Connect with us

Društvo

Otpad zagorčao život stanovnicima Holujaka kod Višegrada

Nelegalno deponovanje smeća problem je većine lokalnih zajednica Gornje drinske regije. Lokacije gdje se odlažu tone različitog otpada uglavnom su smještene blizu naselja, rijeka ili u srcu prekrasnih predjela, kao da se na taj način žele sakriti.

Vlasti nemaju rješenja, ne znaju ili jednostavno neće da se bave pitanjem ekoloških bombi iznad glava svojih stanovnika.

A oni, sve češće dižu glas protiv ekološke katastrofe koja prijeti ovom području. Primjer za to su i uporni povratnici u Holujake kod Višegrada, koji godinama pokušavaju animirati nadležne na konkretne akcije.

Deponija u Holujacima je na samom ulazu u selo pored magistralnog puta Višegrad-Ustiprača, a od rijeke Drine je dijeli samo cesta. Prizori smeća su užasni, smrad nesnosan, a ulaz u Holujake uglavnom blokiran. Sve ove godine njihove borbe za život dostojan čovjeka, deponovanje otpada na ovu lokaciju odvija se potpuno nelegalno bez ijedne potrebne dozvole za to.

Ekološka bomba

“Ova deponija pravi probleme cijelom gradu, ovo je bomba nad našim glavama. Bilo je raznih obećanja, pa smo imali situacije da ne možemo proći od požara, jer se to zapali. A u okrilju noći ovdje se izbaci ono najgore. Da li će se konačno vlast u Višegradu probuditi i ukloniti ovo ruglo ispred naših dvorišta? Nije joj ovdje mjesto, mi nećemo prestati da se borimo dok se ovo ne ukloni”, kategoričan je Emin Karčić, stanovnik Holujaka.

Smatra kako je vrijeme da vlasti pronađu drugu lokaciju jer postojeća direktno ugrožava život i zdravlje stanovnika ovog područja, a osim toga fekalije i sav otpad odlaze u jezero.

“Jezero ispod ove deponije je bukvalno zatrpano, a spojeno je sa jezerom HE Višegrad i ono se izlilo na drugu, našu stranu ispod puta. Oni su u jezeru napravili deponiju i zatrpali ga. Mi konstantno ukazujemo na ovaj problem i svjesni smo da ćemo to teško riješiti. Komunalno preduzeće koje dovozi to smeće nema nikakvih dozvola, ovo je nelegalna deponija. Ona je u naseljenom mjestu i mi prolazimo kroz smeće, non stop nam je put zatrpan ili nam smeće istresu nasred puta i mi moramo to da sklonimo, zapale ga, a prva kuća se nalazi sto metara od deponije. Ljudi neće da obnavljaju kuće zbog toga”, kaže Karčić.

Nekada je u ovom selu bilo oko 70 kuća, 30-tak je obnovljeno, a deponija i zagađenje okoline doprinijeli su da ljudi nemaju želju boraviti ovdje.

“Mi smo prije izvjesnog vremena uspjeli da se izborimo da bar to ne pale. To je mali prostor i da bi dovukli novo smeće oni onda pale postojeće. Zamislite da se načelnik hvalio da je stavio ogradu da to turisti kad dolaze u grad ne gledaju, a mi u deponiji živimo. Pa su nam postavili rampu na ulaz, a to je jedini put u selo. Ne možemo disati, gušimo se, nema šanse prozore otvoriti. Bude nekad po 20 pasa lutalica koji raznose životinjske ostatke po putu. Oni kažu da se ne može riješiti dok ne bude regionalna deponija, a otkad smo se vratili i živimo ovdje oni pričaju o regionalnoj deponiji”, kaže Karčić.

Šansa regionalna deponija

Muamer Sofović, predsjednik SO Višegrad najavio je da će u narednoj sedmici biti oformljena komisija koja će se baviti ovom problematikom i predložiti određena rješenja.

“Skupština je raspravljala o tome, uključili su se i Centri civilnih inicijativa. Cijelo ovo područje od Foče do Višegrada ima izražen problem deponovanja otpada i rješenje jeste regionalna deponija međutim problem za komunalna preduzeća iz svih općina bio bi kako fakturisati prevoz otpada do deponije ako bi ona bila na određenom lokalitetu. To je pitanje o kojem se mora postići kompromis ukoliko dođe do takvog projekta. Razgovarat ćemo sa svima, a u međuvremenu moramo riješiti ovaj problem u Holujacima, ili zatvoriti deponiju ili urediti ili naći neku novu deponiju, koja nije blizu grada u dolini rijeke Drine. Cijeli grad ima problem, cijelom gradu smeta, jer taj dim se osjeti svuda”, kaže Sofović.

