Društvo

Otkup kazne zatvora u Srpskoj zamrznut, NA POTEZU KOMISIJA

Nakon što je Ustavni sud Republike Srpske osporio član 46a. stav 3. Krivičnog zakonika, kojim je propisano da će izrečena kazna zatvora koja ne prelazi jednu godinu na zahtjev osuđenog biti zamijenjena novčanom, otkup zatvorskih kazni je, praktično, zamrznut, a iz resornog ministarstva uvjeravaju da je formirana komisija čiji je zadatak da predloži rješenje.

Ustavni sud Republike Srpske je, podsjetimo, 24. septembra donio odluku prema kojoj sporna odredba nije u saglasnosti sa Ustavom Republike Srpske, obrazlažući to, između ostalog, argumentom da su osuđena lica dobrog materijalnog stanja koja mogu platiti kaznu stavljena u privilegovan položaj u odnosu na osuđene koji su lošeg ili slabijeg imovinskog stanja.

Advokatica Jovana Kisin Zagajac ističe da je Odlukom Ustavnog suda RS broj U-77/24, od 24. septembra 2025. godine, utvrđeno da član 46a. stav 3. Krivičnog zakonika RS nije u saglasnosti sa Ustavom, te dodaje da postoji više pravnih posljedica te odluke.

“U postupcima koji su u toku – kada je osuđeni podnio zahtjev za zamjenu kazne zatvora novčanom kaznom, a sud još nije odlučio, ili je odluka donesena, ali nije postala pravosnažna – osporena odredba Krivičnog zakonika RS se više ne može primjenjivati, što znači da zahtjev osuđenog neće biti usvojen. Član 68. stav 1. Zakona o Ustavnom sudu RS izričito propisuje da propis koji je proglašen neustavnim ne smije važiti u predmetima koji do dana objavljivanja odluke nisu pravosnažno riješeni”, pojasnila je Kisin Zagajac u izjavi za “Nezavisne novine”.

Prema njenim riječima, čak i u slučajevima kada je rješenje o zamjeni kazne zatvora pravosnažno, ali izvršenje nije započeto, član 68. stav 3. određuje da se izvršenje ne može dozvoliti niti sprovesti.

“Drugim riječima, iako je odluka formalno pravosnažna, ona više ne može proizvesti dejstvo. Ako je izvršenje započeto, ono se mora obustaviti. Izuzetak su slučajevi u kojima je izvršenje u potpunosti okončano uplatom novčane kazne prije objavljivanja odluke Ustavnog suda, takvo izvršenje ostaje kako jeste. Ukratko rečeno, sve što je do dana objavljivanja odluke bilo u toku ili nije izvršeno – mora stati; ono što je u cijelosti izvršeno ostaje na snazi, jer Ustavni sud nije odredio vraćanje u pređašnje stanje”, pojašnjava Kisin Zagajac.

Nakon što je Ustavni sud Republike Srpske donio ovu odluku, iz Ministarstva pravde Republike Srpske su istakli da se drže opšte norme – da se odluke Ustavnog suda Republike Srpske ne komentarišu, već sprovode. Sada poručuju: radi se na iznalaženju rješenja.

“Formirana je komisija ispred Ministarstva pravde da sagleda sve i predloži rješenje”, rekao je za “Nezavisne novine” Goran Selak, ministar pravde Republike Srpske.

Ustavni sud Republike Srpske je inače ocijenio i da osporena odredba dovodi do različitog tretiranja osuđenih lica koja se nalaze u istoj pravnoj situaciji samo po osnovu imovinskog stanja, što, po ocjeni ovog suda, ne predstavlja objektivan i razuman kriterijum za ovakvo propisivanje.

Osim toga, Ustavni sud Republike Srpske podsjeća da osporeno propisivanje ne ostavlja dispoziciju sudu da, zavisno od konkretnih okolnosti i činjenica u predmetu, te shodno slobodnom sudijskom uvjerenju postupajućeg sudije, odluči da li će usvojiti zahtjev za otkup zatvorske kazne.

Ustavni sud podsjeća i da, prema zakonskom načelu pravednosti i srazmjernosti, kazne koje se izriču treba da odgovaraju prirodi i težini izvršenog krivičnog djela, stepenu krivične odgovornosti, okolnostima pod kojima je djelo izvršeno i ličnosti osuđenog.

“Radi se, dakle, o brojnim objektivnim i subjektivnim elementima koje krivični sud mora uzeti u obzir prilikom odmjeravanja kazne. Ova načela, međutim, u cijelosti gube svoj smisao sadržinom osporene zakonske norme, koja omogućava da se pravosnažna kazna zatvora zamijeni novčanom kaznom, bez uzimanja u obzir ovih elemenata. Ustavni sud je stoga ocijenio da se u slučaju zamjene kazne zatvora novčanom kaznom na način kako je to propisano osporenom normom dovodi u pitanje realizacija principa individualizacije kazne”, poručio je Ustavni sud Republike Srpske.

