Connect with us

Politika

Ova promjena bi smanjila haos na političkoj sceni – da li će biti prihvaćena?

I rezultati proteklih izbora pokazali su da su neophodne korekcije Izbornog zakona BiH, a jedno od rješenja je i povećanje izbornog cenzusa, o kojem se godinama priča, ali nikako da zaživi.

Smatraju to analitičari, koji ističu da bi, ako bi izborni cenzus sa sadašnjih tri bio povećan na pet procenata, to primoralo manje stranke ili da nestanu ili da koaliraju s drugima.

 

 

U svakom slučaju, aktuelnu političku situaciju u BiH najbolje pokazuju i listići na kojima su građani 2. oktobra birali vlast, a na kojima je bilo toliko kandidata da se i oni najvještiji trebaju dobro pomučiti kako bi glasali kako su namjeravali.

Politikolog Darko Kuzmanović ističe da je, prema sadašnjim rezultatima, čak 11 stranaka u Srpskoj prešlo cenzus na nedavno završenim izborima, što je šokantan podatak za entitet od svega 900.000 stanovnika.

“Takva konfiguracija političke scene umnogome će uticati na formiranje vlasti i funkcionisanje samog sistema jer će male partije vjerovatno obilato koristiti svoj ucjenjivački potencijal prema velikim kako bi opstruisale njihov rad i tražile za sebe mnogo veći dio kolača vlasti. Ono što još više zabrinjava je činjenica da veliki broj malih političkih subjekata koji će ući u parlament predstavlja čisto interesne grupe čijim je članovima isključivi cilj lično bogaćenje i sticanje ličnog kapitala, što se u nekoliko navrata već i pokazalo”, kaže Kuzmanović.

On smatra da je potrebno podići cenzus na pet odsto da bi se na taj način eliminisale male interesne grupe. Ovako smo, kako ističe, dovedeni u situaciju da izborni prag od tri odsto praktički ne prelazi samo onaj ko se ne kandiduje “pa tako u skupštini imamo pojedince kojima je jedini cilj ministarska ili fotelja u javnom preduzeću, dok o nekom opštem interesu uopšte i ne razmišljaju”.

“Politička scena Srpske je potpuno deintelektualizovana, ozbiljno kontaminirana preletačima i pojedincima čija je isključiva želja sticanje enormnih količina ličnog kapitala. Sve to se ostvaruje preko političkih subjekata koje gura mali izborni prag koji bi, ako bismo željeli da imamo kvalitetnije poslanike, što prije morao biti podignut na pet odsto. Jedino to je način da se stane ukraj ‘blic partijama’ koje se formiraju isključivo zarad zadovoljavanja ličnih poriva njihovog vođstva i malobrojnog članstva”, kaže Kuzmanović za “Nezavisne novine”.

Vehid Šehić, bivši predsjednik Centralne izborne komisije (CIK) BiH, podsjeća da se dugo razmišlja o povećanju cenzusa, kojeg nekad nije ni bilo, pa je uveden u procentu od tri odsto, jer se smatralo da će to uozbiljiti i ukrupniti političku scenu.

“Međutim, mi imamo suprotan rezultat, a to je sve više političkih subjekata. Ja sam pristalica toga da se cenzus poveća na pet odsto, kao što je i u našem susjedstvu. Možda će to uticati na to da se veliki broj političkih stranaka mora udružiti ili postati jedna stranka, kako bi se stvorile pretpostavke da mogu proći cenzus”, naveo je Šehić za “Nezavisne novine”.

Jako mu je teško, ističe, predvidjeti da li će doći do povećanja cenzusa, ali, kako kaže, o tome treba razmišljati.

“Sve ovo što se dešavalo prije izbora, na dan izbora, te danas mora uozbiljiti sve, da se temeljito krene u izmjene Izbornog zakona pa i da se uvede izborni cenzus od pet odsto. Stvarno je neprihvatljiv ovako veliki broj političkih subjekata”, rekao je Šehić.

I Tanja Topić, politička analitičarka, smatra da je neophodno povećati cenzus, ali i uvesti još neke promjene.

“Ovi izbori su pokazali potrebu za velikim pospremanjem, od povećanja cenzusa, preko ukidanja kompenzacionih mandata, velikog pospremanja biračkih odbora, jer nam se integritet nije poboljšao, a niti cenzus od tri odsto nije donio istinski pluralizam, već je samo otvorio prostor za trgovačke poduhvate”, navela je Topićeva u izjavi za “Nezavisne novine”.

Related Topics:

Politika

PAŽNJA BIRAČI: CIK objavio kako pravilno popuniti glasački listić, JEDNA STVAR POSEBNO VAŽNA

Centralna izborna komisija BiH objavila je video priloge namjenjene za informisanje birača “Kako pravilno označiti glasačke listiće?” i to posebno za birače iz Republike Srpske, FbiH za birače iz Brčko Distrikta BiH sa entitetskim državljanstvom FBiH i za birače Brčko Distrikta.