Problematika deponovanja otpada definitivno je problem kojim će se morati pozabaviti i sve okolne općine i gradovi, čiji stanovnici sve upornije dižu glas protiv zagađenja, a nedavno su to učinili zbog najave gradnje deponije u Filipovićima kod Foče. S druge strane činjenica je da priča o regionalnoj deponiji traje godinama i za sada ostaje samo aktuelna periodično, od izbora do izbora.

Related Topics:

Društvo

DOSADA SE VRAĆA U MODU: Evropske države uvode “spori” turizam

Imate previše aktivnosti i stresa u svakodnevnom životu? Švedska možda ima pravi lijek za vas. Ova skandinavska zemlja poziva turiste da joj dođu i malo se dosađuju ove zime.

Bilo da su u pitanju duge šetnje šumom ili večeri provedene ispod zvjezdanog neba, Švedska želi da putnici dožive čari “slatkog ništa posebno”.

U novoj marketinškoj kampanji, Visit Sweden poziva posjetioce da uspore ritam, isključe se od svakodnevice i provedu vrijeme u prirodi bez unaprijed zacrtanog plana.

Godišnja kampanja ističe namjerno jednostavne aktivnosti: od posmatranja zvijezda pored vatre, preko osluškivanja divljih životinja, do sati čekanja da riba zagrize na zaleđenom jezeru.

Zašto je “dosada” zapravo poenta?

Kako objašnjava Visit Sweden, cilj je da ljudima pruže dozvolu da na kraju naporne godine, rade manje.

Umjesto popularnih zimskih atrakcija, kampanja usmjerava putnike ka mirnijim djelovima zemlje, gde vrlo malo toga traži njihovu pažnju.

U Sormlandu, kolibe uz šumske staze nude potpunu tišinu i izolaciju. Halsingland promoviše digitalni detoks u mjestima sa slabim WiFi signalom i još manjim brojem distrakcija, dok Lapland nudi drastično usporavanje: dugi periodi mraka oko Kirune i Abiska prirodno ograničavaju koliko toga možete da uradite tokom dana.

Loženje vatre, lagana šetnja, gledanje zvijezda ili polarnog svjetla, kampanja ove trenutke mira prikazuje kao samu suštinu privlačnosti, a ne kao nedostatak aktivnosti.

Čak i duge vožnje duž čuvenog “Puta divljine” (Vildmarksvägen), najvišeg asfaltiranog puta u Švedskoj koji prolazi kroz šume i planine gde se kreću irvasi, mogu da ispune cijeli dan.

Turizam se okreće tišem ritmu putovanja

U vremenu koje obilježava neprekidan protok vijesti i zabave, “sporo putovanje” postaje nova želja savremenih turista.

Putovanja zasnovana na prirodi, traženje “mračnog neba” i skretanje sa uobičajenih ruta dobijaju sve više pristalica, naročito među ljudima koji traže više prostora i manje obaveza. Porast digitalnih detoks odmora i “off-grid” kabina dio je tog istog trenda.

To može značiti kratku šetnju na krpljama u Jamtlandu ili pecanje na ledu sa lokalnim stanovnicima na jezeru kod Ostersunda. Ništa od ovoga ne zahtijeva posebnu opremu, duga putovanja niti strogo isplanirane satnice.

Švedska nije jedina

Švedska nije jedina evropska zemlja koja želi da privuče turiste opuštenijim tempom.

Hrvatska već neko vrijeme podstiče posjetioce da otkrivaju njene tiše uvale i manje obalne gradove umesto prenatrpanih ostrva.

Čak je i Italija, sučena sa prekomernim brojem turista u najpoznatijim destinacijama, počela da promoviše djelove svoje obale gde je ljepota ista, ali pritisak posjetilaca mnogo manji.

Ove sezone, Švedska vjeruje da će isti pristup privući umorne putnike. Krajem 2025. godine, upravo “odsustvo aktivnosti” može biti dovoljan razlog da se otisnete na zimsko putovanje u Skandinaviju.

Nastavi čitati

Društvo

TESTIRANJE NA HIV ŠIROM BIH: 18 lokacija nude besplatne i anonimne preglede

Besplatno i anonimno testiranje na HIV, hepatitis B i C biće organizovano u ponedjeljak, 1. decembra, u 13 gradova BiH, na 18 lokacija, povodom obilježavanja Svjetskog dana borbe protiv HIV/AIDS-a.

Testiranje je planirano u Banjaluci na dvije lokacije – Univerzitetskom kliničkom centru Republike Srpske i Institutu za javno zdravstvo Srpske, u bolnicama “Sveti vračevi” u Bijeljini, “Sveti apostol Luka” u Doboju, “Dr Mladen Stojanović” u Prijedoru, te u bolnicama u Zvorniku i Trebinju.

