Connect with us

Društvo

OVO ĆE VAS OSTAVITI BEZ TEKSTA! Evo koliko su porodice u BiH trošile na hranu u bivšoj Jugoslaviji

Prosječna porodica u BiH poslije svakog odlaska u sedmičnu nabavku hrane ostane u šoku. Neshvatljivo je kako je hrana toliko skupa imajući u vidu standard i mjesečna primanja radnika.

Prema istraživanjima BiH je najsiromašnija zemlja u Evropi, broj nezaposlenih se približava broju zaposlenih, penzioneri i mnogi radnici preživljavaju na minimalcu, ali bez obzira na to građani za hranu i bezalkoholna pića izdvajaju više nego u mnogi zemljama koje su članice Evropske Unije.

Prema posljednjim statističkim podacima (januar) prosječna plata u Bosni i Hercegovini iznosi 1.508 maraka, broj zaposlenih je 860.041, i preko 50 odsto zaposlenih prima platu manju od prosječne!
U istom mjesecu, januaru, sindikalna potrošačka korpa koju je Savez samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine izračunao iznosila je 3.149,80 KM i od prosječne plate je veća za 1641.8 KM.

Samo na prehranu, navodi Sindikat, izdvaja se 44,49 odsto!

Poređenja radi prije 15 godina- 2009. godine prosječna plata je prema podacima Agencije za statistiku BiH bila 790 KM dok je u istom tom periodu potrošačka korpa bila 1.396 KM. To znači da je do januara ove godine plata porasla za 718 KM, a potrošačka korpa za čak 1753.8 KM!

Zanimljive podatke za Hrvatsku i EU objavio je portal Index.hr.

Kako navode u Hrvatskoj se više troši na hranu nego u ostatku EU.

Tačnije u bogatijim državama se više troši na hranu, ali ona čini manji dio ukupnih troškova.

Index.hr je dao i zanimljiv pregled izdvajanja novca za hranu u bivšoj zajedničkoj državi.
Linker
Došli su do zaključka da iz usporedbe današnjeg udjela troškova hrane u ukupnim troškovima kućanstava i prijašnjih decenija, može zaključiti da je danas standard u Hrvatskoj veći nego što je bio ikada u istoriji (kao i u većini svijeta), pa se isto može zaključiti i za Bosnu i Hercegovinu.

Sa sigurnošću se može tvrditi, navode, da to vrijedi za devedesete. Ali prijašnje decenije je teže odrediti jer Eurostat vodi podatke Hrvatske tek od 1995.

Iako nije savršeno usporedivo, zbog razlike u metodologiji izračuna i prikupljanja podataka, mogu poslužiti podaci Statističkog godišnjaka Jugoslavije 1918. – 1987.

Prema podacima Saveznog zavoda za statistiku Jugoslavije, 1963. je domaćinstvima na prostoru Hrvatske 45.1 odsto troškova otpadalo na prehranu (originalno “ishrana”), a podaci za Bosnu i Hercegovu kažu da je gotovo 50 odsto troškova, preciznije 49,6 odsto otpadalo na ishranu. I dok je ekonomski uzlet Jugoslavije 60-ih vidljiv za Hrvatsku gdje su domaćinstva 1973. za ishranu izdvajala 37.2 odsto, za BiH to i nije toliko vidljivo, obzirom da su izdvajanja za hranu i dallje visoka- 43,3 odsto.

Isto tako je vidljiva realna stagnacija druge polovine 70-ih i kriza prvih godina 80-ih (82. je Jugoslavija de facto bankrotirala) jer je udio prehrane u ukupnim troškovima puno sporije padao, pa je 1983. godine domaćinstvo u Hrvatskoj izdvajalo na ishranu 36,4 odsto, a domaćinstvo u BiH 42,04 odsto.

Cijele osamdesete je trajala kriza, pa je do 1987. u Hrvstskoj udio čak narastao na 37.3 odsto, a u BiH na 44,7 odsto.

Navedimo na kraju da se na hranu od BiH više izdvajalo samo u Crnoj Gori i SAP Kosovo.

Društvo

PRAVIO PROBLEME! Incident na letu iz Banjaluke, priveden agresivni putnik

Pilot redovnog leta iz Banjaluke juče je bio primoran da kontaktira graničnu policiju Memingena i zatraži njihovu pomoć prilikom slijetanja na aerodrome Memingen, a sve zbog agresivnog putnika koji se tokom leta neprimjereno ponašao i ignorisao uputstva posade.

Kako prenose mediji, 33-godišnji muškarac je ignorisao sva upozorenja, poput signala za vezivanje pojasa, a tokom leta je ustajao nekoliko puta, a zatim sjedio na mjestu namijenjenom za hitne slučajeve. Ovo je bilo jasno kršenje Zakona o bezbjednosti vazdušnog saobraćaja.

Nakon slijetanja, putnika su iz aviona ispratili dežurni policajci. Na iznenađenje mnogih, bio je miran i sarađivao je sa policijom. Ipak, slijedi mu prijava za kršenje Zakona o bezbjednosti vazduhopolovnog saobraćaja, a postoji i mogućnost da će ga ova avio-kompanija staviti na listu putnika kojima je zabranjeno da putuju sa njima, tj. staviti ga na tzv. listu neprihvatljivih putnika.

Nastavi čitati

Društvo

OBEĆANJE ILI REALNOST? Penzioneri u Republici Srpskoj očekuje vanredno povećanje avgustovske penzije

Predsjednik Udruženja penzionera Republike Srpske Ratko Trifunović rekao je danas u Kozarskoj Dubici da očekuje da će avgustovska penzija biti vanredno povećana.

