Društvo
Otpad zagorčao život stanovnicima Holujaka kod Višegrada
Nelegalno deponovanje smeća problem je većine lokalnih zajednica Gornje drinske regije. Lokacije gdje se odlažu tone različitog otpada uglavnom su smještene blizu naselja, rijeka ili u srcu prekrasnih predjela, kao da se na taj način žele sakriti.
Vlasti nemaju rješenja, ne znaju ili jednostavno neće da se bave pitanjem ekoloških bombi iznad glava svojih stanovnika.
A oni, sve češće dižu glas protiv ekološke katastrofe koja prijeti ovom području. Primjer za to su i uporni povratnici u Holujake kod Višegrada, koji godinama pokušavaju animirati nadležne na konkretne akcije.
Deponija u Holujacima je na samom ulazu u selo pored magistralnog puta Višegrad-Ustiprača, a od rijeke Drine je dijeli samo cesta. Prizori smeća su užasni, smrad nesnosan, a ulaz u Holujake uglavnom blokiran. Sve ove godine njihove borbe za život dostojan čovjeka, deponovanje otpada na ovu lokaciju odvija se potpuno nelegalno bez ijedne potrebne dozvole za to.
Ekološka bomba
“Ova deponija pravi probleme cijelom gradu, ovo je bomba nad našim glavama. Bilo je raznih obećanja, pa smo imali situacije da ne možemo proći od požara, jer se to zapali. A u okrilju noći ovdje se izbaci ono najgore. Da li će se konačno vlast u Višegradu probuditi i ukloniti ovo ruglo ispred naših dvorišta? Nije joj ovdje mjesto, mi nećemo prestati da se borimo dok se ovo ne ukloni”, kategoričan je Emin Karčić, stanovnik Holujaka.

Smatra kako je vrijeme da vlasti pronađu drugu lokaciju jer postojeća direktno ugrožava život i zdravlje stanovnika ovog područja, a osim toga fekalije i sav otpad odlaze u jezero.
“Jezero ispod ove deponije je bukvalno zatrpano, a spojeno je sa jezerom HE Višegrad i ono se izlilo na drugu, našu stranu ispod puta. Oni su u jezeru napravili deponiju i zatrpali ga. Mi konstantno ukazujemo na ovaj problem i svjesni smo da ćemo to teško riješiti. Komunalno preduzeće koje dovozi to smeće nema nikakvih dozvola, ovo je nelegalna deponija. Ona je u naseljenom mjestu i mi prolazimo kroz smeće, non stop nam je put zatrpan ili nam smeće istresu nasred puta i mi moramo to da sklonimo, zapale ga, a prva kuća se nalazi sto metara od deponije. Ljudi neće da obnavljaju kuće zbog toga”, kaže Karčić.
Nekada je u ovom selu bilo oko 70 kuća, 30-tak je obnovljeno, a deponija i zagađenje okoline doprinijeli su da ljudi nemaju želju boraviti ovdje.
“Mi smo prije izvjesnog vremena uspjeli da se izborimo da bar to ne pale. To je mali prostor i da bi dovukli novo smeće oni onda pale postojeće. Zamislite da se načelnik hvalio da je stavio ogradu da to turisti kad dolaze u grad ne gledaju, a mi u deponiji živimo. Pa su nam postavili rampu na ulaz, a to je jedini put u selo. Ne možemo disati, gušimo se, nema šanse prozore otvoriti. Bude nekad po 20 pasa lutalica koji raznose životinjske ostatke po putu. Oni kažu da se ne može riješiti dok ne bude regionalna deponija, a otkad smo se vratili i živimo ovdje oni pričaju o regionalnoj deponiji”, kaže Karčić.
Šansa regionalna deponija
Muamer Sofović, predsjednik SO Višegrad najavio je da će u narednoj sedmici biti oformljena komisija koja će se baviti ovom problematikom i predložiti određena rješenja.
“Skupština je raspravljala o tome, uključili su se i Centri civilnih inicijativa. Cijelo ovo područje od Foče do Višegrada ima izražen problem deponovanja otpada i rješenje jeste regionalna deponija međutim problem za komunalna preduzeća iz svih općina bio bi kako fakturisati prevoz otpada do deponije ako bi ona bila na određenom lokalitetu. To je pitanje o kojem se mora postići kompromis ukoliko dođe do takvog projekta. Razgovarat ćemo sa svima, a u međuvremenu moramo riješiti ovaj problem u Holujacima, ili zatvoriti deponiju ili urediti ili naći neku novu deponiju, koja nije blizu grada u dolini rijeke Drine. Cijeli grad ima problem, cijelom gradu smeta, jer taj dim se osjeti svuda”, kaže Sofović.
