Connect with us

Društvo

Ovo je NAJMOĆNIJI BIZNISMEN SRPSKE, teško je pobrojati sve što drži u rukama

U posljednje vrijeme nekoliko imena se spominjalo u kontekstu najbogatije osobe u Republici Srpskoj.
Novinari redakcije BiznisInfo.ba su uporedili poslovanje kompanija i imovinu koji pripadaju svima njima, i izdvojili jedno ime koje je zaslužilo titulu najbogatijeg čovjeka u RS, a to je Mladen Milanović zvani Kaja. Analizirali su i imovinu ostalih osoba koje se spominju u ovom kontekstu te ustanovili da Milanoviću niko ne može parirati.
Većina njegovih kompanija u Bosni i Hercegovini prošle godine je značajno popravila rezultat. Osim toga, uspješno razvija poslove i u Sloveniji.

Njegove kompanije se bave čitavim nizom poslova, a najviše novca je zaradio u bankarskom sektoru. Naime, njegova bankarska grupacija je ubjedljivo najveća u RS i treća najveća na prostoru cijele Bosne i Hercegovine.
Osim toga, Kaja gradi stambeno-poslovne komplekse na najprestižnijim lokacijama u Banjaluci a vlasnik je poznate firme “MG Mind”, koja se bavi trgovinom bijelom tehnikom te brojnim drugim djelatnostima.

Bankarska imperija
Milanović je vlasnik najveće banke u RS – Nove banke. Ova banka je lani imala dobit od 86 miliona KM, što je ogroman rast u odnosu na 55,5 miliona KM godinu ranije.

Osim toga, prije nekoliko godina je kupio Sberbanku u RS koja dana posluje kao Atos banka. Ova banka je lani imala neto dobit od 34 miliona KM, desetak miliona više nego godinu ranije.

Nova banka je prva, a Atos banka treća po zaradi u RS u 2024. godini, što govori kolika je Milanovićeva moć u finansijskom sektoru Bosne i Hercegovine.
Njegova bankarska grupa drži tržišno učešće mjereno visinom aktive od oko 40 posto u Republici Srpskoj, odnosno oko 10 posto ako se posmatra nivo Bosne i Hercegovine.

Teško je pobrojati šta sve ima
Osim banaka, njegova najpoznatija kompanija je MG Mind koja je u 2024. godini imala prihode od 101,6 miliona KM, u odnosu na oko 90 miliona KM godinu ranije. Neto dobit je porasla sa 22,8 na 25,3 miliona KM.

Ova firma je osnovana 1998. godine kao trgovinsko društvo za prodaju robe, prije svega bijele tehnike, na veliko i malo. Uskoro se razvila mreža sa prodajnim mjestima u mnogim gradovima. Kasnije “MG Mind” širi poslovanje na poslove niskogradnje, visokogradnje i promet nekretnina.

Milanović je vlasnik i kompanije za gradnju cesta i autoputa Mrkonjić putevi koja je prošle godine imala prihode od 27,2 miliona KM (23,6 miliona godinu ranije) i dobit od 5,5 miliona, slično kao i u 2023. godini.
U njegovom vlasništvu je banjalučka Tržnica, jedna od najstarijih kompanija u Republici Srpskoj. Jedan od najpoznatijih simbola grada na Vrbasu, banjalučka Tržnica prostire se na preko 72.000 kvadrata prostora. Prošle godine je imala prihode od oko 17 miliona maraka i zaradu od oko 3 miliona, slično kao i prethodne godine.

Preko Tržnica, Milanović je većinski vlasnik firme “Čistoća” Banjaluka. Osnovna djelatnost preduzeća “Čistoća”, osnovanog davne 1955. godine, je sakupljanje, odvoz i odlaganje svih vrsta gradskog otpada i održavanje higijene javnih površina. Ovo preduzeće je u 2024. imalo prihode od skoro 18 miliona KM, za dva miliona više nego u 2023. a dobit je pala sa oko milion KM na oko 100 hiljada maraka.

Gradnja kompleksa na najprestižnijim lokacijama
U vlasništvu ovog poduzetnika je kompanija “Gradnja plus” koja je investitor u projekt “Naselje Park” u Banjaluci. Riječ je o stambeno-poslovnom kompleksu na jednoj od najatraktivnijih lokacija u Banjaluci pored Parka “Mladena Stojanovića”. Naselje se sastoji od četiri lamele sa 550 stanova i 600 parking i garažnih mjesta. Ova kompanija je 2024. godine imala prihode od 14,9 miliona KM, slično kao i godinu ranije, a Milanoviću je donijela čisti profit od oko 7,5 miliona KM, tri miliona više nego 2023. godine.

