 hiljada. Njima će biti poslane uplatnice, i moraće vratiti državi gotovo 30 miliona evra.

U Hrvatskoj rade desetine hiljade radnika iz BiH tako da je i njima ovo dobra vijest.