Ministarstvo trgovine i turizma Republike Srpske mjesecima unazad u saradnji sa trgovinskim lancima provodi kampanju „Društveno odgovorni“, a kroz koju se trgovci odriču marži na pojedine proizvode koji tako postaju jeftiniji i pristupačniji građanima.

Međutim, trgovcima je ostavljeno na volju da odaberu na koje proizvode će sniziti cijenu. Oni se u velikoj mjeri odlučuju za one uvozne, što ekonomisti ocjenjuju kao gušenje domaće proizvodnje.

Primjera radi u trgovinama koje učestvuju u kampanji, snižene su cijene sokova, piva, prehrambenih i konditorskih proizvoda iz Srbije, Hrvatske i Sjeverne Makedonije, sireva i napitaka iz Njemačke, ribe iz Italije, kozmetike iz Sjedinjenih Američkih Država i slično, pokazuje analiza CAPITAL-a.

Za dobar dio njih postoje zamjenski domaći proizvodi koji nisu uključeni u kampanju i oni su sad zbog više cijene na policama manje konkurentni i manje se prodaju.

Na primjer u jednoj od trgovina marža je „skinuta“ sa pilećeg filea iz Turske čija je cijena sa nepunih 12 KM po kilogramu spala na 10 KM.

Pekmez iz Srbije koji se prodaje u jednom od marketa jeftiniji je od domaćeg za oko tri marke, upravo zbog toga što se vlasnik prodajnog lanca odlučio da ga oslobodi marže.

Država ne smije pomagati uvoz
Ekonomista Igor Gavran smatra da u svim promotivnim akcijama ovog tipa koje podržava i promoviše vlada isključivo mora biti riječ o domaćim proizvodima, a nikako uvoznim.

„Bilo kakav vid promocije uvoza ne smije nikada biti podržan od strane vlade. A govoriti o društvenoj odgovornosti trgovaca koji u BiH povećavaju cijene i kada za to nemaju nikakvog osnova i ostvaruju ekstra profit, gdje mnogim vodećim trgovcima profit u vrijeme rekordne inflacije enormno uvećan, zaista nema nikakvog smisla“, kaže Gavran.

On kaže da je diskutabilno to koliko su se trgovci zaista odrekli marže jer malo ko zna koliki je bio stvarni trošak nabavke uvoznih proizvoda.

„Kada je riječ o stranim proizvodima teže je pratiti stvarnu ulaznu cijenu od domaćih, a na drugoj strani lakše je fiktivno uvećavati cijene između uvoza, veleprodaje i maloprodaje“, kaže Gavran.

Slično razmišljaju i u domaćoj kompaniji „Trivas“ koja učestvuje u ovoj akciji. Oni napominju da je ovde trgovcima dato da vode glavnu riječ, zbog čega ih ne iznenađuje favorizovanje stranih proizvoda.

„Strani proizvodi se pojavljuju zato što su velike trgovine ujedno i veliki uvoznici i gdje imaju dobre marže i popuste, a sa druge strane teže ih je kontrolisati. Ideja nije loša, ali morala bi se provesti dobra kontrola. Kada bi se uporedile ulazne i izlazne cijene znalo bi se ko je društveno odgovoran“, kaže Nemanja Vasić, jedan od osnivača „Trivasa“.

U Ministarstvu trgovine i turizma kažu da su sa predstavnicima proizvođača, distributera i predstavnicima velikih trgovačkih centara u stalnoj komunikaciji kako bi se povećala zastupljenost domaćih proizvoda.

Međutim, dodaju, fokus ove kampanje nije na domaćim proizvodima.

„U fokusu ove kampanje je to da se građanima omogući kupovina proizvoda iz potrošačke korpe po nižim cijenama, dok je promocija domaćih proizvoda i aktivnosti na njihovoj većoj prepoznatljivosti u fokusu drugih projekata ministarstva“, poručuju oni.

U Privrednoj komori Republike Srpske navode da su se maloprodajni objekti dobrovoljno uključili u kampanju te da nema favorizovanja proizvoda.

„Uvidom u ponudu artikala vidljivo je da su kod svih uključenih privrednih subjekata kampanjom obuhvaćeni i proizvodi domaćih proizvođača, a kod pojedinih trgovaca i trgovačkih lanaca domaći proizvodi čine više od 50 odsto proizvoda“, tvrde oni.

Inače, trenutno je uključeno 19 trgovaca i trgovačkih lanaca koji su dostavili listu proizvoda dostupnih po sniženim cijenama, a od toga je 800 različitih artikala.

Kada je riječ o domaćim proizvodima koji su najprisutniji u ponudi u sklopu kampanje tu su proizvodi Vitaminke, Mlijekoprodukta, Mljekare Pađeni, Vitinke, Bimala, Bonita, Save Semberija, mesnih industrija Trivas i Sara, kao i proizvodi za higijenu brendova kompanije Dukat i drugi.

CAPITAL

Najavljene izmjene Zakona o doprinosima i Zakona o porezu na dohodak izazvale su brojne reakcije preduzetnika, ali i stručne javnosti. Prema ovim izmjenama, penzioneri koji obavljaju dopunsku preduzetničku djelatnost biće obavezni da plaćaju doprinose za PIO, što izaziva ozbiljna pravna i ekonomska pitanja.