Njegova je i firma “City Mall” Banjaluka, koja je gradi stambeno-poslovni kompleks “Palata” sa pet lamela u strogom centru Banjaluke, što je investicija od preko 120 miliona.

Ova firma lani je imala prihode od 21,2 miliona maraka, što je veliki rast u odnosu na 8,7 miliona KM godinu ranije. Također, izašla je iz minusa i počela poslovati pozitivno, te je donijela 3,3 miliona KM čiste zarade.

Preko Tržnice ima i vlasništvo u firmi PSC Tam za iznajmljivanje hala i magacina. Ova kompanija je u 2024. imala prihode od oko 1,3 miliona KM i dobit od 790 hiljada maraka, nešto bolje nego godinu ranije.

U sklopu njegovog poslovnog carstva je i firma “Atom Mind” Beograd. Osnovna djelatnost preduzeća “Atom Mind” je trgovina na veliko i malo RTV i drugim električnim aparatima sa sjedištem u Beogradu.

“MG Mind” je vlasnik i Robne kuća Patrija u centru Prijedora, najveće u tom gradu. Milanović je vlasnik i većeg broja nekretnina u Gospodskoj ulici u centru Banjaluke.

“MG Mind” je većinski dioničar firme “Šumaproizvod” Banjaluka, ima udio od oko 30 posto dionica u firmi “Bosna trgovina” a.d. Banjaluka, kao i manje udjele u još nekim firmama.

Veliki projekt u Sloveniji
Dio poslovne imperije je i firma KPL – jedna od vodećih kompanija u Sloveniji za održavanje puteva.

Osim toga, ranije smo pisali da je kompanija MG Mind preuzela nedovršeni poslovni dio velikog sportsko-poslovnog kompleksa Stožice u Ljubljani.

Nedovršeni kompleks je privatni dio projekta izgradnje centra čiji su centralni dijelovi najveća dvorana i stadion u državi, koji su u vlasništvu opštine Ljubljana.

MG Mind je ovaj veliki projekt, najveći te vrste u Sloveniji, preuzeo od tamošnjeg poznatog poduzetnika Izeta Rastodera.

Nedovršena poslovna zgrada ima čak 200.000 kvadratnih metara. Od ukupne površine 103.000 kvadrata je predviđeno za izgradnju 200 do 250 trgovina, a ostalo su parkirališni i uslužni sadržaji. Investitor navodno ima ozbiljne planove s ovom lokacijom. Nismo uspjeli saznati u kojoj fazi je realizacija ovog projekta.

Na kraju, možemo zaključiti da je Milanović bez dileme najbogatiji čovjek u RS.

Kada bi se ovom dodali i rezultati njegovih kompanije izvan BiH do kojih nismo uspjeli doći, Milanović bi bio ozbiljan konkurent i za titulu najbogatije osobe u cijeloj BiH, prenosi Biznisinfo.ba.

Društvo

ČEKA NAS POĆETAK TOPLE JESENI! Za vikend do 34 stepena

U Republici Srpskoj jutra će narednih dana biti svježa, ali će rasti dnevna temperatura vazduha, koja će za vikend dostići i 34 stepena Celzijusova, rečeno je Srni u Hidrometeorološkom zavodu Srpske.

Dežurni sinoptičar Ana Stojanović rekla je da se ni za ponedjeljak, 22. septembar, prvi dan jeseni, ne očekuju značajnije promjene, te će biti stabilno i toplo.

“Narednih dana jutra će biti svježa, po kotlinama se očekuje magla”, dodala je Stojanovićeva. Meteorolog Hidrometeorološkog zavoda Republike Srpske Milica Đorđević rekla je Srni da jesen stiže 22. septembra uveče i da će vrijeme biti lijepo i stabilno do 25. septembra.

Ona je istakla da je ovo ljeto bilo toplije od prosjeka, ali bez prevelikih vrućina.

“Bilo je toplije od prosjeka, ali ne blizu vrelinama koje smo imali prošle godine. Jun je bio znatno topliji od prosjeka, jul malo topliji, a avgust oko prosjeka. Suša je bila izražena u junu, poslije toga uz povremene nepogode”, rekla je Đorđevićeva.

