Connect with us

Svijet

OVO JE TAJNI IRANSKI KOMPLEKS i prava meta Izraela

Pet tunela probijenih u grupu planina, velika potporna konstrukcija i široka bezbednosna zona – to je sve što se vidi na najnovijim satelitskim snimcima o tajanstvenom iranskom nuklearnom postrojenju Fordo.

Ovaj tajnoviti, jako čuvan kompleks izgrađen blizu svetog grada Koma izaziva sumnje o svojoj pravoj svrsi i veličini od kada je prvi put javno otkriven 2009. godine.

Deo onoga što znamo o njemu potiče iz velike količine iranske dokumentacije koju je pre nekoliko godina ukrala izraelska obaveštajna služba.

Glavni prostori nalaze se na dubini od oko 80 do 90 metara ispod zemlje – zaštićeni od bilo kakvog vazdušnog napada kojim raspolaže Izrael, što uništavanje postrojenja iz vazduha čini skoro nemogućim.

Kako se iransko rukovodstvo nosi sa nizom razarajućih izraelskih udara, neki analitičari smatraju da bi upravo u Fordu Iran mogao žurno pretvoriti zalihe obogaćenog urana u nuklearnu bombu.

Izrael je u poslednjim danima ciljano udarao ovo postrojenje, ali prema Međunarodnoj agenciji za atomsku energiju (IAEA), do sada nije bilo ili volje ili mogućnosti da ga ozbiljno oštete.

Teheran dugo tvrdi da su ciljevi njegovog nuklearnog programa miroljubivi, ali Fordo je i dalje u središtu zabrinutosti zbog iranskih ambicija.

– Veličina i konfiguracija ovog postrojenja nisu u skladu sa miroljubivim programom – rekao je tadašnji predsednik SAD Barak Obama 2009. godine, dok su on, tadašnji francuski predsednik Nikola Sarkozi i britanski premijer Gordon Braun zajedno otkrili postojanje Fordoa svetu.

Samo nekoliko dana pre objave, Iranci su, očigledno znajući da su zapadne agencije otkrile postrojenje, obavestili IAEA da žele da izgrade novo postrojenje za obogaćivanje goriva. Do tada je izgradnja Fordoa već bila u toku godinama.

Teheran se branio od optužbi, ali je osuda čak i od saveznika kao što su Rusija i zabrinutost Kine ostavila Iran s malo manevarskog prostora.

Izgradnja je počela početkom 2000-ih

SAD i saveznici nisu dali mnogo detalja o tome kada je tačno počela izgradnja Fordoa, ali javno dostupni satelitski snimci pokazuju radove na lokaciji još 2004. godine, gde se vide dve bele četvrtaste strukture na mestima gde su danas ulazi u tunele. IAEA tvrdi da ima dodatne snimke koji prikazuju gradnju čak od 2002. godine.

– Fordo je zapravo projekat koji je započet tokom onoga što mi zovemo ‘kras nuklearnog oružja’ početkom 2000-ih – rekao je Dejvid Olbrajt, direktor Instituta za nauku i međunarodnu bezbednost (ISIS) u Vašingtonu.

– Ideja je bila da Iranci naprave kvalitetan uranijum u ovom postrojenju, dok bi za civilni nuklearni program dobijali nisko obogaćeni uranijum.

Godine 2009. već je bila potpuno izgrađena velika spoljašnja potporna konstrukcija, a trajalo je iskapanje za ono što stručnjaci veruju da je ventilacioni šaht, neophodan za cirkulaciju vazduha u postrojenju. Kasnije je šaht maskiran i kamufliran, što se vidi i na novijim snimcima.

Teheran je u pismu IAEA iz oktobra 2009. naveo da je odluka o podzemnoj gradnji doneta zbog „pretnji vojnim napadima na Iran“, dodajući da će Fordo služiti kao rezervno postrojenje za obližnju fabriku Natanz, koja je, kako tvrde, „bila na meti pretnji vojnih udara.“

Iran je rekao IAEA da postrojenje može da primi do 3.000 centrifuga.