Bojan Kresojević, budući narodni poslanik PDP-a, istakao je da su ovakvi nameti u potpunosti neustavni:

„Penzioneri bi plaćali doprinose za PIO koji služe isključivo punjenju budžeta, dok im se istovremeno ne omogućava ni potencijalno povećanje penzije, jer je penzija već utvrđena. Doprinosi imaju jasnu namjenu i pravo koje se njima stiče. Plaćanje doprinosa bez ikakvog prava po tom osnovu je direktno kršenje Ustava.“

Kresojević je dodao da je neprihvatljivo opterećivanje sektora informacionih tehnologija, koji je od suštinskog značaja za razvoj savremene ekonomije:

„Veći nameti u ovoj oblasti direktno će smanjiti konkurentnost na globalnom tržištu i dovesti do ekonomskog pada u sektoru IT-a. Ovo djeluje kao smišljen pokušaj gušenja preduzetništva, a ne kao način za povećanje budžetskih prihoda.“

Takođe, naglašeno je da bi Vlada, umjesto uvođenja novih nameta, trebala podsticati male preduzetnike kako bi razvili svoje poslovanje do nivoa kompanija sa milionima prometa koje bi značajno doprinijele budžetu. Međutim, trenutni prijedlog uključuje povećanje osnovice doprinosa za sve preduzetnike sa 60% na 80%, čime Vlada planira prikupiti dodatnih 22 miliona KM prihoda.

„Želim da budžet Republike Srpske bude veći i stabilniji, ali preduzetnici nisu oni koje treba dodatno opterećivati. To bi bilo isto kao kada bi u poljoprivrednom gazdinstvu najteže poslove dali djeci!“ zaključio je Kresojević.

Pozivajući Vladu Republike Srpske da odustane od ovih izmjena, Kresojević predlaže uvođenje mjere koja bi povećala prag za male preduzetnike sa 50.000 na 100.000 KM, što bi omogućilo razvoj preduzetništva bez dodatnih opterećenja.

Dok se brojni poslodavci širom BiH već duže vrijeme žale da im nedostaje radnika, maksimalna popunjenost radnom snagom nije postignuta ni u dijelu javnih institucija.

Takvih primjera ima napretek, a jedan od njih se, da paradoks bude veći, bilježi ni manje ni više nego u Agenciji za rad i zapošljavanje BiH, samostalnoj upravnoj organizaciji u okviru institucija BiH.

– U Agenciji su, saglasno Pravilniku o unutrašnjoj organizaciji, nepopunjena četiri mjesta, ali važeći zakon o budžetu dozvoljava popunu samo dva mjesta, jer je navedenim zakonom broj zaposlenih u Agenciji određen na 31 – rekao je Boris Pupić, stručni saradnik za informisanje Agencije za rad i zapošljavanje BiH.
Prema njegovim riječima, u ovoj agenciji je trenutno 29 zaposlenih.

– Raspisan je konkurs za dva radna mjesta, koji je u toku, a sprovodi ga Agencija za državnu službu BiH. U zavisnosti od ishoda preduzimat će se dalje mjere – naveo je Pupić u izjavi za “Nezavisne novine”.

Podsjetimo, ova agencija, koja je osnovana 2003. godine, između ostalog, posreduje pri zapošljavanju u inostranstvu. U samo dvije zemlje Evropske unije – Sloveniji i Njemačkoj – posredstvom Agencije za rad i zapošljavanje Bosne i Hercegovine, tokom devet mjeseci ove godine posao je pronašlo 10.119 radnika.

Jedan od zadataka Agencije je da koordiniše aktivnosti u domaćim i međunarodnim projektima u oblasti zapošljavanja koji su od interesa za BiH i sarađuje s entitetskim zavodima za zapošljavanje i Zavodom za zapošljavanje Brčko distrikta u njihovoj realizaciji.

Zadatak joj je i da prikuplja strane i domaće zahtjeve i informacije o ponudi i potražnji domaće i strane radne snage i u saradnji s entitetskim zavodima za zapošljavanje i Zavodom za zapošljavanje Brčko distrikta da ih realizuje u granicama svojih nadležnosti i mogućnosti tržišta rada u BiH.

Iz Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske tvrde da oni nemaju problema sa radnom snagom. Naime, u ovom zavodu trenutno je zaposlen 351 radnik i to u Centralnoj službi, sedam filijala i 58 biroa.

– Kao društveno odgovorno preduzeće vodimo računa o planiranju i utrošku sredstava kako za troškove tako i za lična primanja svih zaposlenih. Smatramo da je pomenuti broj radnika dovoljan s obzirom na činjenicu da djelujemo u svim gradovima i opštinama u Republici. U skladu sa Pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta, trenutno nemamo slobodnog prostora za prijem novih radnika – kaže za “Nezavisne novine” Vedrana Milinković, rukovodilac Odjeljenja za informisanje i odnose sa javnošću u Zavodu za zapošljavanje Republike Srpske.

Dosadašnja praksa je, dodaje Milinkovićeva, bila da se zapošljavaju radnici na mjesta koja su bila upražnjena prilikom odlaska radnika u penziju ili promjene zaposlenja.

– Radni odnos se može zasnovati i na određeno vrijeme u vidu zamjenskih rješenja za lica koja su odsutna po osnovu porodiljskog bolovanja ili spriječenosti rada po osnovu bolesti – poručuje Milinkovićeva.

Nezavisne