Nastavi čitati

Društvo

OBROK ZA POLITIČARA ČETIRI, za dijete osam KM

Dok u restoranu Parlamentarne skupštine BiH političari ručaju teleće pečenje za 6,5 KM i piletinu u susamu za svega četiri KM, roditelji u Bosni i Hercegovini svakodnevno plaćaju čak osam KM za jedan obrok djece u produženom boravku osnovnih škola.

U javnosti je ovih dana pažnju privukla najava novog cjenovnika jela i pića u institucijama BiH, gdje su cijene ostale iste punih deset godina, a i sada, iako nešto više, ostaju znatno niže u poređenju s komercijalnim cijenama koje plaćaju obični građani.

Prema prijedlogu koji je objavljen na “E-konsultacijama”, političari će, na primjer, za supu izdvajati 1,5 KM, dok je piletina u susamu u ovom restoranu koštala 3,5 KM, a sada četiri KM, skočile su i cijene priloga, pa će tako pekarski krompir plaćati 1,5 KM umjesto marku.

Poređenja radi, ručak za dijete u produženom boravku često uključuje jednostavan meni, poput špagete bolonjeza ili graška čorbe i hljeba, a cijena za đake po danu iznosi osam KM.

Roditelji i građani se s pravom pitaju kako je moguće da obrok za najmlađe košta više nego za one koji imaju najviše plate u zemlji.

Tanja Vukomanović, narodni poslanik PDP-a, kazala je za “Nezavisne novine” da je sistem u BiH pogrešno postavljen i od toga kreću sve greške i svi problemi.

“Godinama ga prave pogrešni ljudi i zato je sve nakaradno – i cijene, i prava, i obaveze, i vrijednosti. Zato nije čudno da tamo gdje jedu oni sa najvećim platama ručak košta manje nego obrok za dijete”, kazala je Vukomanovićeva.

Dodala je da restoran i cijene u njemu ne bi bili problem nikome da su riješeni produženi boravci, hrana u školama, hrana u porodilištima.

“I da su cijene u prodavnicama pod kontrolom, ali kada se jednima deset godina ništa ne mijenja, a drugima se u međuvremenu sve nekoliko puta poduplalo kada su cijene u pitanju, to u najmanju ruku nije fer”, pojasnila je Vukomanovićeva.

Istakla je da ono što zaista jeste sporno je to što se u ovom sistemu ne misli na djecu, ne ulažu napori u pravljenje onog pravog sistema.

“Političari mogu sebi priuštiti skuplji obrok, niti bi, vjerujem, iko od njih imao išta protiv, ali roditelji i djeca ovdje svaki dan osjećaju teret pogrešno postavljenog sistema. Ali, eto, neko je odlučio da jedni ne osjete ništa, a drugi se muče za svaku marku. Ili još gore, neko nije ni razmišljao o tome”, zaključila je Vukomanovićeva.

Vladimir Vasić, sociolog, kazao je za “Nezavisne novine” da, iako stalno slušamo priče kako su nam djeca i mladi važni, ovakvim primjerima vidimo kako se političari zaista ophode prema njima.

“Sebi stvaraju uslove za lagodniji život, a rijetko kada pokušaju da se stave u cipele običnog čovjeka, da osjete kako je to vraćati kredite, plaćati račune. Oni žive u jednom paralelnom svijetu. Nisu samo političari krivi, krivi su i ljudi koji takvo ponašanje podržavaju. Mi od njih pravimo nacionalne heroje. Vrijeme je da narod stavi prst na čelo i da se zapitamo: da li mi to podržavamo i da li smo mi ti koji im daju podršku?”

Jelena M. iz Banjaluke, čija je kćerka ove godine krenula u prvi razred, kazala je da je potpisala ugovor s jednom firmom koja u školi njene kćerke pruža usluge keteringa.

“Cijena cjelodnevnog obroka, koji uključuje doručak, ručak i užinu, iznosi 9,30 KM. Samo ručak košta osam KM”, kazala je ona.

Nastavi čitati

Društvo

Da li ćemo naredne godine imati VEĆE RAČUNE ZA STRUJU?

Situacija u elektroenergetskom sektoru u cijeloj Bosni i Hercegovini ove godine je u lošem stanju, te se sve više električne energije uvozi po značajno većim cijenama.

Već se postavlja pitanje kako će biti naredne godine, odnosno da li će građani i privreda od naredne godine plaćati veće račune za struju kako bi namirili gubitke entitetskih preduzeća?

