Connect with us

Politika

Ova promjena bi smanjila haos na političkoj sceni – da li će biti prihvaćena?

I rezultati proteklih izbora pokazali su da su neophodne korekcije Izbornog zakona BiH, a jedno od rješenja je i povećanje izbornog cenzusa, o kojem se godinama priča, ali nikako da zaživi.

Smatraju to analitičari, koji ističu da bi, ako bi izborni cenzus sa sadašnjih tri bio povećan na pet procenata, to primoralo manje stranke ili da nestanu ili da koaliraju s drugima.

 

 

U svakom slučaju, aktuelnu političku situaciju u BiH najbolje pokazuju i listići na kojima su građani 2. oktobra birali vlast, a na kojima je bilo toliko kandidata da se i oni najvještiji trebaju dobro pomučiti kako bi glasali kako su namjeravali.

Politikolog Darko Kuzmanović ističe da je, prema sadašnjim rezultatima, čak 11 stranaka u Srpskoj prešlo cenzus na nedavno završenim izborima, što je šokantan podatak za entitet od svega 900.000 stanovnika.

“Takva konfiguracija političke scene umnogome će uticati na formiranje vlasti i funkcionisanje samog sistema jer će male partije vjerovatno obilato koristiti svoj ucjenjivački potencijal prema velikim kako bi opstruisale njihov rad i tražile za sebe mnogo veći dio kolača vlasti. Ono što još više zabrinjava je činjenica da veliki broj malih političkih subjekata koji će ući u parlament predstavlja čisto interesne grupe čijim je članovima isključivi cilj lično bogaćenje i sticanje ličnog kapitala, što se u nekoliko navrata već i pokazalo”, kaže Kuzmanović.

On smatra da je potrebno podići cenzus na pet odsto da bi se na taj način eliminisale male interesne grupe. Ovako smo, kako ističe, dovedeni u situaciju da izborni prag od tri odsto praktički ne prelazi samo onaj ko se ne kandiduje “pa tako u skupštini imamo pojedince kojima je jedini cilj ministarska ili fotelja u javnom preduzeću, dok o nekom opštem interesu uopšte i ne razmišljaju”.

“Politička scena Srpske je potpuno deintelektualizovana, ozbiljno kontaminirana preletačima i pojedincima čija je isključiva želja sticanje enormnih količina ličnog kapitala. Sve to se ostvaruje preko političkih subjekata koje gura mali izborni prag koji bi, ako bismo željeli da imamo kvalitetnije poslanike, što prije morao biti podignut na pet odsto. Jedino to je način da se stane ukraj ‘blic partijama’ koje se formiraju isključivo zarad zadovoljavanja ličnih poriva njihovog vođstva i malobrojnog članstva”, kaže Kuzmanović za “Nezavisne novine”.

Vehid Šehić, bivši predsjednik Centralne izborne komisije (CIK) BiH, podsjeća da se dugo razmišlja o povećanju cenzusa, kojeg nekad nije ni bilo, pa je uveden u procentu od tri odsto, jer se smatralo da će to uozbiljiti i ukrupniti političku scenu.

“Međutim, mi imamo suprotan rezultat, a to je sve više političkih subjekata. Ja sam pristalica toga da se cenzus poveća na pet odsto, kao što je i u našem susjedstvu. Možda će to uticati na to da se veliki broj političkih stranaka mora udružiti ili postati jedna stranka, kako bi se stvorile pretpostavke da mogu proći cenzus”, naveo je Šehić za “Nezavisne novine”.

Jako mu je teško, ističe, predvidjeti da li će doći do povećanja cenzusa, ali, kako kaže, o tome treba razmišljati.

“Sve ovo što se dešavalo prije izbora, na dan izbora, te danas mora uozbiljiti sve, da se temeljito krene u izmjene Izbornog zakona pa i da se uvede izborni cenzus od pet odsto. Stvarno je neprihvatljiv ovako veliki broj političkih subjekata”, rekao je Šehić.

I Tanja Topić, politička analitičarka, smatra da je neophodno povećati cenzus, ali i uvesti još neke promjene.

“Ovi izbori su pokazali potrebu za velikim pospremanjem, od povećanja cenzusa, preko ukidanja kompenzacionih mandata, velikog pospremanja biračkih odbora, jer nam se integritet nije poboljšao, a niti cenzus od tri odsto nije donio istinski pluralizam, već je samo otvorio prostor za trgovačke poduhvate”, navela je Topićeva u izjavi za “Nezavisne novine”.

Related Topics:

Politika

VUKOVIĆ “Slovenija daje nedvosmislenu i otvorenu podršku našoj odlučnosti na putu ka EU”

Delegat u Domu naroda PS BiH Nenad Vuković danas je u posjeti Parlamentu Republike Slovenije.
Tokom programa predviđeni su sastanci sa predsjednicom Parlamenta Republike Slovenije, gospođom Urškom Klokočar Župančić, kao i sa gospodinom Anžejem Frangešom, predstavnikom Slovenije za Zapadni Balkan. Pored toga, planirani su razgovori sa članovima Komisije za izbore i javnu upravu slovenačkog Parlamenta, te sa poslanicima vlasti i opozicije.