U Sarajevu testiranje će biti u “Importane” centru i Kliničkom centru Univerziteta u Sarajevu, a u Mostaru na četiri lokacije – Tržnom centru “Mepas”, Univerzittskoj kliničkoj bolnici, Kantonalnoj bolnici “Dr Safet Mujić”, te Zavodu za javno zdravstvo Hercegovačko-neretvanskog kantona.

Građani se mogu testirati i u kantonalnim bolnicama u Zenici i Travniku, u Zavodu za javno zdravstvo u Livnu, te tržnim centrima “Bingo” u Bihaću i “Omega” u Tuzli, saopšteno je iz Udruženja “Partnerstvo za zdravlje”.

Uz besplatno i anonimno savjetovanje i testiranje građani mogu dobiti i edukativni materijal, koji nudi informacije o putevima prenosa i zaštite od virusa.

Testiranje organizuje Udruženje, u saradnji sa Ministarstvom zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske, Zavodom za javno zdravstvo Federacije BiH, te nevladinim organizacijama.

Svjetski dan borbe protiv AIDS-a obilježava se 1. decembra svake godine i to je prilika da ljudi širom svijeta pruže podršku oboljelima i da se ujedine u borbi protiv HIV-a i AIDS-a.

Do sada je 35 miliona ljudi preminulo od oboljenja u vezi sa AIDS-om, što ovu pandemiju čini jednom od najrazornijih u istoriji čovječanstva, dok se procjenjuje da trenutno 38 miliona ljudi žive sa HIV-om, prenosi Srna.

Nastavi čitati

Društvo

SVE VIŠE LJUDI RADI NAKON 66. GODINE: Istraživanje pokazalo koja su dva razloga ključna za ovakvu situaciju

“Stariji već djelimično ublažavaju problem manjka stručne radne snage. Treba intenzivnije da se radi na tome da više ljudi ostane na tržištu rada poslije starosne granice”.

Mnogi u Njemačkoj nastavljaju da rade i po odlasku u penziju. Konkretno, “jedna u 15 osoba starijih od 66 još je u radnom odnosu”, naveo je Njemački institut za ekonomska istraživanja (DIW) u studiji objavljenoj u srijedu.

Među muškarcima taj udio je veći, sa skoro 10 odsto, dok je među ženama pet odsto.

Istraživanje je ukazalo da su ključni faktori rada sa one strane granice za penzionisanje dobro zdravlje i obrazovanje.

Naime, u starosnoj grupi između 66 i 69 godina, još radi petina onih koji svoje zdravstveno stanje opisuju kao dobro ili veoma dobro.

Faktor je i profesija. Vremešnih radnika posebno mnogo, 37,4 odsto, ima među samozaposlenima.

“Stariji već djelimično ublažavaju problem manjka stručne radne snage. Treba intenzivnije da se radi na tome da više ljudi ostane na tržištu rada poslije starosne granice”, rekao je Peter Han (Haan) iz DIW.

DIW za podršku tome sugeriše mjere za očuvanje zdravlja, mogućnost dodatne obuke i usavršavanja u starijem dobu, kao i reforme poreskog i socijalnog sistema.

Za potrebe istraživanja, autori studije su analizirali podatke mikropopisa iz 2022.

Stručnjaci: Granica treba da bude 73 godine
Inače, i sami stručnjaci u Njemačkoj predlažu da se granica za penziju poveća čak na 73 godine, uz objašnjenje da starije stanovništvo i slaba ekonomija ne ostavljaju drugu opciju.

Prema izvještaju Savjeta naučnih savjetnika Ministarstva finansija (SAG), predloženo povećanje sa trenutnih 65 godina značilo bi da bi Njemačka imala jednu od najviših granica za penzionisanje u Evropi. Ako bi prijedlog bio usvojen, Njemačka bi čak premašila Dansku, koja planira da do 2040. postavi granicu na 70 godina.

U izveštaju, čiji su dijelovi procurili u list Bild, navodi se:

“Moraćemo da radimo više ako želimo da zadržimo obim socijalnog sistema, a da pritom ne ostavimo još veće terete budućim generacijama. Starosna granica za penziju mora biti povezana sa očekivanim životnim vijekom”.

U dokumentu se dodaje i da je njemačka privreda “godinama u stagnaciji”, za razliku od “uporedivih ekonomija koje rastu znatno dinamičnije”.

Vijest je izazvala ogorčenje među njemačkim radnicima, koji su se i ranije našli na meti optužbi kancelara Merca da “ne rade dovoljno”.

“Moramo da radimo više i prije svega efikasnije. Sa četvorodnevnom radnom nedjeljom i pričom o balansu između posla i života, nećemo moći da održimo blagostanje ove zemlje”.

Dakle, čini se da radnici u Njemačkoj svakako žele da rade više, ali samo ako je to na dobrovoljnoj bazi.

(Eupravo zato)

Nastavi čitati

Aktuelno