Inače, od 1. septembra ove godine “Elektroprivreda BiH” je na osnovu odobrenja Regulatorne komisije za energiju FBiH (FERK) povećala cijene električne energije u prosjeku za 6,85 odsto.

Uvedene su tri blok tarife, zelena (do 350 kilovat-sati), plava (od 350 do 1.000 kilovat-sati) i crvena (više od 1.000 kilovat-sati), koje se od 1. septembra obračunavaju u zavisnosti od količine potrošene energije.

Tako procjene prosječnog povećanja računa za zelene račune iznosi 4,8 odsto, plave 6,3 odsto i crvene osam odsto.

Za kategoriju “ostala potrošnja” povećanje iznosi 3,67 odsto i za kategoriju javna rasvjeta 5,08 odsto.

Sanel Buljubašić, generalni direktor “Elektroprivrede Bosne i Hercegovine”, kazao je da do kraja godine neće biti novog poskupljenja struje te da se govori o usklađivanju cijena.

“Vrlo jasno i precizno – naša proizvodna cijena je i dalje još ispod prodajne cijene”, dodao je Buljubašić.

Ovo znači da on ipak na neki način govori da bi naredne godine moglo doći do većih računa.

Sa druge strane, distributivna preduzeća u Republici Srpskoj su krajem jula tražila od Regulatorne komisije za energetiku (RERS) povećanje cijena mrežarine od čak 40 odsto.

Svega mjesec dana kasnije oni su od RERS-a tražili dodatno povećanje cijene mrežarine sa 40 odsto na 46,01 odsto.

“Razlog za rast troškova distributivnih gubitaka je povećanje cijene električne energije za pokrivanje distributivnih gubitaka sa sadašnjih od strane ERS, što predstavlјa povećanje u iznosu od 39,95 odsto. Rast navedenih troškova za pokrivanje distributivnih gubitaka izaziva dodatni zahtijevani rast prosječnih cijena distribucije električne energije sa 40,58 na 46,01”, naveli su u Regulatornoj komisiji za energetiku RS.

Ipak, kako su “Nezavisne” ranije pisale, nije jasno zašto distributivna preduzeća traže ovako drastično veće cijene mrežarine, jer su četiri od pet distributivnih preduzeća u Srpskoj ostvarila dobit u prvih šest mjeseci 2025. godine.

RERS još odlučuje o tome da li će prihvatiti njihov prijedlog, ali je neminovno da će računi za električnu energiju od 1. januara 2026. godine u Republici Srpskoj biti drastično veći.

Podsjećamo da su početkom 2025. godine cijene električne energije u Srpskoj prosječno povećane za oko 7,9% za domaćinstva i 15% za privredu.

Stručnjak za energetiku iz Sarajeva Almir Bečarević kaže za “Nezavisne novine” da, što se tiče povećanja cijena električne energije naredne godine, ne vjeruje da će se to desiti.

“Izborna je godina i neće se baš odlučiti da mijenjaju cijene. Kada je u pitanju ova godina, drastično su povećane cijene električne energije, te je ova godina iskorištena da se to uradi. U izbornoj godini će to preskočiti, te će to biti prebačeno u 2027. godinu. Ipak, sa druge strane, meni nije jasna jedna stvar, da stručna javnost ne postavi pitanje zašto. Zašto poskupljenje mrežarine preko 40 odsto u RS? Zašto EP BiH povećava cijene za oko 20 odsto u dva navrata”, upitao je Bečarević.

Prema njegovim riječima, proizvodnja električne energije u EP BiH je 2011. godine iznosila oko 7.000 gigavat-sati, a sada je samo oko 5.000 gigavat-sati.

“Znači, za više od deceniju je pala proizvodnja električne energije za preko 30 odsto. Imamo dramatičan pad proizvodnje, dramatičan pad izvoza, a nemamo dramatično povećanje potrošnje ni u Republici Srpskoj ni u Federaciji BiH. Ovo su njihovi podaci, a niko ne postavlja pitanje zašto nam se ovo sve dešava, te zašto ništa nije rađeno u restrukturiranju preduzeća”, zaključio je Bečarević.

Inače, prema podacima Agencije za statistiku BiH, uvoz električne energije u prvih sedam mjeseci ove godine iznosio je oko 390 miliona KM, dok je u istom periodu prošle godine uvoz iznosio oko 104 miliona KM.

Znači, uvoz struje je, prema ovim podacima, veći za oko 286 miliona KM.

Nastavi čitati

Aktuelno