Connect with us

Društvo

Otpad zagorčao život stanovnicima Holujaka kod Višegrada

Nelegalno deponovanje smeća problem je većine lokalnih zajednica Gornje drinske regije. Lokacije gdje se odlažu tone različitog otpada uglavnom su smještene blizu naselja, rijeka ili u srcu prekrasnih predjela, kao da se na taj način žele sakriti.

Vlasti nemaju rješenja, ne znaju ili jednostavno neće da se bave pitanjem ekoloških bombi iznad glava svojih stanovnika.

A oni, sve češće dižu glas protiv ekološke katastrofe koja prijeti ovom području. Primjer za to su i uporni povratnici u Holujake kod Višegrada, koji godinama pokušavaju animirati nadležne na konkretne akcije.

Deponija u Holujacima je na samom ulazu u selo pored magistralnog puta Višegrad-Ustiprača, a od rijeke Drine je dijeli samo cesta. Prizori smeća su užasni, smrad nesnosan, a ulaz u Holujake uglavnom blokiran. Sve ove godine njihove borbe za život dostojan čovjeka, deponovanje otpada na ovu lokaciju odvija se potpuno nelegalno bez ijedne potrebne dozvole za to.

Ekološka bomba

“Ova deponija pravi probleme cijelom gradu, ovo je bomba nad našim glavama. Bilo je raznih obećanja, pa smo imali situacije da ne možemo proći od požara, jer se to zapali. A u okrilju noći ovdje se izbaci ono najgore. Da li će se konačno vlast u Višegradu probuditi i ukloniti ovo ruglo ispred naših dvorišta? Nije joj ovdje mjesto, mi nećemo prestati da se borimo dok se ovo ne ukloni”, kategoričan je Emin Karčić, stanovnik Holujaka.

Smatra kako je vrijeme da vlasti pronađu drugu lokaciju jer postojeća direktno ugrožava život i zdravlje stanovnika ovog područja, a osim toga fekalije i sav otpad odlaze u jezero.

“Jezero ispod ove deponije je bukvalno zatrpano, a spojeno je sa jezerom HE Višegrad i ono se izlilo na drugu, našu stranu ispod puta. Oni su u jezeru napravili deponiju i zatrpali ga. Mi konstantno ukazujemo na ovaj problem i svjesni smo da ćemo to teško riješiti. Komunalno preduzeće koje dovozi to smeće nema nikakvih dozvola, ovo je nelegalna deponija. Ona je u naseljenom mjestu i mi prolazimo kroz smeće, non stop nam je put zatrpan ili nam smeće istresu nasred puta i mi moramo to da sklonimo, zapale ga, a prva kuća se nalazi sto metara od deponije. Ljudi neće da obnavljaju kuće zbog toga”, kaže Karčić.

Nekada je u ovom selu bilo oko 70 kuća, 30-tak je obnovljeno, a deponija i zagađenje okoline doprinijeli su da ljudi nemaju želju boraviti ovdje.

“Mi smo prije izvjesnog vremena uspjeli da se izborimo da bar to ne pale. To je mali prostor i da bi dovukli novo smeće oni onda pale postojeće. Zamislite da se načelnik hvalio da je stavio ogradu da to turisti kad dolaze u grad ne gledaju, a mi u deponiji živimo. Pa su nam postavili rampu na ulaz, a to je jedini put u selo. Ne možemo disati, gušimo se, nema šanse prozore otvoriti. Bude nekad po 20 pasa lutalica koji raznose životinjske ostatke po putu. Oni kažu da se ne može riješiti dok ne bude regionalna deponija, a otkad smo se vratili i živimo ovdje oni pričaju o regionalnoj deponiji”, kaže Karčić.

Šansa regionalna deponija

Muamer Sofović, predsjednik SO Višegrad najavio je da će u narednoj sedmici biti oformljena komisija koja će se baviti ovom problematikom i predložiti određena rješenja.

“Skupština je raspravljala o tome, uključili su se i Centri civilnih inicijativa. Cijelo ovo područje od Foče do Višegrada ima izražen problem deponovanja otpada i rješenje jeste regionalna deponija međutim problem za komunalna preduzeća iz svih općina bio bi kako fakturisati prevoz otpada do deponije ako bi ona bila na određenom lokalitetu. To je pitanje o kojem se mora postići kompromis ukoliko dođe do takvog projekta. Razgovarat ćemo sa svima, a u međuvremenu moramo riješiti ovaj problem u Holujacima, ili zatvoriti deponiju ili urediti ili naći neku novu deponiju, koja nije blizu grada u dolini rijeke Drine. Cijeli grad ima problem, cijelom gradu smeta, jer taj dim se osjeti svuda”, kaže Sofović.

Problematika deponovanja otpada definitivno je problem kojim će se morati pozabaviti i sve okolne općine i gradovi, čiji stanovnici sve upornije dižu glas protiv zagađenja, a nedavno su to učinili zbog najave gradnje deponije u Filipovićima kod Foče. S druge strane činjenica je da priča o regionalnoj deponiji traje godinama i za sada ostaje samo aktuelna periodično, od izbora do izbora.

