Connect with us

Društvo

Otpad zagorčao život stanovnicima Holujaka kod Višegrada

Nelegalno deponovanje smeća problem je većine lokalnih zajednica Gornje drinske regije. Lokacije gdje se odlažu tone različitog otpada uglavnom su smještene blizu naselja, rijeka ili u srcu prekrasnih predjela, kao da se na taj način žele sakriti.

Vlasti nemaju rješenja, ne znaju ili jednostavno neće da se bave pitanjem ekoloških bombi iznad glava svojih stanovnika.

A oni, sve češće dižu glas protiv ekološke katastrofe koja prijeti ovom području. Primjer za to su i uporni povratnici u Holujake kod Višegrada, koji godinama pokušavaju animirati nadležne na konkretne akcije.

Deponija u Holujacima je na samom ulazu u selo pored magistralnog puta Višegrad-Ustiprača, a od rijeke Drine je dijeli samo cesta. Prizori smeća su užasni, smrad nesnosan, a ulaz u Holujake uglavnom blokiran. Sve ove godine njihove borbe za život dostojan čovjeka, deponovanje otpada na ovu lokaciju odvija se potpuno nelegalno bez ijedne potrebne dozvole za to.

Ekološka bomba

“Ova deponija pravi probleme cijelom gradu, ovo je bomba nad našim glavama. Bilo je raznih obećanja, pa smo imali situacije da ne možemo proći od požara, jer se to zapali. A u okrilju noći ovdje se izbaci ono najgore. Da li će se konačno vlast u Višegradu probuditi i ukloniti ovo ruglo ispred naših dvorišta? Nije joj ovdje mjesto, mi nećemo prestati da se borimo dok se ovo ne ukloni”, kategoričan je Emin Karčić, stanovnik Holujaka.

Smatra kako je vrijeme da vlasti pronađu drugu lokaciju jer postojeća direktno ugrožava život i zdravlje stanovnika ovog područja, a osim toga fekalije i sav otpad odlaze u jezero.

“Jezero ispod ove deponije je bukvalno zatrpano, a spojeno je sa jezerom HE Višegrad i ono se izlilo na drugu, našu stranu ispod puta. Oni su u jezeru napravili deponiju i zatrpali ga. Mi konstantno ukazujemo na ovaj problem i svjesni smo da ćemo to teško riješiti. Komunalno preduzeće koje dovozi to smeće nema nikakvih dozvola, ovo je nelegalna deponija. Ona je u naseljenom mjestu i mi prolazimo kroz smeće, non stop nam je put zatrpan ili nam smeće istresu nasred puta i mi moramo to da sklonimo, zapale ga, a prva kuća se nalazi sto metara od deponije. Ljudi neće da obnavljaju kuće zbog toga”, kaže Karčić.

Nekada je u ovom selu bilo oko 70 kuća, 30-tak je obnovljeno, a deponija i zagađenje okoline doprinijeli su da ljudi nemaju želju boraviti ovdje.

“Mi smo prije izvjesnog vremena uspjeli da se izborimo da bar to ne pale. To je mali prostor i da bi dovukli novo smeće oni onda pale postojeće. Zamislite da se načelnik hvalio da je stavio ogradu da to turisti kad dolaze u grad ne gledaju, a mi u deponiji živimo. Pa su nam postavili rampu na ulaz, a to je jedini put u selo. Ne možemo disati, gušimo se, nema šanse prozore otvoriti. Bude nekad po 20 pasa lutalica koji raznose životinjske ostatke po putu. Oni kažu da se ne može riješiti dok ne bude regionalna deponija, a otkad smo se vratili i živimo ovdje oni pričaju o regionalnoj deponiji”, kaže Karčić.

Šansa regionalna deponija

Muamer Sofović, predsjednik SO Višegrad najavio je da će u narednoj sedmici biti oformljena komisija koja će se baviti ovom problematikom i predložiti određena rješenja.

“Skupština je raspravljala o tome, uključili su se i Centri civilnih inicijativa. Cijelo ovo područje od Foče do Višegrada ima izražen problem deponovanja otpada i rješenje jeste regionalna deponija međutim problem za komunalna preduzeća iz svih općina bio bi kako fakturisati prevoz otpada do deponije ako bi ona bila na određenom lokalitetu. To je pitanje o kojem se mora postići kompromis ukoliko dođe do takvog projekta. Razgovarat ćemo sa svima, a u međuvremenu moramo riješiti ovaj problem u Holujacima, ili zatvoriti deponiju ili urediti ili naći neku novu deponiju, koja nije blizu grada u dolini rijeke Drine. Cijeli grad ima problem, cijelom gradu smeta, jer taj dim se osjeti svuda”, kaže Sofović.