Nuklearni sporazum i izraelske optužbe

Opasnosti koje nosi Fordo donekle su ublažene usled Zajedničkog sveobuhvatnog plana akcije (JCPOA), tzv. „nuklearnog sporazuma s Iranom“, koji je zahtevao da Iran ukloni dve trećine centrifuga iz postrojenja i sav nuklearni materijal, zabranjujući bilo kakve nuklearne aktivnosti u Fordou.

Ovaj proces je polako ukinut kada je američki predsednik Donald Tramp 2018. izašao iz sporazuma.

Dodatne detalje o postrojenju javno je izneo izraelski premijer Benjamin Netanjahu 2018. nakon što su izraelske obaveštajne službe zaplenile više od 55.000 dokumenata iz, kako je rečeno, iranskog „atomskog arhiva“.

Među dokumentima su bili detaljni planovi Fordoa i informacije o njegovim ciljevima: proizvodnja oružnog urana kao deo iranskog nuklearnog programa, dovoljnog za jednu ili dve nuklearne bombe godišnje.

– Nikada nismo videli nikakvu nesaglasnost – rekao je Olbrajt koji je proučavao dokumente.

– To su stotine hiljada stranica. Toliku količinu se ne može izmišljati. Mislim da to niko ne osporava, i zato postoji rezolucija Upravnog odbora IAEA protiv Irana.

Tadašnji iranski zamenik ministra spoljnih poslova Abas Aragči nazvao je otkrića i Netanjahujeve komentare „detinjastim“ i „smešnim“. Tadašnji američki državni sekretar Majk Pompeo rekao je da su SAD već neko vreme znale za materijal i veruju u autentičnost dokumenata.

Zaštićeno čak i od najjačih bombi

Nedavni izveštaji IAEA sugerišu da je Iran povećao proizvodnju obogaćenog uranijuma na nivo od 60% u Fordou, koji sada ima oko 2.700 centrifuga, prema stručnjacima i IAEA.

„Značajno povećanje proizvodnje i skladištenja visoko obogaćenog uranijuma od strane Irana, jedine nuklearne države bez oružja koja proizvodi takav materijal, predstavlja ozbiljnu zabrinutost“, naveo je IAEA u izveštaju od 31. maja.

– Jedna od stvari koja je povećala tenzije jeste što nemaju drugi razlog da to rade, osim da se pripremaju da naredni korak pretvore taj uranijum u oružni uranijum – rekao je Olbrajt.

– To se tumačilo kao priprema za brzo pravljenje oružnog urana ako odluče da to urade. Kada imaš 60%, možeš brzo da ga pretvoriš u oružni uran – dodao je.

Prema ISIS-u, „Iran može pretvoriti postojeću zalihu 60% obogaćenog uranijuma u 233 kilograma oružnog urana za tri nedelje u Fordou,“ što je dovoljno za devet nuklearnih bombi.

Zbog toga je Fordo glavni cilj izraelskih napora da se uništi iranski nuklearni program. Ali, da li je to uopšte moguće?

SAD su jedina zemlja koja poseduje bombu potrebnu za napad na Fordo, rekao je izraelski ambasador u SAD Jehiel Leiter u intervjuu za Merit TV.

– Za uništenje Fordoa bombom iz vazduha, jedina zemlja koja ima tu bombu su SAD. Odluka je na njima da li će se odlučiti za taj potez – rekao je Leiter, ali je dodao da postoje i drugi načini da se postrojenje uništi.

Uništavanje Fordoa iz vazduha bilo bi gotovo nemoguće za Izrael, prema izveštaju britanskog RUSI instituta iz marta, i zahtevalo bi veliku vatrenu moć i pomoć SAD.

