Connect with us

Društvo

Otpad zagorčao život stanovnicima Holujaka kod Višegrada

Nelegalno deponovanje smeća problem je većine lokalnih zajednica Gornje drinske regije. Lokacije gdje se odlažu tone različitog otpada uglavnom su smještene blizu naselja, rijeka ili u srcu prekrasnih predjela, kao da se na taj način žele sakriti.

Vlasti nemaju rješenja, ne znaju ili jednostavno neće da se bave pitanjem ekoloških bombi iznad glava svojih stanovnika.

A oni, sve češće dižu glas protiv ekološke katastrofe koja prijeti ovom području. Primjer za to su i uporni povratnici u Holujake kod Višegrada, koji godinama pokušavaju animirati nadležne na konkretne akcije.

Deponija u Holujacima je na samom ulazu u selo pored magistralnog puta Višegrad-Ustiprača, a od rijeke Drine je dijeli samo cesta. Prizori smeća su užasni, smrad nesnosan, a ulaz u Holujake uglavnom blokiran. Sve ove godine njihove borbe za život dostojan čovjeka, deponovanje otpada na ovu lokaciju odvija se potpuno nelegalno bez ijedne potrebne dozvole za to.

Ekološka bomba

“Ova deponija pravi probleme cijelom gradu, ovo je bomba nad našim glavama. Bilo je raznih obećanja, pa smo imali situacije da ne možemo proći od požara, jer se to zapali. A u okrilju noći ovdje se izbaci ono najgore. Da li će se konačno vlast u Višegradu probuditi i ukloniti ovo ruglo ispred naših dvorišta? Nije joj ovdje mjesto, mi nećemo prestati da se borimo dok se ovo ne ukloni”, kategoričan je Emin Karčić, stanovnik Holujaka.

Smatra kako je vrijeme da vlasti pronađu drugu lokaciju jer postojeća direktno ugrožava život i zdravlje stanovnika ovog područja, a osim toga fekalije i sav otpad odlaze u jezero.

“Jezero ispod ove deponije je bukvalno zatrpano, a spojeno je sa jezerom HE Višegrad i ono se izlilo na drugu, našu stranu ispod puta. Oni su u jezeru napravili deponiju i zatrpali ga. Mi konstantno ukazujemo na ovaj problem i svjesni smo da ćemo to teško riješiti. Komunalno preduzeće koje dovozi to smeće nema nikakvih dozvola, ovo je nelegalna deponija. Ona je u naseljenom mjestu i mi prolazimo kroz smeće, non stop nam je put zatrpan ili nam smeće istresu nasred puta i mi moramo to da sklonimo, zapale ga, a prva kuća se nalazi sto metara od deponije. Ljudi neće da obnavljaju kuće zbog toga”, kaže Karčić.

Nekada je u ovom selu bilo oko 70 kuća, 30-tak je obnovljeno, a deponija i zagađenje okoline doprinijeli su da ljudi nemaju želju boraviti ovdje.

“Mi smo prije izvjesnog vremena uspjeli da se izborimo da bar to ne pale. To je mali prostor i da bi dovukli novo smeće oni onda pale postojeće. Zamislite da se načelnik hvalio da je stavio ogradu da to turisti kad dolaze u grad ne gledaju, a mi u deponiji živimo. Pa su nam postavili rampu na ulaz, a to je jedini put u selo. Ne možemo disati, gušimo se, nema šanse prozore otvoriti. Bude nekad po 20 pasa lutalica koji raznose životinjske ostatke po putu. Oni kažu da se ne može riješiti dok ne bude regionalna deponija, a otkad smo se vratili i živimo ovdje oni pričaju o regionalnoj deponiji”, kaže Karčić.

Šansa regionalna deponija

Muamer Sofović, predsjednik SO Višegrad najavio je da će u narednoj sedmici biti oformljena komisija koja će se baviti ovom problematikom i predložiti određena rješenja.

“Skupština je raspravljala o tome, uključili su se i Centri civilnih inicijativa. Cijelo ovo područje od Foče do Višegrada ima izražen problem deponovanja otpada i rješenje jeste regionalna deponija međutim problem za komunalna preduzeća iz svih općina bio bi kako fakturisati prevoz otpada do deponije ako bi ona bila na određenom lokalitetu. To je pitanje o kojem se mora postići kompromis ukoliko dođe do takvog projekta. Razgovarat ćemo sa svima, a u međuvremenu moramo riješiti ovaj problem u Holujacima, ili zatvoriti deponiju ili urediti ili naći neku novu deponiju, koja nije blizu grada u dolini rijeke Drine. Cijeli grad ima problem, cijelom gradu smeta, jer taj dim se osjeti svuda”, kaže Sofović.

Problematika deponovanja otpada definitivno je problem kojim će se morati pozabaviti i sve okolne općine i gradovi, čiji stanovnici sve upornije dižu glas protiv zagađenja, a nedavno su to učinili zbog najave gradnje deponije u Filipovićima kod Foče. S druge strane činjenica je da priča o regionalnoj deponiji traje godinama i za sada ostaje samo aktuelna periodično, od izbora do izbora.

Related Topics:

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Sunčano i malo toplije

U Republici Srpskoj i FBiH će biti sunčano i toplije uz malu do umjerenu oblačnost, a na istoku povećanu.

Jutro će biti pretežno vedro u većini krajeva, osim na istoku gdje će i dalje biti oblačno. Po kotlinama i uz riječne tokove česta magla.