Problematika deponovanja otpada definitivno je problem kojim će se morati pozabaviti i sve okolne općine i gradovi, čiji stanovnici sve upornije dižu glas protiv zagađenja, a nedavno su to učinili zbog najave gradnje deponije u Filipovićima kod Foče. S druge strane činjenica je da priča o regionalnoj deponiji traje godinama i za sada ostaje samo aktuelna periodično, od izbora do izbora.

Related Topics:

Društvo

PRIJEDOR-BANJALUKA: Još nema auto-puta, građani pitaju gdje je zapelo

U Orlovcima kod Prijedora 6. novembra 2021. godine svečano je ozvaničen početak realizacije projekta izgradnje autoputa Banja Luka – Prijedor u dužini od 40,7 kilometara, a vrijednost projekta je 297 miliona eura. Tada je bila riječ o početku izgradnje prve faze autoputa Banja Luka – Prijedor a kojeg će graditi kineska kompanije “Šandond”.

Tadašnji premjer Radovan Višković na svečanoj ceremoniji 2021. godine je zajedno sa predstvnicima kineske kompanije koja gradi autoput poručio da je to početak istorijskog projekta koji će stvoriti novu perspektivu za više od pola miliona stanovnika.

“Ja očekujem od izvođača radova od kompanije Šandong i ljudi koji predstavljaju tu kompaniju da će oni ovaj projekat da urade lagano. Njima je ovo u obimu njihovih poslova i nadam se  da će oni brzo da sagrade ovaj projekat i da će ovaj projekat biti izgrađen prije roka kako je zamišljen koncesionim ugovorom”- poručio je tada Višković.

“Iako je 2021. godine najavljen početak izgradnje autoputa Prijedor-Banja Luka i to u jeku vanrednih izbora za gradonačelnika Prijedora , sa radovima se ipak nije počelo. Godinu kasnije, odnosno 2022.godine ponovo se najavljuje početak izgradnje i ovaj put uoči izbora i to opštih 2022.godine. Ni tada se nije počelo sa izgradnjom već su nadležni iz njima znanih razloga po treći put prošle godine najavili i zvanično počeli sa realizacijom projekta.

Ugovor sa Kinezima je potpisan još  2018. godine u kojem se Republika Srpska obavezala da će Kinezima u idućih 30 godina plaćati godišnju naknadu za raspoloživost auto-puta u iznosu od 32,5 miliona evra i taj iznos bi trebalo da bude obezbijeđen od naplate putarine na svim auto-putevima u RS.

Ako se ovaj iznos ne prikupi od naplate, Vlada Srpske obavezala se da će razliku isplaćivati iz budžeta RS. Tako je za 30 godina koncesije kineskom investitoru obećano da će za ulaganje vrijedno 297 miliona evra zaraditi 975 miliona evra kroz naplatu putarine. Inače, izgradnju ovog auto-puta od prvog trenutka prate razni problemi.

Prvo, Vlada Republike Srpske i dalje uporno krije detalje ugovora koji se odnose na cijene radova i finansijsku konstrukciju, a ignoriše i cijeli niz sudskih presuda koji im to naređuje. Osim toga, mještani sela preko kojih je planiran prolazak puta ne prihvataju eksproprijaciju i odbijaju da prodaju zemljište.

“Ljudi su nezadovoljni samim tempom izvođenja eksproprijacije i izgradnje tog puta jer to predugo traje. Lično sam ja ovde ugrožen. Ide mi autoput ispred same kuće. Ostajem bez pristupnog puta koji nije ucrtan u projektu”- kaže za BN Savo Dukić, mještanin Gornje Omarske kod Prijedora.

On ističe da trenutnom trasom koja prolazi preko njegovog imanja i cijele Gornje Omarske u dužini od 5 kilometara ruši se 40 stambenih objekata a da pomjeranjem trase za par stotina metara taj broj bi bio daleko manji. Nebrojeno puta su tvrdi Dukić razgovarali i sa predstavnicima vlasti Srpske koji su im samo obećavali, ali ništa nisu i realizovali.

“Ja lično ne mogu shvatiti ovo društvo, državu, ovo uređenje da može ovde doći stručnjak i kazati da se ovde može živjeti u kući koja je udaljena od zaštitne ograde autoputa 3,5 metra. Imam osjećaj da ovo struka nije radila”- poručuje Dukić.

Projektom izgradnje auto-puta predviđena je gradnja 23 nadvožnjaka, 10 podvožnjaka, devet mostova i sedam vijadukta kao i jedan prolaz za životinje te jedno obostrano odmaralište.

(BN) Foto: BN

Nastavi čitati

Društvo

SKUPOĆA BEZ GRANICA! Cijene hrane u Srpskoj nadmašuju Madrid i Berlin

Cijene hrane u posljednjih nekoliko godina u svijetu drastično su porasle, pa tako i u Republici Srpskoj. Međutim standardi u svijetu i kod nas ne mogu da se porede, jer u Srpskoj plate ne prate povećanje cijena. Zanimljiv je podatak da je hrana u Banjaluci skuplja nego u pojedinim evropskim prestonicama.