Najjednostavnije rečeno, sporno je to što je u zakonu pisalo da će kazna do godinu dana, na zahjev osuđenog, uvijek biti zamijenjena novčanom, čime je onemogućeno sudu, koji je donio osuđujuću presudu, da o tome odlučuje.

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Promjenljivo oblačno sa sunčanim periodima i mogućim pljuskovima

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH se očekuje promjenljivo oblačno vrijeme sa sunčanim intervalima, uz mogućnost lokalnih padavina u drugom dijelu dana.

Prema prognozama, na zapadu i jugozapadu biće nešto više oblačnosti, dok su poslije podne i uveče mogući kiša i kratkotrajni pljuskovi.

Duvaće slab do umjeren južni i jugozapadni vjetar, koji će tokom dana povremeno jačati uz jake udare, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda. Minimalna temperatura vazduha biće od šest do 13 stepeni, a u višim predjelima oko dva stepena, dok će maksimalna biti od 22 do 28 stepeni, a u višim predjelima oko 18 stepenin Celzijusovih.

Nastavi čitati

Društvo

ĐURĐEVDAN: Šta donosi kiša, a šta grmljavina na veliki praznik

U srijedu, 6. maja, Srpska pravoslavna crkva slavi Svetog Đorđa ili Đurđevdan.

Taj dan brojne porodice slave krsnu slavu, a praznik prati veliki broj običaja.

Vremenska prognoza i narodno tumačenje

Jedno narodno vjerovanje povezano je sa vremenskim prilikama.

Prema najavi Republičkog hidrometeorološkog zavoda, 6. maja biće promjenljivo do pretežno oblačno sa sunčanim intervalima i nestabilno uz kišu ili pljuskove sa grmljavinom, koji se premještaju od zapada i jugozapada ka sjeveru i istoku.

Biće i vjetrovito uz umjeren, u Krajini i na planinama i jak vjetar južnih smjerova.

Minimalna temperatura vazduha od 8°C do 15°C, u višim predjelima od 5°C. Maksimalna temperatura vazduha od 20°C na zapadu i jugu do 27°C na sjeveroistoku, u višim predjelima od 12°C.

Kada na Đurđevdan zagrmi, to se tumači kao loš znak jer predskazuje nerodnu i lošu godinu. Posebno se to odnosi na plodnost zemlje i stoke. Vjeruje se da grom najavljuje da će ljetina stradati, piše Blic.

Kiša na veliki praznik tumači se u srpskoj tradiciji kao znak sušne godine, dok se vedro i sunčano vrijeme ocjenjuje kao znak plodne godine.

Vjerovanja o zaštiti i natprirodnim silama

Vjeruje se da na Đurđevdan djeluju vještice i druge zle sile. Zbog toga su u minulim vremenima seljaci palili velike vatre “da bi zaštitili sebe i selo”.

Slično, u nekim krajevima u đurđevdanskoj noći i dalje čuvaju zasijanu pšenicu i raž jer se vjeruje da baš tada neko može da “obere njivu”, tj. bacanjem čini prenese rod u svoj posjed.

Običaji sa vodom i biljem

Običaji su vezani za sam praznik, ali i dan pred Đurđevdan. Uoči 6. maja domaćica spušta u posudu punu vode razno proljećno bilje, a onda odmah spušta: dren, pa za njim zdravac i na kraju grabež i crveno jaje, čuvarkuću koja je ostala od Vaskrsa; to se zatim stavi pod ružu u bašti da prenoći.

Ujutru se svi redom umivaju ovom vodom:

– djeca – da budu zdrava kao dren,

– djevojke – da se momci “grabe” oko njih,

– stariji – da ih služi zdravlje

– domaćin – da mu kuća bude dobro čuvana.

Đurđevdansko cvijeće i simbolika plodnosti

Na Đurđevdan treba požuriti i u rano jutro izaći na polja gdje se bere cvijeće i druge travke. Đurđevdansko cvijeće je: đurđevak, mlječika, maslačak i od njih treba isplesti vjenčiće kojima se kite ulazna vrata na dvorištu i kući. Ovo se čini da bi godina i dom bili “berićetni”, pa se u narodu kaže: “Da bude zdravlja, ploda i roda u domu, polju, toru i oboru”. Ovi vjenčići treba da ostanu na vratima preko cijele godine, sve do sljedećeg Đurđevdana.

Ljubavni običaji i vjerovanja mladih

U pojedinim krajevima Srbije se tokom branja cvijeća djevojke i mladići “gađaju” biljkom prilepača. To je korovska biljka, stablo joj je uspravno ili malo poleglo, a listovi na vrhu su ljepljivi. Ukoliko vam se dopada neki mladić ili djevojka, trebalo bi da bacite ovu biljku na simpatiju, pa ako se zalijepi, to znači da će se i on ili ona “zalijepiti za vas”.