Problematika deponovanja otpada definitivno je problem kojim će se morati pozabaviti i sve okolne općine i gradovi, čiji stanovnici sve upornije dižu glas protiv zagađenja, a nedavno su to učinili zbog najave gradnje deponije u Filipovićima kod Foče. S druge strane činjenica je da priča o regionalnoj deponiji traje godinama i za sada ostaje samo aktuelna periodično, od izbora do izbora.
Društvo
VREMENSKA PROGNOZA! Ove sedmice se nećemo odvajati od KIŠOBRANA
Republiku Srpsku narednih dana očekuje promjenljivo oblačno vrijeme sa padavinama, uglavnom slabom kišom, i uz dnevnu temperaturu vazduha od pet do 12 stepeni.
Meteorolozi su najavili promjenljivo oblačno vrijeme uz sunčane periode. Duvaće slab vjetar južnih smjerova ili promjenljiv.
Jutro će biti pretežno vedro uz umjerenu oblačnost. Ponegdje će oko rijeka i po kotlinama biti magle koja se može i duže zadržati tokom dana uz svježije vrijeme u tim krajevima, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda. Minimalna temperatura vazduha od minus dva do tri, u višim predjelima na istoku od minus šest, a maksimalna od šest do 12, u višim predjelima i mjestima s maglom od tri stepena Celzijusova.
Umjereno do pretežno oblačno biće u utorak, 2. decembra, uz slabu kišu u Krajini i Hercegovini koja će uveče jačati. Minimalna temperatura vazduha od minus jedan do tri, u višim predjelima od minus četiri, a maksimalna od pet do 10, na jugu do 13 stepeni Celzijusovih.
Slično vrijeme sa povremenom kišom u prvom dijelu dana očekuje se u srijedu, 3. decembra, a poslije podne se očekuje više sunčanih perioda dok će kiša nastaviti da pada u Hercegovini. Linker
Minimalna temperatura vazduha od jedan do pet, u višim predjelima od minus jedan, a maksimalna od pet do 10, na jugu do 13 stepeni Celzijsuovih.
Prolazna slaba kiša padaće i u četvrtak, 4. decembra, a preovladavaće promjenljivo do pretežno oblačno vrijeme. Minimalna temperatura vazduha od nula do četiri, u višim predjelima od minus dva, a maksimalna od četiri do 10, na jugu do 13 stepeni Celzijusovih.
Društvo
CIFRE OD KOJIH SE VRTI U GLAVI! Evo koliko će pjevači iz BiH zaraditi tokom praznika
Većina pjevača doček Nove godine provodi radno jer je ovo svojevrsna prilika da zarade ogromne honorare, koji su nerijetko i po nekoliko puta veći u odnosu na standardne.
Najpopularniji pjevači u regionu uveliko su dogovorili svoje novogodišnje angažmane, a svi najveći gradovi i turistički centri organizovat će i doček na otvorenom.
U zavisnosti od pjevača honorari se kreću od 25.000 evra, pa sve do nevjerovatnih 150.000 evra, koliko već godinama u najluđoj noći zarađuje Dino Merlin, piše Nova. On će 2026. dočekati sa publikom na trgu u Dubrovniku, dok je prošle godine pjevao u Budvi i prema pisanju domaćih medija i tada zaradio sličnu cifru.
Merlin godinama važi za najplaćeniju domaću zvijezdu, ali s obzirom na to da njegovi nastupi privlače veliku pažnju, nema sumnje da će se organizatorima ovo isplatiti.
Takođe, velike zvijezde poput rođenog Sarajlije, a danas Beograđanina Zdravka Čolića, Lepe Brene i Aleksandre Prijović zaradit će više od 100.000 eura. Kako je poznato, Prijović i Lepa Brena će pjevati u glavnom gradu Srbije, dok će Čola poput Merlina dočekati 2026. u Dubrovniku.
Društvo
RAST CIJENA GORIVA KAO IZGOVOR? Moguće poskupljenje hljeba od 1. januara
Samo u novembru cijene goriva su se povećale za nekih 4-5 feninga, a rast cijena goriva skoro uvijek prati i poskupljenje brojnih drugih proizvoda i usluga. Hljeb kao socijalna kategorija neće odmah poskupiti, ali bi mogao već od 1. januara da bude skuplji, najavljuju iz pekarskog sektora.
Kada gorivo poskupi, to izgleda kao kad bacite kamen u vodu i kada gledate kako se šire krugovi.
Gorivo je trošak svakom prevozniku, svakom pekaru, svakom ko dovozi robu u prodavnicu. Taj trošak na kraju, naravno, plate građani.