– Slovenija daje nedvosmislenu i otvorenu podršku našoj odlučnosti na putu ka EU kao sigurnoj budućnosti i razvoju svih zemalja Zapadnog Balkana. Razgovarali smo o izbornom procesu, razvoju demokratije od samostalnosti Slovenije do danas, suzbijanju korupcije, podsticanju transparentnosti i odgovornosti u javnom djelovanju i etičkim standardima- rekao je Vuković.

On je istakao da je danas, više nego ikada, važno isticati prednost članstva u EU što se potvrđuje i u Sloveniji i dodao:

– Bez obzira što nije sve idealno u EU, da ima izazova koje vidimo, opet trebamo prihvatiti činjenicu da je EU jedino mjesto budućnosti za nas. Sve antievropske politike treba odbaciti, kao i lažne priče i stvaranje privida da imamo alternativu. Srbija, Crna Gora i drugi nemaju nikakvu dilemu oko Evropskog puta, pa se antievropski SNSD treba zapitati koji to put vide i predlažu za nas. Suština je da o pitanju članstva vlast ne bi smjela imati promjenjiv stav, nego potpuno opredjeljenje koje ne može biti dnevna politika. Veoma je bitno istaći, zbog stanovnika Republike Srpske koje vlast sluđuje sa svojom retorikom, da EU od nas za učlanjenje uopšte ne traži statusne promjene dvoentitetskog uređenja i konstitutivnosti naroda, te naš narod treba da zna da je u pitanju samo prepadanje sa ciljem da se opravdaju antievropski narativi- zaključio je Vuković.

Nastavi čitati

Politika

KAO PO LOJU! Bivši načelnik uslovno kažnjen zbog NAŠTIMANOG POSLA

Bivši načelnik Sanskog Mosta Faris Hasanbegović proglašen je krivim jer je naštimao konkurs na koji je u stalni radni odnos primljena nekvalifikovana osoba.

Međutim, kazna koju je dobio jer je utvrđeno da je zloupotrijebio službeni položaj je simbolična i teško da će destimulativno djelovati na one koje u budućnosti budu slično razmišljali kao i on.

Naime, Hasanbegović je osuđen uslovno na osam mjeseci zatvora uz obavezu plaćanja troškova krivičnog postupka od 200 maraka.

„Utvrđena kazna zatvora se neće izvršiti, ukoliko optuženi u vremenu od jedne godine i šest mjeseci ne počini novo krivično djelo“, navodi se u presudi.

Podsjećamo, optužnicom mu se stavljalo na teret da je prilagodio sistematizaciju radnih mjesta u opštini kako bi se mogao zaposliti D.M. na mjesto višeg referenta u službi finansija, trezora i zajedničkih poslova.

D.M. je imao završenu elektrotehničku školu, pa je načelnik izmijenio pravilnik o sistematizaciji i kao uslov u pogledu stručne spreme naveo da se za tu poziciju mora završiti baš ta škola koja inače nema veze sa poslovima u gore pomenutoj službi.

Nakon toga raspisao je javni konkurs i donio rješenje o prijemu D.M. u stalni radni odnos.
Capital

Nastavi čitati

Politika

“SVE PO ZAKONU”! NSRS imenovala Radukića za v.d. glavnog revizora

Narodna skupština RS imenovala je danas Jovu Radukića za vršioca dužnosti glavnog revizora Glavne službe za reviziju javnog sektora Republike Srpske i Božanu Trninić za vršioca dužnosti zamjenika što se desilo prvi put od postojanja ove službe.

Naime, Radukiću i Trninićevoj je u aprilu ove godine istekao mandat i oni po zakonu više ne bi smjeli da budu na čelu ove institucije.

Međutim, poslanici su na prijedlog predsjednika RS Milorada Dodika, danas napravili presedan i imenovali Radukića za vršioca dužnosti glavnog revizora, a Božanu Trninić za v.d. zamjenika iako zakon ne poznaje institut vršioca dužnosti revizora.

Oni su imenovani do okončanja konkursne procesure za novog glavnog revizora i njegovog zamjenika.

Podsjećamo, Radukiću je mandat istekao u aprilu ove godine, a Narodna skupština je propustila da dva mjeseca prije isteka mandata krene u novu proceduru, na šta ju je zakon obavezao.

Inače, prošle sedmice je zatvoren konkurs za novo rukovodstvo Glave službe za reviziju na koji se prijavilo 11 kandidata, a među njima i Radukić i Trninićeva.

Međutim, s obzirom na to da prema zakonu ne mogu ponovo da budu izabrani na iste funkcije, njih dvoje su se dosjetili da mogu da zamijene funkcije, pa se tako Radukić prijavio za zamjenika, a Trninićeva za glavnog revizora.

Pored njih dvoje na konkurs se prijavilo još devet kandidata i to većina za obje funkcije.

Tako su među kandidatima za novog glavnog revizora i njegovog zamjenika Dragan Zjajić, Goran Ćetojević, Dragan Bukajlović, Snježana Savatić Banjac, Ljubiša Lukić, Bojan Đurić, Vedran Stanetić, Branko Sladojević i Vladimir Stanimirović.

Nastavi čitati

Aktuelno