Na Đurđevdan se od ljeske prave krstići: jedna grana se rascijepi nožem, pa se kroz nju provuče druga i tako se napravi krstić koji se stavlja na kuću i na njivu jer se vjeruje da on štiti od gromova i zlih sila.

Još jedno drvo danas ima posebno značenje, a to je grab. Kada naiđete na grab u šumi tokom branja đurđevka, trebalo bi da se zaljuljate na grani, kako bi se vaša simpatija “grabila” za vas. Pored ljuljanja, olistalim grančicama graba momci i djevojke kite kuće i kapije na Đurđevdan, kako bi lakše našli bračnog druga. Naravno, bere se i đurđevak.

Zaštita doma i simbolika drveća

Na Đurđevdan treba poraniti i ne valja spavati preko dana. Ako to uradite, rizikujete da vas glava boli preko cijele godine. Ali, narod je i za ovo smislio lijek. Ako vam se već desi da danas zadrijemate, onda na Markovdan, 8. maja, treba “spavati na istom mjestu” i bol će prestati.

Mladići u ponoć odlaze do kuća djevojaka koje im se sviđaju, skidaju kapije i odnose ih negdje daleko i tako stvaraju muke roditeljima koji zatim moraju da ih traže po selu. Skidanjem kapije vjeruje se da će se djevojka udati te godine.

Običaj je i da žene i djevojke donesu uveče kući vodu sa vodeničkog kola. U nju treba staviti različito bilje, a naročito selen, pa se na Đurđevdan tom vodom umiti, da bi se od njih “svako zlo i prljavština otresli i otpali”, piše Blic.

Nastavi čitati

Društvo

HEROJ CIJELOG REGIONA: Vatrogasac Srđan bez razmišljanja skočio u nabujalu rijeku i spasio dječaka

Heroj cijelog regiona – Primjer čojstva, junak, heroj – samo su neke od riječi kojima je ovih dana opisan Srđan Radanović, vatrogasac, koji je nedavno spasio jedanaestogodišnjeg d‌ječaka iz nabujale Cijevne u Crnoj Gori.

U trenucima kada sekunde odlučuju o životu i smrti, nije se dvoumio ni sekund već je reagovao onako kako reaguju pravi heroji.

Dok su porodica i komšije u panici tragali za dječakom, borba sa nabujalom rijekom već je bila u toku. Upravo tada, na pravom mjestu i u pravom trenutku, našao se vatrogasac iz Budve, koji je bez oklijevanja ušao u vodu i učinio ono što mnogi ne bi smjeli – spasio jedan mladi život.

“Nisam oklijevao, morao sam da uđem”

“Naišao sam u pravi momenat, u pravi čas, na to mjesto gd‌je je dijete skočilo u vodu i, naravno, spasio sam taj ljudski život. Nisam oklijevao u tom momentu da li da uđem ili da ne uđem, znači moralo se ući u vodu i to je to, da se izvadi dijete iz vode”, priča Srđan.

Koliko je situacija bila opasna, najbolje zna otac spašenog dečaka, Braho Žarić.

“Skočio je i izvukao nam je dijete”

“Supruga je primijetila da nam d‌ječaka nema i munjevito je krenula da ga traži. Takođe su se uključile i komšije i ta situacija je već bila jako napeta. Dok je stigla da dođe, već je d‌ječak ulazio bukvalno u vodu. U tom momentu i ona ulazi za njim u vodu i da ga uhvati, ali već su oboje u velikoj dubini. Dok u tom momentu stiže i naš Srđan, vatrogasac koji je bio tu, desilo se tako i hvala Bogu što je tako, uspio je, skočio je i izvukao nam je dijete”, priča zahvalni otac.

“Nemam šta drugo osim da mu ponudim svoj život”

Srđan s druge strane ne vidi svoj čin kao nešto posebno – kaže da bi bez razmišljanja ponovo uradio isto, jer to smatra ljudskom obavezom, piše RTCG.

“Svaki normalni građanin Crne Gore treba da uradi kad vidi takvu situaciju”, dodaje on.

“Stvarno nemam šta drugo osim da mu ponudim svoj život. On je meni kao brat, znači čovjek je učinio veliko d‌jelo. Ja nemam riječi šta da kažem. Vid‌jeli smo se, bili smo zajedno, razgovarali smo i sve najbolje mogu da kažem. Malo je, nažalost, takvih slučajeva, ali ipak postoje heroji među nama i žele da budu tihi i da ih nema, jednostavno samo da završe svoj posao i da nastave svojim životom. Hvala mu”, zaključio je na kraju otac spasenog dečaka.

Nastavi čitati