Društvo

ŠTA ZA NAFTNI SEKTOR BiH znače sankcije NIS-u?

Naftni distributeri u Republici Srpskoj ne očekuju da će doći do značajnog poremećaja na domaćem tržištu naftnih derivata zbog prekida rada Rafinerije u Pančevu, ali ne znaju kako će se to dugoročno odraziti.

– U ovom trenutku problem kod nas će sigurno imati benzinske pumpe NIS-a i Gasproma koje se snabdijevaju gorivom iz Pančeva, dok ostali imaju druge snabdjevače – objašnjava za Fenu direktor „Krajina petrola“ Milovan Bajić. Njegova kompanija ima ugovor s INA-om, dok drugi uvoze naftu posredstvom luka u Pločama i Kopru.

– Ova situacija sa NIS-om u Srbiji je loša za cijeli region. Prije smo imali rafinerije u Sisku, Pančevu, Rijeci, Skoplju, te Brodu. A sada imamo samo Rijeku i nešto malo u Skoplju – navodi Bajić.

On smatra da je teško bilo šta prognozirati u vezi sa tržištem nafte i naftnih derivata, jer su to posljedice poteza velikih, odnosno globalnih igrača u kojima mali često budu kolateralna šteta.

Trenutno je na benzinskim pumpama u RS pojefitinilo gorivo za pet pfeninga po litru, a razlog je pad cijena sirove nafte na svjetskim berzama.

Sjedinjenje Američke Države uvele su sankcije NIS-u, a Rafinerija u Pančevu je prestala s proizvodnjom usljd nedostatka sirovine jer nije dobila američku licencu za rad.

Sankcije koje su Sjedinjene Američke Države uvele rafineriji NIS u Pančevu neće značajno uticati na snabdijevanje gorivom u Bosni i Hercegovini.

To je izjavila je za Fenu savjetnica federalnog ministra trgovine Merima Maslo, osvrćući se na informaciju da je rafinerija ostala bez sirove nafte za preradu.

Maslo je naglasila kako BiH iz Srbije uvozi oko 20 posto ukupnih količina naftnih derivata, i to isključivo putem Republike Srpske, dok se Federacija BiH dominantno snabdijeva iz pravca Hrvatske, preko rafinerija i distributivnih lanaca koji nisu obuhvaćeni sankcijama.

– To osigurava stabilnost tržišta i kontinuitet isporuke. Sankcije NIS-u neće značajno uticati na tržište goriva u Bosni i Hercegovini, ni na snabdijevanje građana i ekonomije – kazala je Maslo.

Dodala je kako Ministarstvo trgovine kontinuirano prati stanje na domaćem i regionalnom tržištu energenata te, u saradnji sa nadležnim institucijama, poduzima sve potrebne mjere kako bi se osigurala uredna i stabilna opskrba.

– U ovom trenutku nema razloga za zabrinutost, niti očekujemo poremećaje u dostupnosti ili snabdijevanju gorivom na području Federacije BiH – poručila je savjetnica ministra.

Fena

Nastavi čitati

Društvo

IDDEEA “Bez 1,58 miliona KM nema tablica ni LIČNIH DOKUMENATA”

Agencija za identifikaciona dokumenta, evidenciju i razmjenu podataka Bosne i Hercegovine (IDDEEA) traži da joj se iz budžetske rezerve hitno isplati 1,58 miliona maraka kako bi mogla da plati obaveze prema dobavljačima jer će u suprotnom doći do problema u radu.

Iz agencije navode, kako piše portal Capital.ba, da je problem nastao po usvajanju budžeta za ovu godinu gdje im je budžet smanjen za 4,64 miliona KM. – S obzirom na navedeno Agencija neće moći realizovati planirane aktivnosti u skladu sa Zakonom jer neće moći izmiriti obaveze prema dobavljačima koje proizilaze iz zaključenih ugovora – navode oni u svom prijedlogu upućenom Savjetu ministara BiH.

Navode da će sredstva koristiti za ugovorene obaveze za registarske tablice, lične karte, vozačke dozvole i putne isprave.

Podsjećamo, budžet BiH koji je nedavno usvojen iznosi 1,5 milijardi maraka.

Capital.ba

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Oblačno uz kišu, u višim predjelima snijeg

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH /FBiH/ će biti oblačno vrijeme sa povremenom kišom koja će u višim predjelima prelaziti u susnježicu i snijeg.

Poslije podne će doći do novog naoblačenja sa padavinama koje će se sa istoka tokom večeri širiti ka zapadu, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Duvaće slab do umjeren vjetar sjevernih smjerova, a u Hercegovini umjerena, na udare pojačana bura. Jutarnja temperatura vazduha biće od dva do pet, na jugu do osam, u višim predjelima od nula stepeni, a dnevna od šest do 10, na jugu do 15, u višim predjelima od četiri stepena Celzijusova.

Nastavi čitati

Aktuelno