Kako pravilno označiti glasački listić Republika Srpska – Opšti izbori 2026

Kako pravilno označiti glasački listić – Federacija Bosne i Hercegovine – Opšti izbori 2026

Kako pravilno označiti glasački listić – Brčko distriktu BiH – Opšti izbori 2026 – entitetsko državljanstvo FBiH

Kako pravilno označiti glasački listić – Brčko distriktu BiH – Opšti izbori 2026 – entitetsko državljanstvo Republike Srpsk

 

Nastavi čitati

Politika

BASARA “Četvrto dijete ne smije biti manje vrijedno od trećeg, ZAŠTO SISTEM SMANJUJE podršku višečlanim porodicama?”

Ovlašteni potpisnik u Odjeljenju za brigu o porodici i demografiju Grada Banja Luka, Adriana Basara, upozorila je na nelogične razlike u naknadama i dodacima za djecu, poručivši da društvo koje se suočava sa demografskim padom mora mijenjati sistemski odnos prema porodicama.

Ona je istakla da trenutni sistem šalje pogrešnu poruku roditeljima, jer finansijska podrška na republičkom nivou umjesto da raste, opada nakon trećeg rođenog djeteta.

Poređenje novčane podrške na republičkom nivou:

Vrsta podrške Treće dijete Četvrto dijete
Pronatalitetna naknada 600 KM 450 KM
Dječiji dodatak 169 KM 117 KM

„Društvo u kojem je evidentan pad demografske slike iz godine u godinu ne može dopustiti da je četvrto dijete po redu rođenja manje vrijedno nego treće. Ako nam je cilj više djece, onda ne možemo četvrto dijete podržavati manje nego treće. A gdje su peto, šesto, sedmo dijete?“, upitala je Basara.

Kao majka četvoro djece i dugogodišnja aktivistkinja u udruženjima višečlanih porodica, naglasila je da roditelji ne traže nikakve privilegije, već sistemsko uvažavanje.

„To ne govorim samo o porodicama sa četvoro i više djece, već i o roditeljima jednog djeteta koji danas razmišljaju mogu li uopšte imati drugo. Svako dijete mora biti posmatrano kao najveći kapital Republike Srpske. Zato se zalažem za konkretnu demografsku, a ne samo socijalnu politiku. Ne možemo imati društvo iz kojeg odlaze mladi bračni parovi, čitave porodice i djeca, a istovremeno imati sistem koji nakon trećeg djeteta smanjuje podršku“, istakla je ona.

Basara je zaključila da je Republici Srpskoj potrebna dugoročna vizija koja podstiče širenje porodice.

„Ne treba nam politika koja porodici poručuje: ‘Treće je dovoljno’. Treba nam politika koja kaže: svako sljedeće dijete je dobrodošlo, svaka porodica je važna i što je porodica veća, podrška mora biti veća, a ne manja. Ne rađamo djecu da očekujemo pomoć države, ali država treba da prepozna šta je njen kapital. To je demografska politika koja gleda u budućnost — za više djece, za jače porodice i za Republiku Srpsku koja raste“, poručila je Basara.

Nastavi čitati

Politika

DIZEL SKUPLJI NEGO U SLOVENIJI! Kresojević “Nemamo evropske plate, ALI IMAMO EVROPSKE CIJENE”

Narodni poslanik Bojan Kresojević upozorio je na drastičan pad životnog standarda građana usled konstantnog rasta cijena energenata i osnovnih namirnica, poručivši da nadležni svjesno ignorišu krizu dok dodatno pune budžet preko leđa naroda.

Narodni poslanik PDP-a / PSS-a Bojan Kresojević oštro je kritikovao ekonomsku politiku vlasti, ističući da građani Republike Srpske plaćaju gorivo po cijenama višim nego u pojedinim zemljama Evropske unije sa značajno višim standardom.

„Cijene gore kao na benzin, a Vlada se češlja. Nemamo evropske plate, ali imamo evropske cijene goriva! Cijena dizela kod nas je prešla 3,90 KM odnosno 2 evra, dok je, na primjer, u Sloveniji 1,85 evra. Prosječna plata u Sloveniji iznosi oko 1.700 evra, a u Srpskoj oko 850 evra“, poručio je Kresojević.

On upozorava da se efekat poskupljenja naftnih derivata neće zaustaviti samo na pumpama, već da slijedi lančana reakcija koja će dodatno pogoditi kućne budžete.

„Rast cijena goriva neće ostati na benzinskoj pumpi, već će se proširiti na pekaru, market, ali i struju koju ova vlast želi poskupjeti odmah poslije izbora. Dok narodu daju mrvice, u posljednjih 5 godina hljeb je poskupio 100%“, istakao je Kresojević.

Kresojević se osvrnuo i na budžetske prihode, navodeći da država koristi krizu za ostvarivanje ekstra profita kroz poreze.

„Za to vrijeme država zarađuje na PDV-u — samo od povećanja cijene uzme 20 feninga po litri, a narodu vrati samo 10. Da budžet nije rezervisan za Serdarova i slične, vlast bi ukinula akcizu na gorivo od 30 feninga dok traje kriza. Ovako, budžet je prazan“, naveo je on.

Na kraju je poručio da donosioci odluka ne osjećaju teret krize jer troškove prebacuju na javni sektor i građane.

„Oni voze službena auta, njima je gorivo jeftino. Na izborima 4. oktobra birate da li će gorivo biti jeftino njima ili narodu“, zaključio je Kresojević.

Nastavi čitati

Aktuelno