Čak ni američke bombe GBU-57 Massive Ordnance Penetrator ne mogu da prodru dovoljno duboko – dosežu do oko 60 metara dubine, navodi RUSI. A te bombe mogu da lansiraju samo američki B-2 stealth bombarderi, koje Izrael nema, čak i ako bi SAD to dozvolile.

“Čak bi i GBU-57 zahtevao više udara na istu tačku da bi se probila takva zaštita“, navodi izveštaj.

Drugi analitičari slažu se da bi, ukoliko bi SAD pokušale da gađaju Fordo, verovatno bilo potrebno više udara.

Related Topics:

Svijet

KRAJ ZA „PORODILJSKI TURIZAM“ U SAD? Donald Tramp zadao novi udarac strancima koji dolaze u Ameriku samo da bi im djeca dobila pasoš!

Američki predsjednik Donald Tramp (Donald Trump) ponovo pokušava da ograniči državljanstvo po rođenju u Sjedinjenim Američkim Državama, nešto više od mjesec dana nakon što je Vrhovni sud odbacio njegov prethodni, znatno širi pokušaj.

Tramp je potpisao dvije nove izvršne uredbe kojima njegova administracija cilja određene kategorije stranaca i takozvani “turizam radi porođaja”, odnosno dolazak u SAD prvenstveno kako bi dijete rođenjem na američkom tlu steklo državljanstvo.

Nove mjere su uže od Trampove prethodne uredbe, kojom je pokušao da uskrati automatsko državljanstvo djeci rođenoj u SAD čiji roditelji ilegalno ili privremeno borave u zemlji. Vrhovni sud je 30. juna odbacio tu uredbu i potvrdio da djeca rođena u SAD roditeljima koji ilegalno ili privremeno borave u zemlji imaju državljanstvo po rođenju. Odluka je donesena rezultatom 6:3, pri čemu je pet sudija zaključilo da to pravo garantuje 14. amandman, dok je sudija Bret Kavano (Brett Kavanaugh) do istog ishoda došao na osnovu saveznog zakona.

Tramp: “Veoma nesrećna odluka”

Tramp nije krio nezadovoljstvo odlukom najvišeg američkog suda.

“Imali smo veoma nesrećnu odluku Vrhovnog suda u vezi sa državljanstvom po rođenju”, rekao je Tramp novinarima u Ovalnoj kancelariji.

Novim potezima Bijela kuća pokušava da djeluje unutar znatno užeg pravnog prostora koji je ostao nakon odluke Vrhovnog suda.

Jedna uredba usmjerena je na posebne kategorije stranaca i pokušava da proširi primjenu postojećih izuzetaka od državljanstva po rođenju. Druga je usmjerena na takozvani “turizam radi porođaja”.

Na meti “turizam radi porođaja”
Posebnu pažnju privukla je uredba kojom Trampova administracija želi da pooštri borbu protiv prakse u kojoj strankinje dolaze u SAD prvenstveno radi porođaja kako bi njihovo dijete dobilo američko državljanstvo.

Zamjenik šefa kabineta Bijele kuće Stiven Miler (Stephen Miller), jedan od glavnih kreatora Trampove imigracione politike, predstavio je novu uredbu kao zabranu “turizma radi porođaja”.

Međutim, takva praksa već je ograničena američkim viznim pravilima. Američki propisi omogućavaju odbijanje turističke vize kada konzularni službenik utvrdi da je primarna svrha putovanja porođaj u SAD radi sticanja američkog državljanstva za dijete.

Zbog toga ostaje pitanje koliko će nova uredba u praksi proširiti postojeće mehanizme. Prema izvještaju Axios-a, administracija takođe želi da pojača borbu protiv komercijalne industrije koja organizuje ovakva putovanja.

Vrhovni sud već povukao jasnu granicu

Najveća prepreka Trampovoj politici ostaje odluka Vrhovnog suda od 30. juna.

U predmetu “Trump v. Barbara”, sud je razmatrao da li Ustav garantuje državljanstvo djeci rođenoj u SAD čiji roditelji ilegalno ili privremeno borave u zemlji.