-Uglavnom sva poskupljenja, mi to plaćamo. Sad da li su opravdana i koliko, to je jedno sasvim drugo pitanje jer otprilike čim dođe do poskupljenja energenata, evo u ovom slučaju gorivo je otišlo za nekih 4-5 feninga, kako gdje, po litru, ovdje barem na našem području, ne znam kako je dalje- kaže Jovan Vasilić, predsjednik Udruženja potrošača ”Zvono” iz Bijeljine.
Iz Udruženja mlinara i pekara kažu da neće žuriti sa poskupljenjem hljeba. -Sačekaćemo da vidimo kako će se odraziti to na dobavljače, repromaterijal, sirovine i energente pa ćemo tek onda napraviti kalkulaciju ako bude bilo osnova za poskupljenjem, ako ne budemo mogli da radimo rentabilno, onda će doći do povećanja- navode.
-Teško je bilo šta planirati u budućnosti mi ne znamo šta nas očekuje i pšenica koja je berzanska roba zavisi od ponude i potražnje tako će se kretat i cijena brašna u pekarskoj industriji. Što se tiče energenata, vidimo da i tu nemamo neku stabilnost i sigurnost- kaže Radenko Pelemiš, predsjednik Udruženja mlinara i pekara regije Bijeljina.
-Ova inflatorna vremena, to je najnormalnije da se sve cijene mijenjaju. Ovo inflaciju što oni javno prezentuju, ona je znatno veća, da se razumijemo. To se frizira zbog stanovništva, zbog standarda, ali je znatno veća i u takvim vremenima šta možete očekivat osim da sve pomalo, pomalo bude korigovano naviše.
Nažalost, naviše. Hljeb je nažalost socijalna kategorija i kad god je išao gore, to je išlo 10, 20 feninga, to je stvarno iznos koji je danas beznačajan-priča Njegoslav Zagorac, vlasnik pekara “Bodaxco”.
Moguće je da bi veću cijenu hljeba mogao da izazove i najavljeni rast minimalne plate u Republici Srpskoj koji treba da krene od Nove godine, upozoravaju iz Udruženja potrošača.
-Ne samo da će doći do rasta hljeba, nego će, doći, porasti sve ostalo da se razumijemo jer poslodavci uglavnom, ukoliko država ne smanji doprinose, za onoliko koliko će da povećaju minimalni lični dohodak, moraju se smanjiti doprinosi. Pošto se ne smanje, onda automatski sve se to prenese na potrošače kroz proizvod-pojašnjava Vasilić.
-U suštini sad je najveći problem radna snaga i povećanje najniže plate. Ono za šta se mi zalažemo jeste da se poveća najniža plata, a da porezi i doprinosi ostanu na onom nivou na kojem su sada.
Niko, ne samo u pekarskoj, nego uopšte u privredi, niko ne bježi od povećanja minimalne plate, svi mi se zalažemo za bolji standard radnika i mi se zalažemo da dođe do povećanja plate, međutim porezi i doprinosi moraju da ostanu na iznosu koji se sad uplaćuje, ne treba doći do povećanja- tvrdi Pelemiš.
Koliko god da minimalna plata brzo raste, pitanje je da li može da isprati rast cijena koji uvijek idu u korak sa njima. Najveću cijenu će opet da plate oni koji najmanje imaju jer inflacija uzima maha.
BN
-
Politika1 dan agoVUKOVIĆ UPOZORAVA: Proglašenje “Muslimanskog bratstva” terorističkom organizacijom otvara ozbiljna pitanja za BiH
-
Region1 dan agoU TUMORU GENERALA PAVKOVIĆA PRONAĐEN URANIUM I TEŠKI METALI: “Revolucionaran dokaz o posljedicama NATO bombardovanja”
-
Politika1 dan agoŠOKANTNO! Šta sve od imovine ima “PREPOŠTENI” Luka Petrović, direktor ERS-a?
-
Politika2 dana ago“ĆUTOLOG” NA NAJPLAĆENIJOJ FUNKCIJI! Šljivićeva sjela u RUGIPP dok 16 doktora nauka čeka posao
-
Politika3 dana agoŠLJIVIĆ ODGOVORILA GRAHOVČEVOJ: „Moje diplome su u Narodnoj skupštini, a salon ljepote ne znači da nisam pravnik“
-
Politika1 dan agoOTKAZI U GrO SNSD BANJALUKA: 15 ljudi ostalo bez posla
-
Svijet2 dana agoPROCURIO VOJNI PLAN NJEMAČE U SLUČAJU SUKOBA SA RUSIJOM: Brza mobilizacija 800 hiljada NATO vojnika
-
Banjaluka2 dana agoSTANIVUKOVIĆ POZDRAVIO ODLUKU SUDA: „Važno je zbog svih građana – nasilje ne smije proći nekažnjeno“