Minimalna temperatura od minus tri do dva, na jugu do četiri, u višim predjelima od minus šest, a maksimalna od četiri stepena na istoku do 10 na sjeveru, na jugu do 13 stepeni Celzijsuovih, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Nastavi čitati

Društvo

NEMA KRAJA: Rastu sve cijene, jeftinije samo odjeća i obuća

Cijene svih proizvoda su na godišnjem nivou porasle, dok su jedino jeftinije odjeća i obuća, piše u podacima Agencije za statistiku BiH.

Kako se navodi u ovim podacima, cijene proizvoda i usluga koje se koriste za ličnu potrošnju u Bosni i Hercegovini, mjerene indeksom potrošačkih cijena, u oktobru 2025. godine u odnosu na prethodni mjesec u prosjeku su više za 0,4%.

“Posmatrano po odjeljcima prema namjeni potrošnje (COICOP), u oktobru 2025. godine u odnosu na prethodni mjesec u prosjeku je zabilježen rast cijena u odjeljcima alkoholna pića i duvan za 0,1%, odjeća i obuća za 0,9%, stanovanje i režijski izdaci za 2,0%, namještaj, kućanski uređaji i redovno održavanje kuće za 0,3%, zdravstvo za 0,2%, prevoz za 0,5%, obrazovanje za 0,1% i restorani i hoteli za 0,2%”, piše u podacima.

Dodaje se da su niže cijene u oktobru u odnosu na prethodni mjesec zabilježene u odjeljku rekreacija i kultura za 0,1% i ostala dobra i usluge za 0,2%.

“Na godišnjem nivou u prosjeku zabilježen rast nivoa cijena od 4,3%. Nivo cijena u oktobru 2025. godine u odnosu na isti mjesec prethodne godine viši je za 4,3%”, stoji u podacima.

Dalje se navodi da je prosječni rast cijena zabilježen u odjeljcima hrana i bezalkoholni napici za 6,9%, alkoholna pića i duvan za 3,8%, stanovanje i režijski izdaci za 5,2%, namještaj, kućanski uređaji i redovno održavanje kuće za 1,8%, zdravstvo za 5,5%, komunikacije za 1,7%, rekreacija i kultura za 4,7%, obrazovanje za 3,3%, restorani i hoteli za 7,8% te ostala dobra i usluge za 2,5%.

“Prosječni pad cijena je zabilježen u odjeljku odjeća i obuća za 8,2%”, navodi se u podacima.

Redžo Omerbašić, potpredsjednik Kluba potrošača Posavskog kantona, rekao je za “Nezavisne novine” da je u tržnim centrima sve više proizvoda koji su pred istek roka.

“Tako dolazi do akcija dva za jedan, sniže se cijene i tako dalje. Tu robu najviše uzimaju, odnosno kupuju penzioneri. Objektivno govoreći, nisu sve cijene otišle nagore, jer potrošači reaguju kod ministarstva trgovine kod enormnih skokova cijena i one se onda spuste”, kaže Omerbašić.

Prema njegovim riječima, sad je nekako najveći problem nekontrolisan rast cijene peleta.

“Neke cijene proizvoda drastično se povise, ali intervenišemo odmah mi iz zaštite potrošača, tako da neke informacije da su cijene svih proizvoda povećane jednostavno nisu tačne”, naglasio je Omerbašić.

Nastavi čitati

Društvo

BRAVO ZA BIHAĆ! Prvi grad koji je ZABRANIO KLADIONICE

Odluka Grada Bihaća o taksama za kladionice natjerala je priređivače igara na sreću da napuste ovaj grad.

Gradonačelnik Bihaća Elvedin Sedić naveo je da su, kada su donosili Odluku o izmjenama i dopunama komunalnih taksi, bili svjesni da diraju u “osinje gnijezdo“.

– Ta Odluka je značila da će priređivači igara na sreću, koji godinama ostvaruju milionske promete u Bihaću, napokon morati platiti svoj dio obaveza prema Gradu. Nakon pravosnažne i konačne presude, mogu reći da smo uspjeli.

Ne samo pravno, nego suštinski, Bihać se izborio za ono što mu pripada. Danas u našem gradu posluje 12 kladionica manje. Neke su se povukle, neke pokušale žalbama i tužbama osporiti odluku, ali sve su izgubile. To je činjenica – kaže Sedić.

Navodi da “ko želi poslovati u ovom gradu, mora poštovati pravila ove zajednice”.

– Odnosno, ako se ovdje zarađuje, onda se ovdje mora i vraćati. Kao primjer, reći ću da samo jedna od njih duguje Gradu skoro milion maraka, za 2024. i 2025. godinu. I taj novac ćemo naplatiti i vratiti ga građanima kroz projekte, jer im pripada!

Ne smatram da je naša borba bila obračun sa kladionicama. Ovo je bio obračun sa nepravdom jer, nemoguće je da lokalna zajednica koja nosi najveći teret, od milionskih prometa dobija tek mrvice.

Tvrdim da Odluka o komunalnim taksama nije bila hir već pitanje dostojanstva. Upravo zbog toga, sretan sam što smo ponovo pokazali da niko nije iznad zakona, sistema i države, te da je moguće stati na crtu industriji koja je godinama izmicala odgovornosti.

I da se to može uraditi zakonito, pošteno i u interesu građana – kaže Sedić.

Dodaje da ova presuda i ono što je iz nje proizašlo – 12 kladionica manje, nije samo sudski papir već granica.

– Linija između onog što je bilo i onog što više neće moći biti… Pa, neka ovo bude početak vremena u kojem se pravila poštuju – zaključuje Sedić.

Oslobođenje

Nastavi čitati

Aktuelno