Klauzula o državljanstvu iz 14. amandmana propisuje da su osobe rođene ili naturalizovane u SAD i pod njihovom jurisdikcijom državljani Sjedinjenih Američkih Država i savezne države u kojoj žive.

Većina sudija zaključila je da djeca rođena u SAD roditeljima koji ilegalno ili privremeno borave u zemlji jesu pod američkom jurisdikcijom i stiču državljanstvo rođenjem.

Roberts: “Pravo da imate prava”

Predsjednik Vrhovnog suda Džon Roberts (John Roberts) u odluci je snažno branio istorijsko značenje državljanstva po rođenju.

“Državljanstvo je tada, kao i sada, bilo pravo da imate prava”, napisao je Roberts.

Većina je zaključila da su tvorci 14. amandmana to obećanje proširili na osobe rođene na američkom tlu i da sud tu garanciju mora da sačuva.

Odluka je predstavljala veliki poraz za Trampovu administraciju, jer je prethodna uredba predviđala da djeca rođena u SAD ne dobijaju automatski državljanstvo ako su njihovi roditelji u zemlji ilegalno ili samo privremeno, uključujući određene nosioce privremenih viza.

Postoje samo veoma uski izuzeci

Pravo na državljanstvo po rođenju nije apsolutno, ali su izuzeci veoma ograničeni.

Američka pravna tradicija dugo priznaje, između ostalog, izuzetke povezane sa djecom stranih diplomata, a sudska praksa poznaje i istorijski izuzetak koji se odnosi na djecu neprijateljskih snaga tokom neprijateljske okupacije.

Upravo na postojeće izuzetke Trampova administracija pokušava da se osloni novim, znatno užim pristupom. Jedna od uredbi odnosi se, između ostalog, na određene osobe koje administracija svrstava u kategoriju “neprijateljskih stranaca”, kao i na druge specifične kategorije, prenosi CNN.

Konzervativne sudije bile podijeljene

Iako je Tramp izgubio slučaj rezultatom 6:3, odluka je pokazala ozbiljne razlike među konzervativnim sudijama Vrhovnog suda.

Sudije Klarens Tomas (Clarence Thomas), Semjuel Alito (Samuel Alito) i Nil Gorsuč (Neil Gorsuch) nisu se složile sa većinom. Tomas i Gorsuč posebno su osporavali tumačenje prema kojem 14. amandman tako široko štiti državljanstvo djece stranaca rođene u SAD.

Kavano je, s druge strane, glasao da Trampova uredba ne može opstati, ali je svoj zaključak zasnovao na saveznom zakonu, a ne na istom ustavnom obrazloženju kao petočlana većina.

Nova pravna bitka na pomolu

Nove uredbe su pažljivije ograničene od Trampovog prethodnog pokušaja, ali to ne znači da će izbjeći sudske sporove.

Administracija sada pokušava da se kreće unutar uskih izuzetaka koje američko pravo već priznaje i da istovremeno pooštri mjere protiv “turizma radi porođaja”.

Axios navodi da se očekuju novi pravni izazovi, dok će ključno pitanje biti da li Trampove uredbe samo sprovode postojeća ograničenja ili pokušavaju da ih prošire mimo granica koje je Vrhovni sud upravo postavio.

Nastavi čitati

Svijet

DAN KADA JE SUNCE PALO NA ZEMLJU! Hirošima obilježava 81 godinu od užasa, OPOMENA ČOVJEČANSTVU odjekuje jače nego ikad!

Hirošima danas obilježava 81. godinu od američkog bombardovanja, a iz ovog japanskog grada upućen je poziv na nepohodnost potpunog ukidanja nuklearnog oružja u svijetu, ali i upozorenje da rastuće međunarodne tenzije povećavaju rizik od nove nuklearne katastrofe.