“Penzije su redovno usklađene u skladu sa Zakonom o penzijsko-invalidskom osiguranju od januara za šest procenata, očekujemo da će avgustovska penzija biti vanredno povećana. Imamo dogovor sa rukovodstvom Republike Srpske, a koliko će to povećanje biti zavisi od prihoda koji se ostvare u budžetu”, rekao je Trifunović, prenosi Srna.

On je dodao da se nada da će penzioneri biti zadovoljni tim povećanjem.

Trifunović je danas u Kozarskoj Dubici prisustvovao redovnoj sjednici Skupštine Udruženja penzionera opštine Kozarska Dubica, na kojoj su razmatrani izvještaji o radu i izvršenju finansijskog plana Udruženja za prošlu godinu, te izvještaj Nadzornog odbora o materijalno-finansijskom poslovanju u prethodnoj godini. Usvojen je program rada i finansijski plan za tekuću godinu, a raspisani su i izbori u mjesnim i opštinskom Udruženju penzionera. Sjednica je počela odavanjem pošte nedavno preminulom predsjedniku ovog udruženja Rodoljubu Burazoru. Do izborne skupštine koja će biti održana u oktobru, vršilac dužnosti predsjednika Udruženja penzionera u Kozarskoj Dubici biće Milan Đaković.

“Nakon današnje sjednice kreću nam izbori po mjesnim udruženjima kojih imamo devetnaest i čeka nas obiman posao. Plan rada za ovu godinu nam se ne razlikuje od prethodne, imamo utabanu stazu kojom idemo. Rad, saradnja sa penzionerima, borba za njihov status su i dalje naši ciljevi”, rekao je Đaković.

Nastavi čitati

Društvo

BOLNICA NIKAD DALJA! Stanovnici Vojkovića bez osnovne zdravstvene zaštite

Stanovnici Vojkovića u opštini Istočna Ilidža ostali su bez ljekara porodične medicine u lokalnoj ambulanti, kojom upravlja Dom zdravlja Istočno Sarajevo mada je ova ambulanta svojevremeno radila u dvije smjene i pružala primarnu zdravstvenu zaštitu za oko 4.000 stanovnika.

Mada je odavno izgrađena i ambulanta na Mladicama u Istočnoj Ilidži i ova ambulanta nema ljekara pa su i stanovnici ovog dijela opštine prinuđeni da idu po zdravstvene usluge u centralni Dom zdravlja. Praktično Istočna Ilidža ima zdravstvene objekte ali ne rade.

Načelnik Istočne Ilidže Marinko Božović rekao je „Glasu Srpske“ da se problem intenzivno pojavljuje u zadnjih nekoliko godina.

– Razlog za takav problem je odlazak ljekara u ustanove koje se nalaze na nekim drugim mjestima gdje su im mnogo veće plate, pa i duplo – konstatovao je Božović.

U Vojkovićima je ambulanta zatvorena, a nekada su u njoj radila dva tima porodične medicine i laboratorija.

Razlog za to je, kako tvrdi rukovodstvo Doma zdravlja Istočno Sarajevo u čijoj je nadležnosti ova ambulanta, to što nema ljekara koji bi opsluživali ovu ambulantu zbog čega su stanovnici ogorčeni i traže rješenje od nadležnih i ne isključuju mogućnost blokada.

Upućeniji u situaciju konstatuju da je to neshvatljivo i da je neophodno angažovanje ljekara jer na ovom području živi preko hiljadu penzionera kojima je neophodna medicinska zaštita, a tome treba da se doda i činjenica da gradskog saobraćaja gotovo da i nema pa su prinuđeni da plaćaju taksi usluge da bi došli do Doma zdravlja.

Božović podsjeća da su osnivači Doma zdravlja „Istočno Sarajevo“ opštine Istočno Novo Sarajevo i Istočna Ilidža, te dodaje da je ovakvo ponašanje prema stanovnicima njegove opštine nedopustivo, jer prema podacima Poreske uprave Republike Srpske stanovnici Istočne Ilidže u Fond zdravstvenog osiguranja Srpske, uplate preko 13 miliona maraka doprinosa po ovom osnovu.

– Opština Istočna Ilidža je obezbijedila u prethodnom periodu objekte za porodične ambulante porodične medicine ali zbog stalnog odlaska ljekara iz zdravstvenih ustanova u Istočnom Sarajevu u ovom momentu Domu zdravlja u sistemu porodične medicine nedostaje šest ljekara.To praktično znači da nijedna od ambulanti porodične medicine koje se nalaze u Istočnoj Ilidži s obzirom da je centralni objekat načeg zajedničkog doma zdravlja smješten u Istočnom Novom Sarajevu nema dostupnu zdravstvenu njegu koja se pruža u ambulantama porodične medicine, već naši zdravstveni osiguranici moraju ići u centralni objekat – konstatovao je Božović.

On je dodao da je s astanak sa opštinom Istočno Novo Sarajevo u prethodnom periodu održan nekoliko puta i da još nije našeno rješenje.

– Očekujemo da u narednih sedam dana imamo još jedan sastanak na kom ćemo odrediti koja će biti sudbina naše javne zdravstvene ustanove jer u ovakvom sistemu organizacije stranovnici Istočne Ilidže trpe i mi ćemo se boriti da obezbijedimo da u svim ambulantama porodične medicine ima dovoljan broj ljekara koji će raditi u sistemu porodične medicine. Činjenica je da je rukovodstvo Doma zdravlja pokušavalo da obezbijedi neke od ljekara, ali oni se jako kratko zadržavaju, te ćemo mi morati naći način kako ćemo u sistemu ukoliko dođe do odvajanja doma zdravlja obezbijediti dovoljan broj ljekara – poručio je Božović.

Nastavi čitati

Aktuelno