Od svakodnevnih političkih dešavanja, kojima nas redovno bombarduju poitičari sa malih ekrana, zanemaruju se one najbitnije teme – životne.

Cijene hrane, dostigle su, kažu građani nepodnošljiv nivo, a u najvećem gradu Srpske, u Banjaluci, namirnice su skuplje nego u Madridu ili Berlinu.

Oni koji su iz, drugih zemalja, došli u posjetu rodbini, šokirani su cijenama, tako je u Švedskoj hrana povoljnija, a standard neuporedivo bolji.

Mlijeko je u Banjaluci skuplje i do 12 feninga u odnosu na zapandoevropske gradove, riža je za 90 feninga skuplja od one u Madridu, a drastična razlika je u cijenama mesa.

Tako ćete u Banjaluci kilogram junetine platiti oko 12,5 eura, a isto takvo parče u Madridu 7,6 eura.

Građanima je ostalo jedino da uzimaju manje količine.

“Prosječna plata koja je u Republici Srpskoj oko 1500 KM ne može pratiti iznos potrošačke korpe ni pola, tako da se građani na različite načine kako da prežive tu krizu. Građani javljaju, naročito penzioneri, da kupuju manju količinu u odnosu na ranije, jer ne mogu rečimo kupiti, ako su kupovali ranije 700 grama mesnih prerađevina, sada kupuju 400. građani se na taj način bore sa inflacijom, kupujući manju količinu, što je neprihvatljivo”, kaže Zoran Petoš iz Udruženja za zaštitu potrošača Don.

Za Banjalukom ne zaostaju mnogo ni ostali gradovi. Statistički podaci pokazuju da su cijene hrane u odnosu na isti period prošle godine, višestruko veće, dok su cijene hemijskih sredstava za domaćinstvo nešto niže.

„Cijene proizvoda i usluga koje se koriste u Republici Srpskoj, u junu 2025. godine u odnosu na jun 2024. porasle su za 4,7 odsto. Kada posmatramo po različitim proizvodima ili uslugama, kod nekih je zabilježen rast, a kod nekih pad cijena.

Kada govorimo konkretno o mesu, kod junetine je zabilježen rast cijene od 22,9 odsto, kod piletine 2,9 odsto rast, dok je kod svinjetine na godišnjem nivou zabilježen pad cijena od 4 odsto.

Kada govorimo o mlijeku, zabilježen je godišnji rast od 0,4 odsto, hljeb za 2,3 odsto, jaja za 8,6 odsto, dok su, sa druge strane, sredstva za čišćenje sanitarija imala pad od 4,8 odsto na godišnjem nivou“, kaže stručni savjetnik za međunarodne projekte i saradnju Republičkog zavoda za statistiku Ognjen Ignjić.

Ekonomisti objašnjavaju da cijene nekontrolisano rastu jer u Republici Srpskoj nema prave konkurencije, ali ni ograničavanja marže na prehrambene proizvode. Najveći je problem u prekomijernom uvozu, ali i u nedovoljnom podsticaju za domaću proizvodnju, smatra struka.

U zapadnim zemljama postoje trgovački lanci koji imaju niže cijene proizvoda i na taj način diktiraju cijene ostalima, što kod nas nije slučaj.

Građanska reakcija izostaje, a vrijednost novca opada.

Prema ekonomskim analizama 100 eura od prije 10 godina, jednake je vrijednosti kao današnjih 155.

(BN)

Nastavi čitati

Društvo

GDJE SU NESTALE PARE OD RANIJE? Prijedoru 5,5 miliona KM za prevenciju i sprečavanja štete od poplava

Upravni odbor Fonda solidarnosti Republike Srpske odobrio je isplatu sredstava direktne podrške preduzeću “Vode Srpske” u iznosu od 5.500.000 KM za mjere prevencije i sprečavanja nastanka štetnih posljedica sanacijom vodoprivrednih objekata odbrane od poplava u Prijedoru.

“S ciljem umanjenja rizika od poplava na području Prijedora neophodno je pristupiti interventnim radovima u naseljima koja su najviše pogođena poplavama, kao i mjestima koja su predstavljala kritične tačke. To su Željeznički most u Brezičanim, te naselja Tukovi, Gomjenica i Raškovac”, saopšteno je iz Biroa Vlade za odnose sa javnošću.

Sredstva će biti isplaćena na osnovu rješenja koje će donijeti Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, a za realizaciju odluke zaduženi su Fond solidarnosti Republike Srpske, Ministarstvo finansija i Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede.

Nastavi čitati

Aktuelno