Gradonačelnik Hirošime Kazumi Macui poručio je da prihvatanje sile kao sredstva za ostvarivanje političkih ciljeva može da dovede do novog ciklusa nasilja i tragedije, poput Hirošime ili Nagasakija.

Macui je pozvao političke lidere da prepoznaju razorne posljedice svake upotrebe nuklearnog oružja i da pokažu liderstvo s ciljem nuklearnog razoružanja kroz međunarodnu saradnju. U Japanu je održana komemoracija i minut ćutanja u 8.15 časova, tačno u vrijeme kada je 6. avgusta 1945. godine američki bombarder “Enola Gej” bacio atomsku bombu na Hirošimu.

Agencija TASS javila je da je Macui kritikovao Rusiju i njene akcije u Ukrajini tokom komemoracije, ali nije pomenuo SAD kao zemlju koja je bacila bombu na grad.

Japanski premijer Sanae Takaiči takođe nije pomenula SAD u svom obraćanju. Ona je obećala da će Japan nastaviti da čini sve što je moguće da stvori svijet bez nuklearnog oružja. – Ne smijemo prestati da se krećemo ovim putem – naglasila je ona i pozvala na nuklearno razoružanje. Ona je izrazila nadu da svijet nikada neće vidjeti treći grad koji je pretrpio atomsko bombardovanje.

Japanski zvaničnici uglavnom ne ističu u javnim govorima da su SAD izvršile napade na gradove Hirošimu i Nagasaki, navodi TASS.

Američke snage izvele su napade atomskim oružjem sa zvanično navedenim ciljem ubrzavanja predaje Japana. To ostaju jedini slučajevi upotrebe nuklearnog oružja u ratovanju u ljudskoj istoriji. Prema različitim procjenama, bomba bačena na Hirošimu 6. avgusta 1945. godine ubila je između 70.000 i 100.000 ljudi na sam dan eksplozije.

Do kraja 1945. godine, broj žrtava porastao je na 140.000, jer su ljudi umirali u bolnicama od zadobijenih povreda i izloženosti zračenju. Ukupan broj žrtava bombardovanja sada prelazi 350.000.

SAD i dalje ne priznaju moralnu odgovornost za atomska bombardovanja, pravdajući svoje postupke kao “vojnu nužnost”.

Nastavi čitati

Svijet

“IZUZETNO SU TEŠKI LJUDI!” Džej Di Vens poslao jasnu poruku “Pregovori sa Iranom biće dugi i mučni!”

Potpredsednik Sjedinjenih Američkih Država Džej Di Vens izjavio je da su Iranci izuzetno teški ljudi, kao i da će pregovori sa Teheranom potrajati. On je u intervjuu za Foks njuz rekao da će pregovori o sporazumu s Iranom biti složeni i da će zahtevati vreme.
“Irancisu izuzetno teški ljudi i imaju fragmentiran sistem. Postoje ljudi u njihovom sistemu koji žele da se rat završi, postoje i radikali koji žele nastavak rata”, rekao je Vens i dodao da je posao američke administracije da u takvim okolnostima dođe do najboljeg ishoda za američku javnost i predsednika SAD.
Kako je rekao do sporazuma verovatno neće doći brzo, ali će SAD da postignu svoje ciljeve.

“Mislim da će na kraju doći do toga da cene nafte, koje su danas bile 79 dolara, padnu i ostanu niske. Iran nikada neće imati nuklearno oružje, a SAD će biti u jačoj poziciji”, rekao je Vens.

Dodao je i da ne bi trebalo da se donose zaključci o ishodu pregovora dok oni još traju, ali da će SAD nastaviti da se oslanja na vojni pritisak, ekonomske mere i diplomatiju kako bi postigle svoje ciljeve.

“Mi smo nekako usred igre i i ljudi pokušavaju da predvide kako će se ona odvijati. Mogu da vam kažem da će to ići na način dobar po SAD”, rekao je on.

(Tanjug)

Nastavi čitati

Aktuelno